Imovina funkcionera | MANS

Author: MANS

Nema više skrivanja para u poreskim rajevima

Autor: ND Vijesti

Funkcioneri će ubuduće Agenciji za sprečavanje korupcije morati da prijavljuju digitalnu imovinu u svim oblicima, ali i trast fondove (prenos stvarnog vlasništva nad imovinom) u zemlji i inostranstvu, kao i stvarno vlasništvo.

Agencija će imati mogućnost da provjerava i životni stil funkcionera, ukoliko posumnja da su njegovi i prihodi i imovina članova domaćinstva značajno manji od prijavljene i neprijavljene imovine i rashoda.

“… Teret dokazivanja osnova sticanja imovine i prihoda je na javnom funkcioneru”, novi je stav člana 33 Nacrta zakona o sprečavanju korupcije.

Ministarstvo pravde juče je objavilo izvještaj sa javne rasprave o tom Nacrtu zakona, a ključne sugestije zainteresovane javnosti su uvažene, pa tako neće biti “gomilanja” članstava u upravnim odborima, ali ni zastare za kršenje propisa.

Da su brojne sugestije uglavnom opravdane, početkom mjeseca je “Vijestima” potvrdio i ministar pravde Bojan Božović.

Ministar pravde, Bojan Božović

On je tada “Vijestima” kazao da će se “lično založiti za njihovo integrisanje u konačni tekst Zakona, sa posebnom pažnjom na ključne odredbe koje se tiču ograničenja, definicije sukoba interesa i nadležnosti nadležnih tijela”.

Nema zastare, nema gomilanja fotelja

Direktorat za krivično i građansko zakonodavstvo Ministarstva pravde, koji je pripremao Nacrt zakona, prihvatio je sugestiju Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (NVO) da “radi nedvosmislenog tumačenja digitalna imovina u svim oblicima i trastovi u zemlji i inostranstvu, kao i stvarno vlasništvo” postanu posebno propisani kao podaci koje funkcioneri moraju prijaviti.

Prihvaćen je i predlog MANS-a, prema kojem je “član koji uvodi zastarjelost za kršenje zakona od strane javnih funkcionera u pogledu skrivanja imovine ili prihoda predstavlja jednu od najproblematičnijih odredbi ovog zakonskog akta”.

“Prvobitno uvođenje roka zastarjelosti od pet godina, a sada njegovo produženje na deset godina, i dalje predstavlja značajan korak unazad u borbi protiv korupcije. Važno je naglasiti da prethodni zakon nije predviđao institut zastarjelosti za ova djela, što je omogućavalo efikasnije procesuiranje slučajeva nezakonitog bogaćenja bez vremenskog ograničenja. Uvođenje bilo kakvog roka zastarjelosti u ovoj oblasti otvara prostor za izbjegavanje odgovornosti i potencijalno ohrabruje koruptivno ponašanje”, stoji u predlogu MANS-a, koji je Ministarstvo prihvatilo, pa će ta odredba biti brisana.

Resor Božovića odustao je i od odredbe koja je omogućavala članstvo u više upravljačkih tijela ustanova, institucija državnih, odnosno opštinskih preduzeća funkcionerima koji funkciju obavljaju na neprofesionalnoj osnovi.

“….Postoji realna opasnost da se veliki broj javnih funkcionera iz upravnih odbora i savjetodavnih tijela, koja imaju velika ovlašćenja čime su i podložni korupciji, izostave iz ograničenja predviđenih ovim zakonom”, obrazložili su iz MANS-a sugestiju, što je za Ministarstvo pravde bilo opravdano, pa je ova odredba izbrisana iz Nacrta zakona.

Djelimično je uvažen predlog MANS-a da se vrati rješenje iz prethodne verzije zakona – umjesto podignute vrijednosti uvećanja imovine za koju se mora podnijeti poseban izvještaj sa 10.000 na 5.000 eura. MANS je tražio i da se vrati obaveza funkcionerima da izvještaje o imovini i prihodima podnose u roku od dvije godine od prestanka funkcije – na dan kad mu je funkcija prestala, a ne do kraja marta za prethodnu godinu, kako je sada predviđeno Zakonom.

“Predlog se djelimično prihvata u dijelu vremena kada se izvještaj podnosi. U odnosu na vrijednost koja se prijavljuje, predlog se ne prihvata jer je ista usklađena sa Direktivom (EU) 2015/849 Evropskog parlamenta i Savjetom o sprečavanju korištenja finansijskog sistema u svrhu pranja novca ili finansiranja terorizma”, pojasnili su iz Ministarstva pravde.

Prihvaćeni su i predlozi da se u definiciju sukoba interes uključe i interesi povezanih lica, da se javnim funkcionerima omogući preispitivanje mišljenja Agencije pred nadležnim sudom, ali da su, istovremeno, pravni poslovi koji su zaključeni uz postojanje konflikta interesa ništavi.

Zabrana primanja poklona, na predlog MANS-a, proširena je i na “povezana lica”.

Taj NVO je bio stava da se neopravdano termin “povezano lice” mijenja “srodnikom javnog funkcionera u pravoj liniji i pobočnoj do drugog stepena srodstva, srodnikom po tazbini do prvog stepena srodstva, bračnim i vanbračnim supružnikom, partnerom u zajednici života lica istog pola, usvojiocem i usvojenikom, članom zajedničkog domaćinstva”, jer to “u potpunosti obesmišljava smisao ove odredbe i onemogućava ASK da procesuira sukob interesa”. Ministarstvo je i ovu sugestiju uvažilo.

Djelimično je uvažen predlog te NVO koji se odnosio na trajno ograničenje za javne funkcionere u pogledu zastupanja pravnih ili fizičkih lica pred organima vlasti u predmetima u kojima su kao javni funkcioneri učestvovali u donošenju odluka.

“Ograničenja u pogledu zastupanja pravnih ili fizičkih lica pred organima vlasti u predmetima u kojima su kao javni funkcioneri učestvovali u donošenju odluka se povećavaju na dvije godine. Trajno ograničenje nije moguće uspostaviti jer bi se time prekršilo pravo na rad, imajući u vidu da javni funkcioneri kao rukovodioci često potpisuju ogroman broj odluka u kojima nisu imali aktivno učešće. Takođe, ograničenja određenog trajanja su i međunarodni standard”, smatraju u resoru Božovića.

Prijavljivaće i vanknjižna vlasništva

Ministarstvo je prihvatilo i sugestiju zamjenika predsjednika Agencije za sprečavanje korupcije Mladena Tomovića da je povezano lice sa javnim funkcionerom, pored srodnika do određenog stepena srodstva i “drugo fizičko ili pravno lice sa kojim javni funkcioner uspostavlja ili je uspostavio poslovni ili poslovni ili drugi odnos za sticanje ličnog interesa”.

Prihvaćen je i njegov predlog da se mora prijavljivati i “vanknjižno vlasništvo na nepokretnim i pokretnim stvarima”.

Tomović je tražio, a Ministarstvo pravde prihvatilo da se doda i novi član prema kojem “Agencija može pokrenuti postupak upoređivanja prijavljenih prihoda i rashoda javnog funkcionera i članova domaćinstva od početka obavljanja javne funkcije javnog funkcionera”.

“Ukoliko Agencija u postupku provjere utvrdi da su prijavljeni prihodi i imovina javnog funkcionera i članova zajedničkog domaćinstva, značajno manji od prijavljene i neprijavljene imovine i rashoda javnog funkcionera i članova zajedničkog domaćinstva, teret dokazivanja osnova sticanja imovine i prihoda je na javnom funkcioneru. Pod značajno manjim prihodima podrazumijeva se razlika između prihoda koje je ostvario javni funkcioner i prijavljene i neprijavljene imovine i rashoda javnog funkcionera, a koja razlika je veća od 50.000 eura”, prihvaćena je sugestija Tomovića.

On je sugerisao i da se “postupak razrješenja direktora Agencije pokreće se na predlog Savjeta, a odluku o razrješenju direktora Agencije Savjet donosi većinom od najmanje tri glasa”, što je takođe prihvaćeno.

Tomović je tražio i da, ako u predlogu godišnjeg zakona o budžetu izvrši izmjene predloga nacrta budžeta Agencije utvrđenog od strane nadležnog tijela Skupštine, Vlada o tome dostavlja Skupštini pisano obrazloženje, što je, takođe, prihvaćeno.

Udruženje mladih sa hendikepom i Unija slobodnih sindikata tražili su da se “javnim funkcionerom ne smatra lice na čiji izbor, imenovanje ili postavljenje je dao saglasnost organ vlasti na predlog reprezentativnog sindikata, reprezentativnog udruženja poslodavaca ili civilnog sektora”. Resor pravde je uvažio njihove argumente.

Moraće štetu da plate

MANS je tražio, a Ministarstvo odobrilo, uvođenje obaveze da funkcioner koji, kršenjem ovog zakona prouzrokuje štetu za državu, tu štetu mora nadoknadi. “Takođe, neophodno je propisati nadležnost institucije koja bi bila odgovorna za pokretanje postupka za obeštećenje države u takvim slučajevima”, obrazloženo je.

Iako je MANS tražio, Ministarstvo nije bilo saglasno sa stavom da treba propisati nadležnost Savjeta da odlučuje po žalbama na odluke direktora Agencije i utvrditi da su odluke Savjeta konačne, a da se protiv njih može pokrenuti upravni spor.

“Predlog se ne prihvata, na ovaj način bi se smanjila efikasnost i prolangiralo konačno odlučivanje o odlukama koje donosi direktor Agencije”, pojasnili su iz resora pravde.

25/02/2025
Upravni sud poništio još jednu odluku ASK-a: Ponovo se provjerava Adžićev put u Emirate

Autor: Tina Popović (ND Vijesti)

Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) nije pravilno i potpuno utvrdila činjenično stanje kada je konstatovala da nekadašnji savjetnik potpredsjednika Vlade Filip Adžić nije kršio propise ne prijavljujući putovanje u Ujedinjene Arapske Emirate (UAE).

To piše u presudi Upravnog suda po tužbi MANS-a protiv odluke ASK.

Odluku prema kojoj Adžić nije kršio propise jer, kako je tada obrazloženo, “nije službeno boravio u UAE”, svojevremeno je donijela Jelena Perović, ali je Upravni sud krajem prošle godine poništio taj stav i naložio novom rukovodstvu ASK da donese novo rješenje.

Sud naglašava i da je Agencija tada propustila da utvrdi ko je, na koji način i iz kojeg razloga platio troškove putovanja Adžića.

“ASK postupa po presudi Upravnog suda, a o svim nalazima javnost će biti blagovremeno obaviještena, uz dosljedno poštovanje principa zakonitosti i nepristrasnosti”, rečeno je “Vijestima” iz ASK, kojom sada rukovodi vršilac dužnosti direktora Dušan Drakić.

Tadašnji potpredsjednik Vlade Dritan Abazović i njegov savjetnik Adžić boravili su u UAE u decembru 2021. godine.

MANS je u aprilu 2022. godine inicirao postupak pred Agencijom, naglašavajući da su Abazović i Adžić boravili u Ujedinjenim Arapskim Emiratima o trošku Mohameda Al Šaibanija, koji je na čelu Kraljevskog suda i izvršni direktor “Investment Corporation of Dubai” (ICD), kompanije koja je vlasnik Porto Montenegra u Tivtu.

U inicijativi su obrazložili da je, shodno Zakonu o sprečavanju korupcije, javnim funkcionerima zabranjeno primanje poklona mimo protokolarnih, i prigodnih – vrijednosti do 50 eura, a naročito poklona koji su u vezi sa vršenjem javne funkcije. Istakli su i da su ti funkcioneri morali odbiti poklon u vidu plaćenog putovanja i troškova boravka, i o tome sačiniti pisani izvještaj, koji bi potom predali organu vlasti u kom vrše javnu funkciju, u ovom slučaju Vladi Crne Gore, odnosno Generalnom sekretarijatu Vlade (GSV).

Prethodno rukovodstvo ASK, na čelu sa Perović, konstatovalo je da ni Abazović nije kršio Zakon, navodeći da su vjeru poklonili navodima tog funkcionera da “predmetno putovanje nije bilo u vezi sa vršenjem javne funkcije, već da je isključivo riječ o privatnoj organizaciji, te da mu je nejasno da, pored toga što obavlja javnu funkciju, ne može imati svoju privatnost…”.

Upravni sud u presudi, međutim, ističe da je ASK počinio povredu pravila postupka, a da su razlozi dati u obrazloženju rješenja “nejasni i u suprotnosti sa stanjem u spisima predmeta i ne upućuju na odluku datu u dispozitivu”.

“Tuženi organ (Agencija) pogrešno tumači materijalno pravo, a činjenično stanje nije pravilno i potpuno utvrđeno. Prije svega, sud ukazuje na to da je pogrešan zaključak tuženog organa da Zakon o sprečavanju korupcije jasno definiše da poklon čini novac, hartije od vrijednosti ili dragocjeni metal, kod činjenice da je članom 6 stav 1 tačka 5 Zakona predviđeno da poklon obuhvata stvar, pravo ili uslugu stečenu, odnosno izvršenu bez naknade i svaku drugu korist koja se daje javnom funkcioneru ili povezanom licu sa javnim funkcionerom, u vezi sa vršenjem javne funkcije”, precizirano je u presudi.

Pogrešno tumačenje materijalnog prava, prema ocjeni Upravnog suda, imalo je za posljedicu da ASK nije pravilno i potpuno utvrdila činjenično stanje “budući da se nije podrobnije bavila ispitivanjem okolnosti u vezi sa predmetnim putovanjem u UAE, te ko je, na koji način i iz kojeg razloga platio troškove istog”.

“Takođe, tuženi organ prilikom utvrđivanja odlučne činjenice da li se u konkretnom slučaju radi o poklonu u vezi sa vršenjem javne funkcije nije u potpunosti razjasnio sve okolnosti. Naime, tuženi organ svoj zaključak da je imenovani javni funkcioner na predmetno putovanje išao u svojstvu građanina, a ne javnog funkcionera, temelji prvenstveno na dopisu Generalnog sekretarijata Vlade Crne Gore, iz kojeg proizlazi da isti u decembru 2021. godine nije bio u radnoj posjeti Emiratima, pri čemu tuženi nije cijenio štampanu verziju objave – teksta sa zvaničnog sajta Vlade Crne Gore koju je MANS dostavio uz zahtjev za pokretanje postupka, a prema kojoj je potpredsjednik Vlade Dritan Abazović sa članovima svog kabineta u sklopu radne posjete UAE posjetio EXPO Dubai”, navodi Upravni sud.

Abazović je tada, po povratku iz UAE, na pitanje novinara u Skupštini Crne Gore saopštio da je njega i dio njegovog kabineta pozvao Šaibani.

“To nije sat, nije činija, knjiga, koja je dobijena. Ja svoja privatna putovanja imam, nijesam dosad bio u saznaju da treba da ih prijavim ASK-u. Dakle, ako odem u Sarajevo za Novu godinu, znači treba to da prijavim ASK-u. Ja to stvarno ne mogu da razumijem. Ako treba da se prijavi, nemam ništa protiv. Nas su i ranije pozivali, kad smo boravili u Turskoj, taj put je isto Vladu koštao nula eura, zato što su domaćini javili unaprijed da će oni da pokrivaju troškove prevoza, boravka, itd. Možda su nekom isplaćene dnevnice za Tursku, ali ovdje je bilo nula eura”, objašnjavao je tada Abazović.

Ni Đukanovićeva putovanja nijesu poklon

Agencija je u oktobru 2022. godine donijela odluku da ni bivši predsjednik Crne Gore nije kršio Zakon u Dubai u UAE putovao u martu 2010. godine, o trošku predsjedika Atlas grupe Duška Kneževića.

“Đukanović je istakao da je tačno da je u periodu od od 25. do 30. marta 2010. godine bio na putovanju u UAE – Dubai, da je troškove putovanja snosio organizator. Objasnio je da je na predmetno putovanje bio pozvan sa suprugom na privatno druženje, te da u konkretnom javna funkcija koju je obavijao u tom momentu ni na koji nadin nije bila povezana sa putovanjem”, piše u obrazloženju.

Dalje se navodi da se u konkretnom slučaju ne može govoriti o kršenju Zakona o sprečavanju sukoba interesa, jer putovanje ne spada u novac, hartije od vrijednosti ili dragocjeni marerijal, pa je predložio da se prijava odbaci kao neosnovana.

“Uvidom u registar poklona, za 2010. i 2011. godinu utvrđeno je da se u njoj ne nalazi to putovanje, kao i da nema sačinjenog izvještaja o njegovom odbijanju. Ovo je nova odluka nakon što je Upravni sud poništio prethodno rješenje Agencije”, stoji u odluci Perović iz oktobra 2022. godine.

24/02/2025
Preko VIP revolving kartice Đukanović potrošio 250.000 eura: ASKu nisu prijavljeni prilivi, ni dugovi

Autor: Tina Popović (ND Vijesti)

Četvrtinu miliona eura potrošio je bivši šef države Milo Đukanović u periodu od devet godina koliko je bio vlasnik VIP revolving kartice Atlas banke.

Kartica je, stoji u jučerašnjoj odluci Agencije za sprečavanje korupcije, korišćena od januara 2007. do kraja 2015. godine, a u tom periodu evidentirani su prilivi, gotovinske uplate veće od 10.000 eura, ukupno 11 puta.

Agencija je juče objavila odluku prema kojoj Đukanović krši Zakon, jer 2019. nije prijavio novčani iznos od 16.741,24 eura – dug po VIP revolving kartici u Atlas banci, koji je navodno te godine izmirio njegov sin Blažo.

To su učinili nakon šest godina od kada je Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) inicirala pokretanje postupka, što su svi prethodni menadžmenti izbjegavali.

Do analitičkih podataka u vezi sa VIP revolving karticom, Agencija je došla u toku postupka, kroz spise predmeta Privrednog suda.

“Uvidom u spise predmeta koje je dostavio Privredni sud Crne Gore 21.11.2024. godine po zahtjevu Agencije, utvrđeno je nesporno postojanje predmetne VIP revolving kartice, kao i da je ista korišćena u periodu od januara 2007. godine, gdje je završno sa mjesecom majom 2015. godine sa prihodne strane ostvaren promet od 236.195,02 eura, odnosno sa rashodne strane u periodu do mjeseca decembra 2015. godine 249.016,33 eura. Uvidom u analitiku kartice evidentirani su prilivi gotovinske uplate na račune kreditnih kartica u visini preko 10.000 eura, ukupno 11 puta i to: mart 2007. godine – 20.000 eura, septembar 2007. godine – 20.100 eura, april 2008. -15.000 eura, januar 2009. – 16.635 eura, april 2009. – 12.760 eura, oktobar 2009. – 15.000 eura, oktobar 2010. – 18.149.17, novembar 2010. – 10.000 eura, jul 2011. – 10.000 eura, jul 2012. – 11.600 i maj 2015. – 20.000 eura”, stoji u odluci.

Tužilaštvo da se hitno uključi

Potpredsjednik Savjeta Agencije Mladen Tomović poručuje da ASK “urgentno ovaj predmet treba da proslijedi Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) kako bi se izjasnilo da li u predmetnom slučaju ima elemenata krivičnog djela pranja novca ili nekog drugog krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti”.

“Bez obzira na dispozitiv odluke, kojim je utvrđeno određeno kršenje Zakona, za mene je mnogo interesantnija strana četiri na kojoj je navedeno da je u periodu od 2007. do 2015. na navedenu karticu izvršeno 11 gotovinskih uplata u iznosu većem od 10.000 eura, odnosno u ukupnom iznosu od 236.000 eura. Koliko se sjećam, ti iznosi nijesu prijavljivani u imovinskim kartonima, a da se radi o gotovinskim uplatama, prema mom mišljenju, može se raditi o krivičnom djelu pranje novca u konkretnom predmetu”, kazao je Tomović.

On naglašava i da ova odluka “nakon šest godina od kada je taj predmet pred ASK-om znači promjenu kursa novog menadžmenta i donošenje odluka u skladu sa zakonom”.

“Nesporno je da je, na osnovu svega onoga što znamo, prethodni menadžment na sve načine pokušavao da zaštiti najviše državne funkcionere, pa i u ovom konkretnom slučaju”.

Direktorica MANS-a Vanja Ćalović Marković uvjerena je da je “250.000 eura koje je, po inicijativi MANS-a od prije šest godina, ASK pronašao na jednoj kartici Đukanovića u Atlas banci, samo djelić ogromnog bogatstva koje je on decenijama nezakonito sticao”.

“Ovom odlukom su crnogorske institucije prvi put utvrdile tragove nezakonito stečene imovine Mila Đukanovića”, naglasila je Ćalović Marković.

Poručuje da je izuzetno važno to što je “makar jedna institucija konačno počela da radi i po našim inicijativama otkriva tragove toga novca”.

“Očekujemo da tužilaštvo sprovede hitnu istragu u ovom slučaju i da konačno pokrene postupke protiv Đukanovića, umjesto da ih stavi u ladicu kao u slučaju prvog miliona, skrivenih trastova koje je MANS otkrio u okviru Pandora papira i mnogih drugih predmeta koji se odnose na Mila Đukanovića”, poručila je Ćalović Marković.

Život od plate, nikome dužni

Đukanović u izjašnjenju Agenciji potvrđuje da je bio vlasnik VIP revolving kartice:

“Javni funkcioner se pisanim putem izjasnio na poziv Agencije od 15.07.2021. godine, aktom broj UPI 02-01-6/14-2019, u kome je u bitnom istakao da je bio korisnik navedene kartice koju je zadužio kao i svaki građanin u privatnom svojstvu i za lične troškove, a ne za troškove bilo kakve funkcije koju je obavljao. Nadalje je istakao i da nije bio u saznanju za postojanje novčanog duga u iznosu od 16.741,24 eura, te da je njegov sin B. Đ. platio navedeni iznos. Dodao je i da je o postojanju ovog duga imao saznanje, svakako bi ga prijavio u redovnom godišnjem izvještaju”, tvrdio je Đukanović tokom postupka pred Agencijom.

Obaveza prijavljivanja bilo kakvog duga ili potraživanja – glavnice, kamate, roka otplate postojala je i u nekadašnjem Zakonu o sprečavanju sukoba interesa koji je važio od 2009. do januara 2016. godine.

Bivši šef države, prema zvaničnim podacima na sajtu Agencije koji se odnose na period od januara 2007. do decembra 2015. godine, nikada nije prijavio da je dužan po bilo kojem osnovu.

U tom periodu obavljao je više funkcija – od poslaničke, preko premijerske. Na državnim funkcijama nije bio u periodu od 2010. do 2012. godine, kada ponovo preuzima predsjedavanje Vladom sve do novembra 2016.

Tokom 2007, prema zvaničnim podacima, porodica Đukanović je raspolagala sa dvije plate, odnosno 12.720 eura na godišnjem nivou. Te godine bivši predsjednik je prijavio vlasništvo ili suvlasništvo u više firmi, ali ne i prihod od tih firmi. Njihov sin Blažo je vlasnik dva poslovna prostora koja je je dobio na poklon. Od rentiranja poslovnih prostora, Blažo je te godine zaradio 132.000 eura.

Godinu kasnije, plata Đukanovića iznosila je 1.227 eura, a Lidije Đukanović 1.436. Iako je prijavio suvlasništvo u firmama – četvrtinu u “Univerzitatsu”, polovinu u “Global Monteneru”, dok je “Capitalinvest” samo njegovo vlasništvo, Milo Đukanović ni te godine nije saopštio tadašnjoj Komisiji za sprečavanje sukoba interesa zaradu od svojih kompanija. Na Blaža Đukanovića se i dalje vode poklonjeni poslovni prostori, od čijeg rentiranja se u kućni budžet sliva 11.000 mjesečno.

Tokom 2009. godine, Blažo Đukanović kupuje stan na Žabljaku, a u imovinskom kartonu tadašnjeg premijera, navodi se da je nekretnina kupljena zahvaljujući prihodima od rente poslovnih prostora. Ni te godine Đukanović nije prijavio prihod od firmi, ali jeste svoju platu od 1.256 eura i zaradu supruge od 1.084.

Već naredne godine, sin tadašnjeg premijera se seli iz zajedničkog domaćinstva, pa nema prihoda po osnovu zakupa poslovnih prostora, a starijim Đukanovićima se plate nijesu mijenjale. Slično stanje ostaje i tokom 2011. dok je zvanično bio van politike, dok za 2012.

Đukanović prijavljuje da je kupio nekretnine u Kočanima i da ih otplaćuje u ratama. Godinu kasnije – 2013, Đukanović se vraća na funkciju premijera, a te godine supruga i on su zaradili oko 13.000 eura.

Iako je suvlasnik ili vlasnik firmi, i dalje ne prijavljuje zaradu od njih. Kad su zvanični prilivi novca u pitanju, nije bilo promjena ni tokom 2014, a te godine je Lidija Đukanović naslijedila više nekretnina. I 2015. godine, posljednje tokom koje se troši sa VIP revolving kartice, Đukanovići nemaju dugova, a žive od plate – 1.170 eura primao je tadašnji premijer, a 972 njegova supruga.

“Vijesti” i CIN-CG su još 2019. godine objavili da je sada optuženi bankar Duško Knežević preko Atlas banke, pokrivao dugove sa Đukanovićeve kartice broj VIP revolving kartice, a da je njegov dug po toj kartici spadao u “rizične kredite”.

Knežević, odnosno njegova banka navodno su u februaru 2017. godine otplatili 16.741,24 eura i to skupa sa ostalim rizičnim kreditima koji su tada iznosili ukupno 14 miliona, a radi se o povlašćenim osobama.

13/02/2025
Predsjednik Višeg suda sakrio prihode i imovinu

Autor: Ana Komatina (ND Vijesti)

Predsjednik Višeg suda u Podgorici Zoran Radović prekršio je zakon jer Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK) nije dostavio izvještaj o prihodima i imovini za 2022. godinu i prijavio uvećanje imovine od preko 10 hiljada eura.

To proizlazi iz odluke ASK od prije dva dana, koju potpisuje vršilac dužnosti direktora te ustanove Dušan Drakić.

“Utvrđuje se da je Zoran Radović prekršio član 25 stav 1 i član 25 stav 3 alineja 2 Zakona o sprečavanju korupcije na način što Agenciji nije dostavio redovan godišnji izvještaj o prihodima i imovini za 2022. godinu, kao ni izvještaj koji se odnosi na uvećanje imovine od preko 10.000 eura u roku od 30 dana od nastanka promjene, odnosno nije prijavio vlasništvo – susvojinu nad nepokretnom imovinom…”, piše u odluci.

ASK konstatuje da je Radović bio dužan da prijavi vlasništvo nad imovinom u katarstarskim opštinama Bjelojevići (Mojkovac) i Bijelo Polje.

U odluci ASK podsjeća se da je Zakonom o sprečavanju korupcije propisano da je javni funkcioner dužan da u roku od 30 dana od dana stupanja na funkciju, u skladu sa posebnim propisima, podnese Agenciji izvještaj o svojim prihodima i imovini, kao i bračnog, odnosno vanbračnog supružnika, partnera u zajednici života lica istog pola i djece ako žive u zajedničkom domaćinstvu, prema stanju na dan izbora, imenovanja i postavljenja. Takođe, navode da je istim zakonom propisano da u toku vršenja javne funkcije, javni funkcioner podnosi izvještaj – u slučaju promjena iz redovnog izvještaja koje se odnose na uvećanje imovine preko 10.000 eura u roku od 30 dana.

U odluci piše da Radović nije odgovarao na zahtjeve za izjašnjenje.

“Agencija je javnom funkcioneru uputila i zahtjev za izjašnjenje na rezultate ispitnog postupka, na koje se javni funkcioner nije izjašnjavao, što se utvrđuje iz povratnice od 23. januara 2025”, navodi ASK u odluci. Tvrde da su tokom postupka ostvarili uvid u baze podataka ASK i dopise Uprave za nekretnine područna jedinica Mojkovac od 20. maja 2024. i područna jedinica Bijelo Polje od 30. marta 2024.

“Uvidom u dopis Uprave za nekretnine PJ Mojkovac… utvrđeno je da je predmetna nepokretna imovina rješenjem Uprave za katastar i državnu imovinu od 6. 12. 2023. promijenjena u novo stanje, te da se nepokretnosti u KO Bjelojevići u listu nepokretnosti 46 “A” lista ukupne površine 189.099 metara kvadratnih, imaju uknjižiti u “B” i “V” listu, susvojina u obimu prava 1/4 a da su nosioci prava Radović Zoran i I.Z.”, tvrde u ASK. Navodi se i da je pravosnažnim rješenjem notara od 2. 12. 2023. za nasljednike nepokretnosti površine 385 kvadrata (sukorišćenje 1/2) u KO Bijelo Polje oglašen Radović Zoran.

ASK je upravni postupak pokrenula po službenoj dužnosti, a po inicijativi nevladine organizacije MANS iz aprila 2024. godine.

Radović je za predsjednika Višeg suda u Podgorici izabran u maju 2024. godine. Prethodno je bio sudija Višeg, dok je deceniju (od 2009. do 2019. godine) bio na čelu podgoričkog Osnovnog suda.

30/01/2025
Dragović od ASK “sakrio” svu imovinu, Vuković kupovinu auta

Autor: Ana Ostojić (portal DAN)

Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Darko Dragović prekršio je Zakon o sprečavanju korupcije jer Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK) nije dostavio nijedan izvještaj o prihodima i imovini otkako je na javnim funkcijama, utvrdila je ASK.

Kršenje zakona ASK je utvrdila i u slučaju predsjednika Opštine Nikšić i poslanika Nove srpske demokratije (NSD) u crnogorskom parlamentu Marka Kovačevića, za kojeg je ocijenila da ne može biti na obje javne funkcije istovremeno, a u toj instituciji tvrde da je zakon prekršio i poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Ivan Vuković jer nije podnio poseban izvještaj o uvećanju imovine u iznosu od preko 10.000 eura, a u vezi sa kupovinom vozila “kija sportidž”.

ASK je u postupku koji je protiv Dragovića pokrenula po inicijativi NVO MANS, utvrdila da nije dostavio izvještaj o prihodima i imovini u roku od 30 dana od dana stupanja na javnu funkciju odbornika u Skupštini opštine Danilovgrad, kao i na javnu funkciju poslanika, niti je o prelasku na novu javnu funkciju obavijestio ASK. Dragović, kako se navodi u odluci ASK donijetoj 20. januara, nije dostavio izvještaje o prihodima i imovini za 2022. i 2023. godinu.

Dragović je na funkciji odbornika u danilovgradskom parlamentu bio od 30.11.2022. godine, dok poslaničku funkciju obavlja od 27.7.2023. ASK je Dragoviću tri puta upućivala poziv da se izjasni na ove navode, od čega mu dopis na jednoj adresi nije mogao biti uručen, dok se po dva ponovna poziva, koja je primio, nije izjasnio.

“Vijesti” su prije nekoliko mjeseci pisale da je stan koji se vodi na Dragovića svojevremeno pretresan u istrazi protiv pokojnog vođe “škaljarskog klana” Jovana Vukovića, kao i da mu je odlukom suda blokirana određena imovina u kotorskom naselju Škaljari. Dragović je tada demantovao bilo kakvu povezanost sa kriminalnim aktivnostima, ali je i tvrdio da je izvještaj o imovini za 2023. podnio, no sa zakašnjenjem.

U slučaju poslanika Vukovića, ASK je, na osnovu prijave, pokrenula postupak protiv njega zbog nedostavljanja izvještaja o prihodima i imovini u slučaju uvećanja imovine preko 10.000 eura, u roku od 30 dana od dana nastanka promjene. Vuković je u svom izjašnjenju naveo da je automobil “kija sportidž” kupio u ljeto 2023. i da ga je, kao i potrošački kredit koji je podigao za te namjene, uredno prijavio ASK najprije 24.8.2023. u posebnom izvještaju, a potom i 25.3.2024. u okviru redovnog izvještaja o prihodima i imovini za 2023. ASK je, kako se navodi, utvrdila da je Vuković imovinski karton podnio u roku od 30 dana od dana stupanja na funkciju 24.8. 2023. godine u elektronskoj formi, ali ne i u štampanoj formi, na šta je, kako navode, bio obavezan. U ASK tvrde da Vuković tada nije podnio posebni izvještaj zbog uvećanja imovine.

ASK je odlukom donesenom 17. januara utvrdila da je Marko Kovačević prekršio član 14, stav 3 i član 15 Zakona o sprečavanju korupcije, na način što je istovremeno sa funkcijom predsjednika Opštine Nikšić prihvatio da obavlja drugu dužnost, odnosno funkciju poslanika u Skupštini Crne Gore, nakon čega nije podnio ostavku na javnu funkciju u roku od 30 dana od dana početka vršenja druge funkcije, odnosno dužnosti. ASK je, kako se navodi, postupak protiv Kovačevića pokrenula po službenoj dužnosti, a nakon prijema inicijative 1.11.2024. godine.

Kovačević je u svom pisanom izjašnjenju od 25.12.2024. istakao da u njegovom slučaju nije bio pokrenut nikakav postupak za rješavanje o sukobu interesa, te se samim tim i nema šta okončati po novom zakonu. Kazao je da nije ni pokretao postupak, niti tražio mišljenje Agencije, već je Državna izborna komisija njemu ponudila mandat nakon ostavke drugog poslanika, obavještavajući ga da su razlozi zbog kojih je prvi put podnio ostavku na poslaničku funkciju (sukob interesa) nepostojeći, uzimajući u obzir mišljenja koja je Agencija dala u identičnim situacijama vezanim za druge poslanike.

– Na kraju, kako se ističe, poziva ASK da u svom budućem radu primjenjuje isključivo važeće propise u skladu sa novim Zakonom o sprečavanju korupije, te da se izbjegavaju aktivnosti koje bi mogle dovesti stranke u stanje pravne nesigurnosti tako što će dirati u stečena prava – naveo je Kovačević u svom izjašnjenju

22/01/2025
ASK mora opet o prihodu Perović od prodaje stana: Upravni sud oborio rješenje Paović

Autor: Tina Popović (ND Vijesti)

Agencija za sprečavanje korupcije moraće da donese novu odluku u vezi sa tim da li je bivša direktorka te institucije Jelena Perović morala da prijavi prodaju stana koji je dobila po povoljnim uslovima dok je bila predsjednica cetinjskog Osnovnog suda.

To je naložio Upravni sud, odlučujući po tužbi Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS).

Radi se o nekretnini od oko 87 metara kvadratnih koji je Perović dobila po povoljnim uslovima pa prodala, ali nije ispunila obavezu i ostala pet godina na sudijskoj funkciji, zbog čega je država tražila i presudom podgoričkog Osnovnog suda dobila naknadu štete.

MANS je u oktobru 2022. podnio Upravnom sudu na odluku Agencije, koju potpisuje bivša pomoćnica direktorice Nina Paović, da Perović nije bila u obavezi da nakon prodaje stana prijavi poseban izvještaj o imovini i prihodima zbog promjene imovinskog stanja većeg od 5.000 eura.

Bivša direktorica ASK stan je 2018. dobila po cijeni od 31.960,3 eura, a prodala ga je u septembru 2022. za 73.000 eura.

Odlučujući po inicijativi MANS-a, stoji u dokumentaciju dostavljenoj Upravnom sudu, Nina Paović, koja je zastupala Agenciju u tom sporu, tvrdila je da Perović nije morala da prijavi prodaju stana jer “zaključila ugovor prodaji nepokretnosti po povoljnim uslovima, UZZ 05/2018, koji je za predmet imao spornu nepokretnost sa ostavom, prema kome je javna funkcionerka na ime kupoprodajne cijene trebalo da isplati iznos od 31.960,3 eura”.

“…Da je u momentu zaključenja ugovora o ustupanju (cesiji) sa trećim licem javna funkcinerka Perović Osnovnom sudu na Cetinju uplatila cjelokupan iznos kupoprodajne cijene i u tom momentu Osnovni sud na Cetinju nije imao nikakvih potraživanja prema njoj, već je ona predmetni stan potraživala od Osnovnog suda na Cetinju, koje potraživanje je i prenijela na gospođu Jelenu Radonjić, da je shodno članu 447 Zakona o obligacionim odnosima uopšte pojavljivanje Osnovnog suda Cetinje u zaključenju ovog ugovora bilo nepotrebno, jer javna funkcionerka Perović prema Osnovnom sudu u Cetinju nije imala dugovanje nego potraživanje, koje je potpisivanjem ugovora prenijela na Jelenu Radonjić…”, tvrdila je Paović krajem 2022. godine.

Ona još dovodi u pitanje i da li MANS može biti stranka u tom slučaju pred Upravnim sudom.

Tročlano Vijeće sudija Upravnog suda, međutim, drugačijeg je stava:

“Prema ocjeni suda, obrazloženje osporene odluke ne sadrži razloge koji upućuju na zaključak da javna funkcionerka Jelena Perović nije prekršila član 7, član 8 i član 23 stav 2 tačka 2 Zakona o sprečavanju korupcije, odnosno da nije stekla imovinu veću od 5.000 eura, prilikom zaključenja ugovora UZZ broj 8/2018 od 11. 1. 2018. godine, te da nije imala obavezu da preda izvještaj koji se odnosi na uvećanje imovine preko 5.000,00 eura, kao i da nije imala obavezu da da izjavu o postojanju sukoba interesa prilikom zaključenja Ugovora UZZ broj 305/2019 od 17. 5. 2019. godine, odnosno da u konkretnom javni interes nije podredila privatnom”, naglašeno je u presudi Upravnog suda, koji je poništio sporno rješenje ASK i naložio toj instituciji da “donese novo, zakonito rješenje”.

Prema presudi podgoričkog Osnovnog suda na koju je uložena žalba, Perović treba da vrati državi 58.539,7 eura, ali i zatezne kamate i to od 17. maja 2019. godine, jer je prodala stan dobijen po povoljnimm uslovima.

Država je spor protiv bivše direktorice Agencije pokrenula nakon inicijative MANS-a krajem novembra 2022.

Punomoćnik bivše direktorke ASK, advokat Nikola Martinović u žalbi Višem sudu tvrdi da “nije došlo do kršenja ugovora, jer je notarski zapis UZZ br.05/218 od 11. 1. 2018. godine po svojoj sadržini predugovor, kojim se ne mogu konstituisati prava i obaveze – osim obaveze da se kasnije zaključi glavni ugovor”.

Perović je smijenjena sredinom avgusta.

Specijalno državno tužilaštvo podiglo je 28. novembra optužnicu protiv Perović, a sumnjiče je za zloupotrebu službenog položaja i falsifikovanje službenih isprava. Optužnicom je obuhvaćena i Paović. U SDT-u sumnjaju da je Perović počinila više produženih krivičnih djela koja se odnose na zloupotrebu službenog položaja i falsifikovanje službene isprave. Tužioci terete Paović za dva produžena krivična djela zloupotreba službenog položaja i krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Bivša direktorica bila je u kućnom pritvoru od sredine aprila do 4. decembra. Produžene su joj mjere nadzora – obaveza povremenog javljanja određenom državnom organu i privremeno oduzimanje putne isprave.

Ročište radi kontrole optužnice u slučaju protiv Perović odloženo je za 28. januar 2025. godine, nakon što je advokat Martinović u Višem sudu u Podgorici zatražio izuzeće sudije Zorana Radovića, jer je već ranije odlučivao o mjerama ograničenja slobode kretanja bivše direktorice ASK-a.

31/12/2024
Stipendije za novinare – KO PRODAJE PRAVDU?

U okviru projekta “Odgovorno pravosuđe za osnaženu vladavinu prava u Crnoj Gori” (Accountable Judiciary and Prosecution for Strengthened Rule of Law in Montenegro) podržanog od strane Evropske komisje preko Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, MANS otvara konkurs za stipendije novinarima za izradu istraživačkih priča/analiza na temu integriteta nosilaca javnih funkcija u crnogorskom pravosuđu.

Rok za prijavu: 25. oktobar 2024. godine

Visina jednokratne stipendije: do 800 EUR (bruto)

Način prijave: Zainteresovani novinari svoju prijavu (u slobodnoj formi) mogu predati putem mail-a na mans@t-com.me sa naznakom “KO PRODAJE PRAVDU” – prijava za stipendiju.

Sadržaj prijave: Uz lične i kontakt podatke, potrebno je obrazložiti predmet i opseg istraživanja/analize, glavne hipoteze/obrazloženje problema koji se nastoji kroz istraživačku priču/analizu adresirati, rok potreban za izradu, alate koji će biti korišćeni, te format priče/analize (pisana, video, audio).

Na konkurs se mogu prijaviti svi novinari, bez obzira na pravni status ili angažman u određenom mediju/organizaciji ukoliko posjeduju istraživačku ideju čija realizacija je adekvatno obrazložena kroz samu prijavu.

MANS ovim ohrabruje inovativne pristupe istraživanju integriteta nosilaca javnih funkcija u crnogorskom pravosuđu, a pojedinačni aplikant može na konkurs prijaviti više od jedne ideje za priču/istraživanje. Ideje za priče/analize se mogu odnositi na sve aspekte profesionalnog integriteta uključujući transparentnost u odlučivanju, konflikt interesa, prijavu prihoda i imovine i slično.

Dodatne informacije o samom konkursu možete zatražiti na mail: mans@t-com.me ili dejan.milovac@mans.co.me.

15/10/2024
ASK i dalje bez odluke o imovini sudija i tužilaca

Dosadašnji doprinos Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) povećanju odgovornosti i integriteta nosilaca pravosudnih funkcija je zanemarljiv, a za većinu prijavljenih slučajeva je istekao zakonski rok u kome je ova institucija morala donijeti odluku.

Tako ASK već tri mjeseca ne postupa po zahtjevu MANS-a za pokretanje postupka protiv sudija Višeg suda u Podgorici, Sanje Čakanović i Vesne Kovačević, sudije Ustavnog suda Faruka Resulbegovića, kao i sutkinje Vrhovnog suda u penziji, Hasnije Simonović.

Koristeći Zakon o slobodnom pristupu informacijama, MANS je došao do više dokumenata koji otvaraju sumnju da su pobrojane sudije propustile da u roku prijave promjene svog imovinskog stanja, a sve nakon što su kupili i/ili prodali određenu imovinu.

Pored pomenutih sudija ASK kasni sa donošenjem odluka u predmetima državnih tužilaca Andrijane Nastić, Veljka Rutovića i Vesne Jovićević (u penziji), ali i sudija Zorana Radovića i penzionisanog Rama Strikovića, i to zbog istovjetne sumnje da su krili promjene u svojoj imovini ili je uopšte nisu prijavljivali. Od novog menadžmenta Agencije javnost sa pravom očekuje zakonito postupanje, ali i zauzimanje drugačijeg kursa u procesuiranju nezakonitog bogaćenja i sukoba interesa javnih funkcionera. Jačanje povjerenja u pravosuđe i izgradnja integriteta sudskih i tužilačkih organa nisu mogući bez javnih i istinitih podataka o imovini sudija i tužilaca, ali i sa njima povezanih lica.

Sve do nedavno Agencija je zauzimala stav po kom prodaja ili kupovina imovine ne predstavljaju promjenu iste veću od 5.000 eura koja iziskuje da se to mora prijaviti u okviru zasebnog izvještaja o imovini, već je bivša direktorica Jelena Perović ove transakcije tumačila kao prelazak imovine iz „nepokretne u pokretnu“ ili obratno, što je upravo praksa koja je i ohrabrivala javne funkcionere da od ASK-a, a samim tim i javnosti, kriju uvećanje ili umanjenje imovine, odnosno stečen novac od prodaje.

U grupi pobrojanih slučajeva za koje se očekuje razrješenje nalaze se i predmeti u vezi sa promjenama u imovini bivših visokih funkcionera u pravosuđu, Vesne Medenice i Milivoja Katnića.

U junu ove godine Komisija za etički kodeks sudija Sudskog savjeta Crne Gore odlučila je da Disciplinskom tužiocu podnese predloge za utvrđivanje disciplinske odgovornosti upravo sutkinja Vesne Kovaćević i Sanje Čakanović, kao i sudije Zorana Radovića, svih iz Višeg suda u Podgorici, jer nisu u roku ili uopšte prijavili promjene u svojoj imovini. Radi se o istim propustima koje je MANS, uz dokumentaciju, osim Sudskom savjetu prijavio i ASK-u.

U okviru projekta „Odgovorno pravosuđe za osnaženu vladavinu prava u Crnoj Gori“, koji se sprovodi uz podršku Evropske unije, MANS će nastaviti da sve uočene nezakonitosti, sumnje i otvorena pitanja u vezi sa imovinom sudija i tužilaca i sa njima povezanih lica prijavljuje nadležnim organima i o tome obavještava javnost. Samo nezavisno, nepristrasno i objektivno pravosuđe, lišeno uticaja i sumnje u integritet i porijeklo imovine nosilaca pravosudnih funkcija, može garantovati uspostavljanje vladavine prava u državi koja nosi ozbiljan teret tranzicione pljačke i upliva organizovanog kriminala i visoke korupcije u sve pore društva.

MANS

10/09/2024
Dok se čeka finansijska istraga: GOLUBOVIĆ PRODAO STAN I GARAŽE ZA 375.000 EURA

Luka Golubović, sin penzionisanog službenika Agencije za nacionalnu bezbjednost i Uprave policije Duška Golubovića, prodao je krajem prošle godine stan i dva garažna mjesta u Siti kvartu turskom državljaninu Erkanu Ozmenu za 375.000 eura, podaci su do kojih je došao Istraživački centar Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS).

Cjelokupni iznos mu je isplaćen u gotovini i to 9. novembra 2023, kada je sklopljen kupoprodajni ugovor.

Prema podacima iz tog dokumenta, cijena stana i garažnih mjesta iznosila je 325.000, dok je turski državljanin mlađem Goluboviću isplatio 50.000 eura na račun opremanja stana i opreme instalirane na parking mjestima.

Izvod iz kupoprodajnog ugovora, foto: MANS

pecijalno državno tužilaštvo (SDT) istražuje na koji su način bivši tajni agent i njegova porodica stekli vrijednu imovinu, koju ne mogu opravdati zvaničnim prihodima, nakon što je MANS početkom godine objelodanio podatke prema kojima su Golubovići za desetak godina trgovali nekretnine i luksuzna vozila, vrijedne više od milion eura.

“Mreža za afirmaciju nevladinog sektora je krajem januara ove godine podnijela prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu zbog sumnje da je imovina službenika Agencije za nacionalnu bezbjednost D. G. stečena kriminalnom djelatnošću, po kojoj je formiran krivični predmet i u kojem je u toku izviđaj”, kazao je juče “Vijestima” specijalni tužilac i portparol SDT-a Vukas Radonjić.

Mlađi Golubović je Ozmenu krajem prošle godine prodao nekretninu od 98 metara kvadratnih, koju je kao dvadesetogodišnji student kupio od kompanije “Čelebić” 2013. godine za 115.000 eura.

Duško Golubović je ranije za TV Vijesti dio prihoda porodice objasnio i činjenicom da je supruga imala privatnu firmu. On je tada kao jedan od izvora finansiranja naveo da je u periodu dok nije bio u državnoj službi, “rudario” bitkoine.

Namještaj, rad i štednja

“Prodavac se obavezuje da će prenijeti pravo svojine u obimu 1/1 na kupca…, a kupac se obavezuje da će prodavcu isplatiti kupoprodajnu cijenu u cjelosti. Ugovorne strane preciziraju da kupoprodajna cijena predmetnih nepokretnosti iznosi 375.000 eura, od kog iznosa se 325.000 odnosi na kupovinu stana i parking mjesta, a iznos od 50.000 na namještaj u stanu i na opremu instaliranu na parking mjestima, koju je kupac isplatio na dan zaključivanja ovog ugovora, u kancelariji postupajućeg notara, što ugovorne strane potvrđuju svojim potpisom”, stoji u kupoprodajnom ugovoru od 9. novembra 2023.

Na pitanje notara o porijeklu novca kojim se plaća kupoprodajna cijena, stoji u dokumentu, tridesetdvogodišnji Ozmen je odgovorio da je “isti stekao dugodišnjim radom i štednjom, kao i prodajom nepokretnosti koja je bila u njegovoj svojini, te da je legalno unesen u Crnu Goru”.

Prema podacima MANS-a, Luka Golubović je u aprilu 2020. godine primljen u Vojsku Crne Gore, na poziciju štabnog oficira u Bataljonu za podršku.

Ugovor na godinu je sa njime potpisao tadašnji ministar odbrane, Predrag Bošković. Po isteku ugovora potpisan je novi, na tri godine, a zaključila ga je tadašnja ministarka odbrane Olivera Injac.

Mjesečna zarada Golubovića na toj poziciji iznosila je između 600 i 700 eura, zaključno sa avgustom 2022. godine, do kada MANS ima podatke dobijene Zakonom o slobodnom pristupu informacijama.

Prema podacima iz kupoprodajnog ugovora, na stan Luke Bulatovića u Siti kvartu 2022. godine bila je upisana hipoteka zbog kredita od 250.000 eura, sa rokom otplate od četiri godine – do oktobra 2026.

Šta su sve kroz godine trgovali Golubovići

Istraživački centar MANS-a objavio je krajem februara višemjesečno istraživanje, prema kojem je porodica bivšeg bezbjednjaka u periodu od desetak godina za kupovinu više nekretnina i luksuznih vozila izdvojila preko milion eura.

Golubović je tada tvrdio da je svu imovinu stekao legalno i uz pomoć porodice, te da se nikada nije bavio kriminalnim poslovima.

Pored stana od 98 kvadrata, tada dvadesetogodišnji Luka je 2013. iz podgoričkog salona kompanije “Rokšped”, izvezao novi automobil “audi S3 sportback”, koji je koštao 42.000 eura. Iste godine je za 42.000 eura postao suvlasnik dva poslovna prostora od 52 i 74 metra kvadratna, kao i tri garaže u zgradi “Razvršje” u centru Žabljaka.

Golubovići 2014. postaju vlasnici još jedne nekretnine u Siti kvartu, nakon što je supruga Duška Golubovića – Danijela, za iznos od 45.000 eura kupila poslovni prostor od 33 kvadrata. Tu nekretninu Duško i ona kasnije su poklonili najmlađem djetetu, kćerki Sari.

Novi ugovor sa kompanijom “Čelebić” sklopljen je 2015. godine, kada Luka Golubović za 13.000 eura kupuje dva garažna mjesta u garaži zgrade u kojoj već posjeduje stan.

Vozni park porodice Golubovića obogaćen je već sredinom 2016. godine, kada je Danijela iz Njemačke uvezla luksuzni “Mercedesov” terenac G klase. Prema podacima koji su MANS-u dostavljeni prema Zakonu o slobodnom pristupu informacijama iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), to vozilo plaćeno je 105.000 eura.

Sredinom 2018. godine, Duško Golubović kupuje stan od 69 kvadrata u zgradi “Normal Company”, u blizini podgoričkog hrama, po cijeni od 93.000 eura, za koliko je, prema podacima MANS-a, Luka Golubović prodao imovinu na Žabljaku.

Iste godine bivši tajni agent stiče i poslovni prostor u zgradi do “Capital plaze” u Podgorici, površine 127 kvarata, kao i dvije garaže, po ukupnoj cijeni od gotovo 180.000 eura.

U kupoprodajnom ugovoru do kog je došao Istraživački centar MANS-a, Golubović se obavezuje da dio od gotovo 80.000 eura isplati na dan potpisivanja, a ostatak od 100.000 eura u roku od godinu.

Po povratku u sistem bezbjednosti 2019. godine, kada ga tadašnji direktor Uprave policije, Veselin Veljović, imenuje za zamjenika načelnika Odsjeka za suzbijanje teških krivičnih djela u okviru Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, Golubović nastavlja da stiče vrijednu imovinu. Tako je u razmaku od nepuna tri mjeseca 2019. za 56.000 eura kupio dva vozila, od kojih je jedno blindirano i sa specifičnim karakteristikama.

Podaci iz prvog izvještaja o prihodima i imovini, koje je po dolasku u Upravu policije predao Agenciji za sprečavanje korupcije, pokazuju da je mjesečna zarada Golubovića u policiji te godine iznosila 840 eura, a da je za svoju suprugu prijavio platu od okvirno 450 eura.

Supruga Golubovića 2019. za gotovinu kupuje stan od 46 metara kvadratnih, po cijeni od 50.000 eura, u istoj zgradi kompanije “Normal company”.

Iako je, sudeći po očevom imovinskom kartonu, bila bez zvanično prijavljenih prihoda, Golubovićeva kćerka je 2019. kupila novi BMW X4. Faktura, koju je za ovaj automobil visoke klase njemačke proizvodnje izdala kompanija “Voli Motors”, iznosila je 57.000 eura.

I pored svih opisanih ulaganja u nekretnine i vozila tokom 2019, Golubović je u imovinskom kartonu za tu godinu prijavio ušteđevinu od 20.000 eura…

Početkom 2021. godine, Golubovići su uknjižili dva garažna mjesta u zgradi “Normal company”, ali i poslovni prostor od 62 kvadrata u “Capital plazi” koji je plaćen 65.000 eura…

Iako je Duško Golubović u razgovoru sa novinarom TV Vijesti dio prihoda porodice objasnio i činjenicom da je supruga imala privatnu firmu, analiza finansijskih iskaza ove firme pokazala je da se opisane transakcije, odnosno kupovina nekretnina i luksuznih vozila od strane porodice, nije mogla finansirati iz prihoda od tog preduzeća, jer je uglavnom poslovalo sa gubitkom.

12/07/2024
Sudski savjet traži utvrđivanje disciplinske odgovornosti troje sudija po prijavama MANS-a

Komisija za etički kodeks sudija Sudskog savjeta Crne Gore je, na sjednici održanoj sredinom prošlog mjeseca, razmatrala inicijative MANS-a koje se odnose na sudije Višeg suda u Podgorici – Vesnu Kovačević, Sanju Čakanović i Zorana Radovića, i donijela odluke da Disciplinskom tužiocu podnese predloge za utvrđivanje disciplinske odgovornosti navedenih sudija.

Naime, MANS je početkom juna 2024. godine Sudskom savjetu predao dokumentaciju koja navodi na sumnju da su Kovačević, Čakanović i Radović propustili da prijave promjenu u svojoj imovini na pravno valjan način ili je nisu uopšte prijavljivali Agenciji za sprječavanje korupcije (ASK-u), što je jasno propisana obaveza Zakonom o sprječavanju korupcije.

U konkretnom, MANS je koristeći Zakon o slobodnom pristupu informacijama došao do dokumenata koji pokazuju da sutkinja Višeg suda u Podgorici Vesna Kovačević nije u zakonskom roku prijavila da je njen sin dok je još bio član domaćinstva kupio stan vrijedan 116.000 Eura, dok je Sanja Čakanović propustila da ASK-u prijavi prodaju garsonjere u suvlasništvu i prihod od 35.000 eura koji je tom prilikom stekla . Njihov kolega koji je ujedno i predsjednik tog suda, Zoran Radović nije uopšte prijavio prihode i imovinu za 2022. godinu.

Zakon o Sudskom savjetu i sudijama kao teži disciplinski prekršaj definiše ako sudija ako, između ostalog, „prihvata poklone ili ne dostavlja podatke o imovini i prihodima u skladu sa propisima kojima se uređuje sprječavanje sukoba interesa“. Disciplinski tužilac sada, sa druge strane, ima rok od 45 dana da sprovede i okonča istragu i donese odluke da li da odbaci ili odbije predloge za utvrđivanje disciplinske odgovornosti, ili da pak podnese optužne predloge za utvrđivanje disciplinske odgovornosti sudije – i to Disciplinskom vijeću Sudskog savjeta. Disciplinsko vijeće čine tri člana Sudskog savjeta, i to dva člana iz reda sudija i jedan član iz reda uglednih pravnika koji je predsjednik disciplinskog vijeća.

Za teži disciplinski prekršaj, što neprijavljivanje i/ili sakrivanje promjena u imovini predstavlja, za sudije je propisana sankcija u vidu novčane kazne u visini od 20% do 40% od zarade sudije, u trajanju od tri do šest mjeseci, kao i zabrana napredovanja koja se može izreći za teže disciplinske prekršaje.

Podsjećanja radi, MANS je dokumentaciju za pomenute sudije još ranije dostavio i ASK-u koji nažalost nije u zakonskom roku odlučio po podnijetim inicijativama MANS-a. To je nastavak prakse ove institucije, jer pred ovom institucijom još uvijek nije riješen niti jedna inicijativa koju je podnio MANS, a koja se odnosi na sumnju da su sudije i tužioci skrivali promjene u svojoj. Imovini.

MANS još uvijek čeka i odgovor Tužilačkog savjeta kome je ranije predata inicijativa za pokretanje disciplinskog postupka protiv Andrijane Nastić, državne tužiteljke u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, takođe znog neprijavljivanja promjena u imovini.

Od svih pobrojanih organa očekujemo da zauzmu pravilan i zakonit stav i pokažu veću dozu integriteta i kredibiliteta kada je u pitanju postupanje prema sudijama i tužiocima u odnosu na ASK, koji kreativnim tumačenjem zakona ne doprinosi uvećanju povjerenja u pravosuđe.

MANS će i u narednom periodu nastaviti da prikuplja i obrađuje podatke o imovini i prihodima visokih javnih funkcionera, a naročito sudija i tužilaca i članova njihovih porodica, i prijaviće nadležnim organima svako odstupanje od javno dostupnih registara nadležnim institucijama jer se, od ljudi koji od javnosti kriju imovinu i promjene u istoj, ne može očekivati da mogu iznijeti neophodne tranzicione reforme u oblasti visoke korupcije i organizovanog kriminala. Ovu aktivnost MANS sprovodi kao dio projekta „Odgovorno sudstvo i tužilaštvo za ojačanu vladavinu prava u Crnoj Gori“, podržanog od Evropske unije.

MANS

08/07/2024