Prema dostupnim informacijama, Radonjić je u Upravi policije zaposlen od juna 2000. godine. Za prvih desetak godina rada u policiji nema detaljnijih medijskih informacija o njegovom radu, sve do avgusta 2010. godine kada istupa u javnost kao rukovodilac grupe za suzbijanje organizovanog kriminala. Potom, godinu kasnije, Vijesti prenose da preuzima rukovodeće mjesto Odsjeka za suzbijanje privrednog kriminala.
Po osnivanju Specijalnog državnog tužilaštva i dolaska Milivoja Katnića za glavnog specijalnog tužioca, trajali su pregovori između Slavka Stojanovića, tadašnjeg direktora Uprave policije, Raška Konjevića, ministra unutrašnjih poslova i Katnića, a sve oko osnivanja Specijalnog policijskog odjeljenja i biranja rukovodioca tog tima koji je trebao blisko sarađivati sa SDT-om. Na Katnićevo insistiranje i nakon javnih polemika, Dragan Radonjić je u februaru 2016. godine preuzeo ovu funkciju.
Svega nekoliko dana nakon što je raspoređen na čelo SPO-a, crnogorsku policiju potresa skandal zbog nestanka dokaza u vidu 13 pisama i određenih dokumenta iz kuće Veselina Mujovića, koji se teretio za prevaru Svetozara Marovića, a čije objekte su pretresali službenici Uprave policije. Policajci Nikola Terzić i Dalibor Medojević tada su privedeni po nalogu SDT-a, a pisma su se kasnije volšebno našla u službenom vozilu na parkingu Uprave policije. Dragan Radonjić, po tadašnjem pisanju medija, igrao je važnu ulogu u rasvjetljavanju nestanka dokumentacije – nakon što su pisma zagubljena, upravo je on o tome obavijestio tužioca, dok su mediji insinuirali da je slučaj imao i dimenzije unutrašnjeg sukoba unutar policije i pokušaja diskreditacije Radonjića i tužilaštva. SDT je kasnije završio istragu u ovom slučaju, a prema dostupnim informacijama privedeni policajci nisu formalno terećeni, dok će Terzić kasnije obavljati i funkciju vršioca dužnosti direktora Uprave policije a Medojević će, sa druge strane, poslije nekoliko godina biti hapšen zbog navodne saradnje sa kriminalnim klanovima.
Radonjić će potom nastaviti da rukovodi Specijalnim policijskim timom i blisko sarađuje sa Katnićevim SDT-om, a izdvojiće se istrage u predmetima poreskih prevara, poznatijim kao „Klap“ i „Vardar“, ali i teška bezbjednosna situacija zbog sukoba kotorskih kriminalnih klanova. Po povratku Zorana Lazovića u bezbjednosni sektor, sredinom 2019. godine, SPO sa Radonjićem na čelu potpada pod njegovu nadležnost.
Nakon smjene vlasti 2020. i potom odlaska Veselina Veljovića sa mjesta direktora Uprave policije, Dragan Radonjić i formalno konkuriše za tu poziciju početkom 2021. godine. Ipak, direktor policije postaje Zoran Brđanin, a Radonjić ostaje na čelu SPO sve do odlaska Katnića sa mjesta glavnog specijalnog tužioca, odnosno dolaska Vladimira Novovića na tu funkciju, koji je potom, prema dostupnim informacijama, zahtijevao da rukovodilac SPO-a bude Predrag Šuković.
Na suđenju Milivoju Katniću i Zoranu Lazoviću, koji su optuženi za djela Stvaranje kriminalne organizacije i Zloupotreba službenog položaja, Radonjić je kao svjedok braniо profesionalizam i zakonitost saradnje sa Katnićem, naglašavajući da nikada nije dobio nezakonite naloge i da im nikada nijedna strana bezbjednosna služba nije dostavila podatke da su optuženi navodno radili za kriminalne strukture poput kavačkog klana. Takođe je u svjedočenju istakao da su pritisci na procesuiranje pojedinih predmeta dolazili sa drugih nivoa državnih struktura, i to od Brđanina i Dritana Abazovića, koji su navodno od SDT-a zahtijevali da se ne procesuira budvanski ogranak škaljarskog klana, što su optuženi u sudnici pokušavali da koriste u svoju odbranu, ali je ponovio da SPO i on lično nijesu prekršili zakon u radu sa tužilaštvom.