Prvi pomen Danila Šaranovića u medijima datira iz jula 2009. godine, kada je objavljeno da je u Podgorici konstituisana Opštinska asocijacija mladih Socijalističke narodne partije (SNP), čiji je član postao uz, između ostalih, Milana Kneževića, Vladimira Čađenovića i Aleksu Bečića... Na lokalnim izborima u Podgorici u maju 2014. godine bio je kandidat za odbornika na listi SNP-a koju je predvodio Aleksa Bečić, za kojim je potom i napustio tu partiju i prešao u Demokratsku Crnu Goru (Demokrate) u toku 2015. godine.
Kao kandidat za poslanika na listi Demokrata po prvi put osvaja poslanički mandat u Skupštini Crne Gore na parlamentarnim izborima u oktobru 2016. godine. Ipak, poslanici Demokrata su bojkotovali rad tog saziva Skupštine zbog afere „Državni udar“ koja se odigrala na dan održavanja izbora.
U oktobru 2020. godine započeo je i drugi poslanički mandat nakon što je njegov partijski kolega Stevan Katić, predsjednik Opštine Herceg Novi, podnio ostavku zbog nespojivosti funkcija. Na lokalnim izborima u Podgorici, održanim u oktobru 2022. godine, bio je nosilac liste „Idemo ljudi“, koju su pored Demokrata činili Demos i Ujedinjena Crna Gora (UCG). Tada je i ušao u Skupštinu Glavnog grada Podgorica i potom bio izabran za zamjenika gradonačelnice Olivere Injac.
Krajem oktobra 2023. godine izabran je za ministra unutrašnjih poslova u Vladi Milojka Spajića. Prvi dio njegovog mandata na toj poziciji obilježila je neadekvatna reakcija policije nakon dvostrukog ubistva počinjenog od strane Alije Balijagića u okolini Bijelog Polja, a naročito nakon masakra na Cetinju od 1. januara 2025. godine, kada je ubijeno 13 ljudi, zbog čega su organizovani i protesti građana sa zahtjevima za smjenu Šaranovića i partijskog kolege Alekse Bečića, koji je koordinator Biroa za operativnu koordinaciju. Osim toga, u javnosti se vodi polemika oko procesa tzv. „vetinga“ koji se sprovodi među policajcima, za koji Šaranović tvrdi da će očistiti policiju od kompromitovanih kadrova, dok suspendovani službenici policije i njihovi zastupnici tvrde da se radi o politički motivisanom progonu.