Agencija za sprječavanje korupcije (ASK) je juče objavila odluku po inicijativi koju je MANS podnio protiv predsjednika Opštine Budva, Mila Božovića koji već dvije godine ignoriše zakonsku obavezu da podnese izvještaj o prihodima i imovini. Sa druge strane, ASK je do podnošenja naše inicijative dvije godine ignorisala svoju obavezu da Zakon o sprječavanju korupcije primjenjuje dosljedno i bez odlaganja.
MANS je inicijativu protiv Božovića podnio još u septembru prošle godine zbog kršenja zakonske obaveze da Agenciji za sprječavanje korupcije podnosi redovne godišnje izvještaje o prihodima i imovini. Tako Božović, prema podacima koji su dostupni na sajtu ASK-a nije podnio redovne izvještaje za imovinu i prihode koje je imao tokom 2020. i 2021. godine. Božović je propustio i da podnese nekoliko vanrednih izvještaja nakon napuštanja starih i stupanja na novu javnu funkciju tokom pomenute dvije godine.
Foto: MANS
Milo Božović je od 2017. do 2020. godine obavljao funkciju menadžera Opštine Budva, a više puta je biran za odbornika budvanskog parlamenta. Nakon izbora 2020. godine izabran je za poslanika u Skupštini Crne Gore, a 2022. godine je izabran od strane odbora povjerenika za Predsjednika Opštine Budva, da bi nakon oktobarskih izbora njegov mandat na toj funkciji bio potvrđen i od strane budvanskog parlamenta.
Foto: MANS
Nakon svake ovakve promjene Božović je imao zakonsku obavezu da podnese poseban izvještaj o stanju imovine i prihoda nakon odlaska sa javne funkcije, odnosno stupanja na novu funkciju. Agencija je u posljednje dvije godine propustila da u Božovićevom slučaju primjeni Zakon o sprječavanju korupcije, sve dok MANS nije prethodne godine podnio inicijativu tražeći da se konačno konstatuje da taj javni funkcioner u produženom vremenskom periodu krši ovaj zakon.
Podaci iz budvanskog katastra pokazuju da je Božović značajno uvećao svoju imovinu u odnosu na 2019. godinu kada je posljedni put prijavio ASK-u, što ova institucija uopšte nije konstatovala.
Agencija za sprječavanje korupcije ima pristup bazama podataka koji joj omogućava da i bez zvaničnih izvještaja javnih funkcionera može da prati promjene u njihovoj imovini. Slučaj budvanskog predsjednika opštine je odličan primjer da ASK rijetko i selektivno koristi resurse koji su joj na raspolaganju, što za rezultat ima situaciju da pojedini javni funckioneri mogu godinama uvećavati svoju imovinu bez straha da će biti sankcionisani zato što je nisu prijavili.
Ovakvo stanje kada je u pitanju evidentiranje imovine i prihoda crnogorskih javnih funkcionera je direktna posljedica nepostojanja političke volje da se iskreno uđe u institucionalnu i legislativnu reformu borbe protiv korupcije, naročito kada je u pitanju rad Agencije za sprječavanje korupcije koja u kontinuitetu biva označena kao pristrasna i podložna političkom pritisku.
Predsjednik Skupštine Opštine Budva, Nikola Jovanović, sredinom prošle godine postao je vlasnik trosobnog stana površine 109 kvadratnih metara koji se nalazi u budvanskom naselju Lazi. Prema kupoprodajnom ugovoru do kog je došao Istraživački centar MANS-a, Jovanović je stan platio 85.350 eura, odnosno 783 eura po kvadratnom metru. Stan je kupljen uz pomoć stambenog kredita od 70 hiljada eura, dok je ostatak uplatio direktno prodavcu, ruskom državljaninu, Ismagilovu Rashitu.
straživački centar MANS-a je, analizirajući ovaj posao, došao da podatka da je vrijednost stana koji je Jovanović stekao, i koji je stavio pod hipoteku, procijenjena na značajno veći iznos, i to na 143.000 eura.
Kako je „oborena“ cijena stana
Prema dostupnim podacima agencija za nekretnine, prosječna cijena stana u budvanskom naselju Lazi se kreće od 1.500 do 2.500 eura po kvadratnom metru, što je višestruko veći iznos od onog po kojem je predsjednik budvanske Skupštine Opštine platio stečenu nekretninu.
Upitan da prokomentariše nisku cijenu po kojoj je kupio stan i prirodu odnosa sa prodavcem stana, Jovanović je rekao da Rašita nije poznavao prije zaključenja kupoprodajnog ugovora, te da je o cijeni stana pregovarao sa njegovim punomoćnikom. U vezi sa cijenom stana, Jovanović tvrdi da je na nju uticalo nekoliko faktora koji su u konačnom doveli do toga da ona bude niža od tržišne.
Nikola Jovanović je za Istraživački centar MANS-a izjavio da se stan nalazi u neposrednoj blizini groblja, da dugo vremena stan nije mogao biti prodat, kao i da je sama nekretnina imala brojne građevinske nedostatke zbog kojih je i snižena njena cijena.
– Stan je imao višegodišnje probleme sa vlagom, zbog čega je bilo potrebno uraditi izolaciju na terasi, te zamjenu podova u trpezariji i dnevnoj sobi i ostali građevinski radovi“, rekao je Jovanović za MANS.
Ipak, podaci iz procjene do koje je došao MANS ne prepoznaju nedostatke na koje se poziva Jovanović.
„Stambeni prostor je u odličnom stanju, dobro održavan, nema vidljivih nedostataka. Stambeni prostor je orjentisan put jugo-istoka, ima pogled na more… Svakom stambenom prostoru pripada po jedno parking mjesto“, navodi se u izvještaju o procjeni imovine koja je urađena u junu 2022. godine, neposredno prije nego što je Jovanović kupio stan.
Izvod iz Izvještaja o procjeni vrijednosti nepokretnosti. Foto: MANS
Upitan koliko su iznosili troškovi rekonstrukcije stana, Jovanović je rekao da ne zna precizan iznos jer je većinu radova izvodio sam.
Procjenu naručio Jovanović, sad ne zna koliko vrijedi stan
Na pitanje u vezi sa procjenom vrijednosti stana, Jovanović ističe da ne zna na koji iznos je njegov stan procijenjen, da mu nije poznato kako je procjena rađena, i da je ne posjeduje jer ju je naručila banka kao sredstvo obezbjeđenja – hipoteke za davanje kredita.
Ipak, u izvještaju o procjeni do kojeg je došao MANS eksplicitno se navodi da je krajem juna 2022. godine „na zahtjev gospodina Nikole Jovanovića izvršena procjena vrijednosti nepokretnosti radi utvrđivanja tržišne vrijednosti za potrebe kredita…Tržišna vrijednost predmetne nepokretnosti, shodno podacima prezentovanim u izvještaju, na dan procjene iznosi 143.000 eura.“
Izvod iz izvještaja procjene vrijednosti nepokretnosti Foto: MANS
Neprijavljena štednja na tekućem računu
Pored kredita, dio sredstava za kupovinu stana pod opisanim uslovima, Jovanović tvrdi da je obezbijedio iz sopstvene štednje. Iznos razlike između kupoprodajne cijene od 85.350 eura i dobijenog kredita od 70 hiljada eura, predsjednik Skupštine Opštine Budva je prodavcu stana isplatio sa svog žiro računa.
Iznos od 15.350 eura Jovanović je prodavcu uplatio početkom avgusta prošle godine. Upitan za porijeklo tog novca, Jovanović je rekao da se radi o sredstvima koja potiču iz njegove redovne mjesečne zarade.
Potvrda o uplati, Foto: MANS
Podaci o njegovoj mjesečnoj zaradi pokazuju da Jovanović ovaj iznos od plate nije mogao obezbijediti čak ni u slučaju da njegova petočlana porodica od januara do avgusta prošle godine nije imala bilo kakvih troškova života.
Ukoliko se ipak radi o višegodišnjoj štednji, ona je morala biti prijavljena do marta prošle godine u okviru redovnog izvještaja o prihodima i imovini koji se podnosi Agenciji za sprječavanje korupcije (ASK). Ipak, podaci sa sajta ASK-a pokazuju da Jovanović redovan izvještaj podnio 29. marta 2022, a potom još dva vanredna izvještaja u avgustu iste godine kada je imenovan za vd-a menadžera Opštine Budva. Niti jedan od tih izvještaja nije sadržao podatke o bilo kakvoj štednji.
Na pitanje Istraživačkog centra MANS da li osim zvanične zarade ima druga primanja, te da li ima još neku štednju, Jovanović je rekao da osim plate u Opštini nema drugih primanja, a negirao je da ima druge račune ili oročenu štednju. Podaci sa sajta ASK-a pokazuju i to da Jovanović nije dao saglasnost za pristup podacima na računima bankarskih i drugih finansijskih institucija.
MANS je još krajem prethodne godine sve opisane podatke proslijedio Ageciji za sprječavanje korupcije, ali za sada nema informacije da je ova institucija nešto preduzela u ovom slučaju.
Agencija za sprečavanje korupcije, što se tiče administrativnih i tehničkih uslova za rad, ima gotovo sve, a može da pristupi podacima, kojima ne može da pristupi ni Specijalno državno tužilaštvo. Zato je, poručuje u razgovoru za “Vijesti” izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović Marković, ključno pitanje nepristrasnosti, odgovornosti i hrabrosti vodećih ljudi u toj Agenciji.
”Agencija ima vrlo značajan budžet, raspolaže pristupu podacima koji je kvalitetniji nego što ga ima specijalno tužilaštvo. Ima direktan pristup određenim bazama podataka, a specijalni tužioci nemaju. U tom smislu, ključno je pitanje nepristrasnosti i odgovornosti i hrabrosti budućeg menadžmenta Agencije u tome kako će da određuje prioritete – jesu li prioritet banalni slučajevi u kojima je neko zaboravio da prijavi 10 ili 15 eura neke nadoknade ili slučajevi gdje postoji ogromna razlika u prihodima i imovini javnih zvaničnika u odnosu na njihov stil života”, naglasila je Ćalović Marković.
Ona je kazala i da je posebno važna nadležnost Agencije koja se odnosi na finansiranje političkih partija. ”Upravo je to segment u kojem političke partije imaju dodatni interes da zarobe menadžment Agencije i spriječe ih da se stvarno bave tim pitanjem, jer smo vidjeli da na oba politička pola ima struktura koje itekako imaju sumnjivih poslova za finansiranje političkih kampanja”, kaže Ćalović Marković. Upozorava i na to da su kazne ključni problem što se tiče Zakona o sprečavanju korupcije.
”Te sankcije nemaju nikakav ozbiljan efekat na javne funkcionere, čak i kad budu procesuirani. Međutim, kad govorimo o slučajevima kolekcije satova predsjednika Mila Đukanovića, njegove imovine u Kočanima, životnih stilova velikog broja funkcionera koji su u velikoj nesrazmjeri sa njihovim primanjima, ključno je pitanje pravljenje sistema uvezanih zakona. Dakle, govorimo o povezanosti zakona o sprečavanju korupcije i oduzimanju nezakonito stečene imovine. Zato je zakone trebalo mijenjati odmah, u paketu, da ne bi nedostatak u jednom propisu ili u radu jednog organa lančano uticao na kompletan postupak i one organe koji su pokazali da hoće nešto da rade”, ističe Ćalović Marković.
Prema njenim riječima, Zakon o sprečavanju korupcije je jedan od propisa koje je trebalo mijenjati čim je vlast promijenjena, jer je to jedan od najvažnijih alata za otkrivanje nezakonito stečene imovine. ”Agencija, zadužena za njegovo sprovođenje, do sada je nebrojeno puta dokazala da je politički bič prethodnog režima. Ono što me čini, donekle, zabrinutom su motivi nove vlasti da mijenjaju taj zakon, s obzirom na to da je većina poslanika nove većine bila upravo pod udarom Agencije. To jesu bili manji prekršaji, koji nije trebalo da budu prioritet u radu Agencije, ali i među poslanicima nove vlasti ima onih koji krše zakon, a neki godinama čak ni ne prijavljuju izvještaje o imovini i prihodima. Mislim i da među njima ima onih koji imaju interes da sakriju imovinu i da učine da ovaj zakon ponovo nema mnogo mehanizama”, ocijenila je Ćalović Marković.
Ona očekuje da “nećemo doći u situaciju da nova vlast nema svijesti o tome da treba i sebe i druge da ograniči i da treba da pokaže mnogo veću političku volju u odnosu na prethodni režim”. ”U Skupštini je krenuo proces izmjena, dobili smo poziv da učestvujemo u Radnoj grupi, odazvaćemo se, a očekujemo da će taj nacrt zakona biti i na javnoj raspravi i da će biti upućen Evropskoj komisiji kako bismo izbjegli da u njega budu uključeni neki partikularni interesi”, ističe Ćalović Marković. Smatra i da je u reformu sudstva trebalo ući prije dvije godine, paralelno sa reformom tužilaštva. ”…Zato što nema napretka ako optužnice ne budu potvrđene, a postupci ne budu vođeni pred nepristrasnim sudovima, nego pred sudijama koje su zarobljene i suštinski pod kontrolom prethodnog režima”, kazala je direktorica MANS-a.
Ta organizacije je, kako ističe Ćalović Marković, više puta upozoravala da napori Specijalnog tužilaštva “mogu ostati bez bilo kakvih konkretnih rezultata, zato što nema vizije reforme koje se odnose na sudstvo”. ”Vidjeli smo u postupcima koji su se odnosili na Vesnu Medenicu, a evo i u slučaju Petra Lazovića, da su sudije, koje su blisko povezane sa bivšom predsjednicom Vrhovnog suda, donosile odluke i angažovane u tim predmetima. Bez čišćenja pravosuđa od ‘trulih’ dasaka, jer najmanje deset godina ništa nije urađeno u vezi sa tim, nećemo vidjeti konkretne rezultate. Rizikujemo da dođemo u još veći problem – da ovi postupci koje je pokrenulo Specijalno tužilaštvo završe oslobađajućim presudama, zato što su neke sudije uključene u te postupke ili povezane sa tim osobama, a hronično ne prijavljuju sukob interesa”, upozorila je Ćalović Marković.
Kad se ne može dokazati porijeklo imovine, slučaj dostaviti specijalnim tužiocima
Ćalović Marković je još jednom naglasila da svi problemi Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću proističu iz osnovnog problema koji je konstrukciona greška tog propisa. ”Umjesto da Specijalno tužilaštvo i potvrđivanje optužnice budu filter i ‘okidač’ za pokretanje ovog postupka, sistem treba postaviti upravo obratno: da organi unutar institucija, recimo Poreska uprava ili neko novo tijelo, provjeravaju imovinu određenih osoba, na koje se odnosi propis i pokreću postupke pred sudom protiv te imovine. Kada se utvrdi da osobe ne mogu dokazati porijeklo imovine, onda se takvi postupci dostavljaju Specijalnom tužilaštvu”, naglasila je Ćalović Marković.
Prema njenim riječima, upravo to je suština. ”Na ovaj način, potvrđivanjem optužnice specijalnog tužioca, dramatično se smanjuje broj ljudi na koji taj proces može biti primijenjen. Predloženi zakon u ogromnoj mjeri ograničava period na koji se možemo vratiti, kad je u pitanju sticanje imovine. Ako su zastrjela krivična djela ili ako nema dokaza, onda se ne može pokrenuti postupak protiv imovine, što je apsurdno”, upozorila je Ćalović Marković.
Postupak protiv imovine, navodi ona, treba da može da bude pokrenut protiv bilo koje osobe čiji se zvanični prihodi razlikuju od imovine, bez obzira na to kada je stečena. ”Međutim, činjenica da su uveli Specijalno tužilaštvo i optužnicu kao uslov da se pokrene taj postupak je i dovela do problema koliko vremena možemo da se vratimo unazad. Da su radili poseban zakon, što smo više puta sugerisali, kojim se uvode postupci protiv imovine, onda ne bi bilo potrebe da postoji bilo kakvo vraćanje unazad. Zato sam više puta ukazivala na to da se amandmanima ne može popraviti taj zakon jer ima konstrukcionu grešku, koja će dramatično minimizirati rezultate”, naglasila je Ćalović Marković.
Ona očekuje da će taj propis biti vraćen na javnu raspravu. ”Nije mi jasna ta tvrdoglavost u istrajavanju na rješenju koje su, pored nas, kritikovali i brojni evropski i crnogorski eksperti”, pojasnila je direktorica MANS-a.
Ona ističe i da je Zakon o slobodnom pristupu infrormacijama jako važan antikorupcijski zakon. ”…Ali je začuđujući kontinuitet vlasti – i taj propis je podvučen i mijenjan. Ne znamo da li će ući u skupštinsku proceduru, s obzirom na sve što se dešava u političkoj sferi i vrlo smo zabrinuti što se propis koji je dobio pozitivno mišljenje Evropske komisije, rađen u saradnji sa civilnim sektorom, sada bez ikakvih konsultacija ponovo drži u ladicama i ne znamo kada će i hoće li biti dostavljen parlamentu. Mislim da to nije dobar način, pogotovo kad su u pitanju antikorupcijski zakoni, a to propis o slobodnom pristupu informacijama jeste”, kaže Ćalović Marković.
Navodi i da je o značaju tog propisa upoznat i premijer Dritan Abazović. ”…Jer smo gospodin Stevo Muk i ja više puta na Savjetu za borbu protiv korupcije na visokom nivou pozivali na značaj hitnog donošenja tog zakona. On (Abazović) je tada u Vladi Zdravka Krivokapića tvrdio da su mu ruke vezane i da ti procesi traju duže nego što bi trebalo. Sada u njegovoj Vladi vidimo da se ti procesi dešavaju iza scene, bez konsultacija sa onima koji su najviše radili na tom zakonu i ne znamo ni kakva će mu biti sudbina. To nije dobra poruka, taj zakon je jako važno popraviti, a ne koristiti njegove izmjene da sada nova vlast, koja je osjetila kako to izgleda biti pod kontrolom javnosti, u propis integriše neke svoje interese”, naglasila je Ćalović Marković.
Zloupotreba službenih vozila u privatne svrhe postala je dio crnogorske svakodnevnice, ali slučaj direktorice ASK-a pokazuje da se nastavlja urušavanje kredibiliteta te institucije i jasan je znak da se konkretni rezultati ne mogu očekivati sa adrese koja se ne samo ne bori protiv korupcije, već je umnogome usvojila takav obrazac ponašanja kao prihvatljiv.
Crni luksuzni BMW registarskih tablica PG CGL48, samo je jedan od više stotina službenih automobila koje svakodnevno srijećemo na crnogorskim ulicama. Ipak, ovo vozilo je posebno po tome što ga koristi Jelena Perović, direktorica Agencije za sprječavanje korupcije, institucije koja bi trebala da bude prva linija odbrane javnog interesa od korupcije i zloupotrebe državnih resursa.
Službeno vozilo ASKa, Foto: MANS
Podaci do kojih je došao Istraživački centar MANS-a ukazuju na brojne sumnje u zakonitost nabavke i korišćenja ovog vozila.
ASK je ovo vozilo kupio u martu prošle godine po cijeni od 35.000 eura, nakon sprovedenog postupka javne nabavke na kome se kao jedini ponuđač pojavila kompanija „Voli-Motors“, zvanični uvoznik marke BMW za Crnu Goru.
Ugovor o kupovini vozila za potrebe ASK-a, Foto: MANS
Podaci iz tenderske dokumentacije upućuju na sumnju da su i prije okončanja postupka nabavke, u ASK-u znali koje auto želi da vozi njihova direktorica. Tako je ponuda koja je predao „Voli-Motors“ u tehničkim detaljima bila identična onome što su bili zahtjevi ASK-a u tenderskoj dokumentaciji, što se najčešće dešava onda kada je model automobila odabran i prije tendera.
Uredba propisuje da ovakvu povlasticu imaju samo Predsjednik Crne Gore, Predsjednik i potpredsjednici Skupštine, Predsjednik i članovi Vlade Crne Gore, predsjednici Vrhovnog i Ustavnog suda, Vrhovni državni tužilac i Specijalni tužilac za borbu protiv organizovanog kriminala, te Zaštitnik ljudskih prava i sloboda.
Ovim dokumentom je definisano da se stalna upotreba može odobriti i licima koji su pod posebnim mjerama zaštite na osnovu procjene organa nadležnog za poslove bezbjednosti.
Međutim, na upit o tome da li je direktorica ASK-a štićena ličnost, te da li je za nju rađena bezbjednosna procjena, iz Ministarstva unutrašnjih poslova i Agencije za nacionalnu bezbjednost su odgovorili odrično.
“Sektor policije posebne namjene, shodno svojim nadležnostima, nije upućivao zahtjeve za izradu bezbjednosne procjene stepena ugoženosti Jelene Perović nadležnom organu Agenciji za nacionalnu bezbjednost, pa samim tim bezbjednosne procjene imenovane ne posjeduju. Takođe smo obavješteni da direktorica Agencije za sprječavanje korupcije nema status štićene ličnosti,” navodi se u odgovoru Ministarstva unutrašnjih poslova na pitanja MANS-a.
“Poštovani, shodno vašem aktu, obavještavamo vas da Agencija za nacionalnu bezbjednost nije vršila procjenu potrebe zaštite ličnosti za Jelenu Perović, direktoricu Agencije za sprečavanje korupcije”, kazali su MANS-u i u Agenciji za nacionalnu bezbjednost.
Jelena Perović, direktorica ASK-a, Foto: ASK
ASK posjeduje više putničkih vozila o čijoj upotrebi se vodi zvanična evidencija, ali se samo za BMW koji koristi direktorica ne navodi broj registarskih tablica. Istraživački centar MANS je otkrio da je ASK nedavno na skupocjenom BMW službene tablice zamijenio takozvanim „civilnim“ tablicama sa brojem PG KT033, čime je ono postalo manje upadljivo u svakodnevnoj upotrebi.
Službeni BMW sada nosi “civilne” registarske tablice
Za oko deset mjeseci koliko ima ovo vozilo na raspolaganju, direktorica ASK-a je BMW koristila kao privatno i nakon radnog vremena, a tokom vikenda je prelazila na stotine kilometara. Podaci iz putnih naloga pokazuju i da je Perovićeva službeni BMW koristila i za put do Slovenije gdje je otputovala 30. decembra prošle godine i tamo provela novogodišnje praznike. Nakon toga, BMW je putovao od Ljubljane do Beograda, da bi uoči božićnih praznika, vozilo bilo vraćeno u Crnu Goru.
Iz MANS upozoravaju da se nastavlja urušavanje kredibiliteta institucije u koju bi građani trebali da imaju najviše povjerenja kada je u pitanju borba protiv korupcije.
“Ovdje govorimo o mnogo većem problemu od toga da je direktorica ASK-a prigrabila za sebe beneficije koje joj ne pripadaju. Ovakav odnos prema državnoj imovini zapravo pokazuje zbog čega u ovoj instituciji nisu bili u stanju da procesuiraju zloupotrebe državnih resursa i teško je očekivati da direktorica Agencije ispita privatno-službena putovanja u inostranstvo predsjednika države Mila Đukanovića ili premijera Dritana Abazovića, kada je i sama takav obrazac ponašanja usvojila kao prihvatljiv. Problem korupcije u Crnoj Gori je sistemske prirode i kao takav se mora rješavati kroz jačanje institucija u kojima nema mjesta za one kojima javni interes nije na prvom mjestu”, naveli su u MANSu.
Na pitanja Istraživačkog centra MANS-a o „novogodišnjem službenom putu“ za Sloveniju i da li su do sada i kako u toj instituciji sankcionisali zloupotrebu službenih vozila, iz ASK-a nisu dali odgovor.
Početkom prošle godine Miloš Medenica je prodao svoju nezavršenu vilu u Krašićima za iznos od 700.000 eura, a podaci do kojih je došao Istraživački centar MANS-a pokazuju da je sin bivše predsjednice Vrhovnog suda, Vesne Medenice, u izgradnju tog objekta uložio tek 16.000 eura, dok je ostatak finansirao tivatski biznismen, Rado Arsić.
Ministarstvo održivog razvoja i turizma (MORT) je sredinom 2012. godine izdalo građevinsku dozvolu kojom se Milošu Medenici, Radu Arsiću i njihovom poslovnom partneru, Željku Koviniću, omogućava izgradnja tri turističke vile na samoj obali mora u tivatskom naselju Krašići, ukupne bruto površine od oko 440 kvadratnih metara. Ova dozvola se odnosila na katastarske parcele koje su bile u vlasništvu Medenice i njegovih partnera.
Dokumentacija do koje je došao Istraživački centar MANS-a pokazuje da su Miloša Medenicu u ovaj posao uveli upravo Arsić i Kovinić tako što su mu još 2006. godine prodali djelove svojih parcela, ukupne površine od 160 kvadratnih metara, čime je sin Vesne Medenice dobio svoje mjesto u ovoj investiciji. Kupoprodajni ugovori pokazuju da je Miloš Medenica ove parcele platio tek 16 hiljada eura.
Ugovori o kupovini parcela, foto: MANS
Nakon što je dobijena građevinska dozvola i započeti radovi, Arsić i Medenica u septembru 2016. godine naknadno zaključuju Ugovor o zajedničkoj investicionoj izgradnji kojim je regulisano finansiranje gradnje Miloševe vile u Krašićima.
Ugovor o zajedničkoj izgradnji, FOTO: MANS
Ugovorom je predviđeno da Medenica u ovaj poslovni poduhvat ulaže dvije parcele koje je ranije kupio od Arsića i Kovinića, dok je obaveza Arsića bila da obezbijedi novčana sredstva za izgradnju objekta.
Arsić se ovim ugovorom obavezao da snosi troškove izrade projekta i plaćanja naknada za uređenje zemljišta, te pribavljanja svih saglasnosti i dozvola. Obaveza Arsića je bila i da izvrši pripremu Miloševe parcele za građenje, reguliše priključke za struju, vodu i kanalizacionu mrežu, te snosi kompletne troškove izvođenja svih radova.
Na Miloševim parcelama je bila previđena izgradnja jedne turističke vile, ukupne površine od 116 kvadratnih metara, a ugovorom o zajedničkoj izgradnji je bilo previđeno da od izgrađene kvadrature Arsiću pripadne 75%, a Medenici preostalih 25%. Arsić i Medenica su dogovorili da investicija izgradnje pomenute vile, zajedno sa parcelama koje je Miloš unio u projekat, iznosi tek 69.000 eura.
Ipak, iako je ugovorom bilo previđeno da dobije tek jednu četvrtinu izgrađene vile, Miloš Medenica se, uz saglasnost Arsića, 2018. godine uknjižio na kompletnom objektu. Stanje na terenu je pokazalo da je Arsić sagradio objekat koji je za oko 50 kvadratnih metara veći (167m2) nego što je bilo predviđeno projektom, zbog čega je u listu nepokretnosti unijeta zabilježba „prekoračenje građevinske dozvole“.
Koliko je vrijedan poklon koji je Medenica na taj način dobio od Arsića, pokazalo se početkom 2021. godine kada je Miloš svoju vilu prodao jednom turskom državljaninu za sumu od 700 hiljada eura.
Ugovor o prodaji vile, Foto:MANS
Istraživački centar MANS-a je od tivatskog biznismena pokušao da dobije komentar na posao koji je imao sa sinom Vesne Medenice, uključujući i okolnosti pod kojima je Miloš Medenica postao vlasnik tako vrijedne imovine, ali na poslata pitanja Arsić nije odgovorio.
Odgovora nije bilo ni na pitanje da li je osim pomenute parcele, Miloš Medenica imao još neka ulaganja u izgradnju vile čime bi se opravdala činjenica da se i pored zajedničkog ugovora o izgradnji, on ipak uknjižio na 100% objekta, a ne na jednu četvrtinu kako je bilo predviđeno ugovorom.
Vesna Medenica je prije par sedmica uhapšena pod sumnjom da je kao član kriminalne organizacije koju je formirao njen sin Miloš, počinila krivično djelo protivzakonit uticaj. Miloš Medenica je ranije napustio Crnu Goru i nije dostupan crnogorskim organima.
Danas se na terenu nalazi objekat koji je identičan onome koji je Arsić planirao da gradi, dok se u listu nepokretnosti navodi da je stečen poklonom. Planska dokumentacija za taj objekat je pokazala da je vrijednost investicije bila najmanje 125.000 erua, dok Arsić tvrdi da nije učestvovao u izgradnji kuće .
Krivična prijava zbog nelegalne gradnje, MORT krio podatke o nadzoru
MANS je još 2020. godine protiv Miloša Medenice i Rada Arsića nadležnom tužilaštvu podnio krivičnu prijavu zbog nelegalne gradnje i uzurpacije zemljišta u zoni Morskog dobra u Krašićima, ali i nadležnim inspekcijama MORT-a. Osnovno državno tužilaštvo je tada odbacilo krivičnu prijavu protiv Medenice, dok za Arsića još uvijek nije poznat ishod postupka.
Na okolnosti iz krivične prijave MANS-a, krajem 2020. godine je u Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) u Kotoru saslušan i Miloš Medenica koje je izjavio da je posljednji put na gradilištu svoje vile bio 2017. godine kada su bili završeni grubi građevinski radovi, te da je Arsiću povjerio sve poslove oko dobijanja saglasnosti i izgradnje tog projekta. Medenica je pred tužiocem potvrdio da zna za građevinsku dozvolu koja je izdata na njegovo ime, Rada Arsića i Željka Kovinića.
Međutim, iako je prethodno od njega kupio parcelu sa kojom je ušao u posao izgradnje vile u Krašićima, Medenica je pred nadležnim tužiocem izjavio da Kovinića ne poznaje. Iako se formalno vodi kao investitor objekta koji je nelegalno sagrađen, ODT u Kotoru je povjerovalo Medenici da nije bio upoznat sa detaljima gradnje, i zbog toga odbacilo krivičnu prijavu protiv njega.
Kćerka bivše predsjednice Vrhovnog suda, Vesne Medenice, Marija, sredinom 2018. godine je od kontroverznog tivatskog biznismena Rada Arsića dobila na poklon zemljište u Kolašinu vrijedno 21 hiljadu eura, pokazuju podaci do kojih je došao Istraživački centar MANS-a. Danas se na toj parceli nalazi velelepna vila, a Arsić tvrdi da se radi o kumovskom, a ne poslovnom odnosu.
Kćerka Vesne Medenice, bivše predsjednice Vrhovnog suda, Marija Medenica, krajem jula 2018. godine stavila je svoj potpis na ugovor kojim potvrđuje da je u ime svoje maloljetne kćerke D.D. primila poklon od tivatskog biznismena Rada Arsića, vrijedan 21 hiljadu eura.
Poklon se sastojao od parcele površine 586 kvadratnih metara, u samom centru Kolašina. U ugovoru o poklonu do kojeg je došao Istraživački centar MANSa navodi se da Arsić maloljetnoj D.D. parcelu poklanja “kao izraz zahvalnosti”.
Izvod iz Ugovora o poklonu, Foto: MANS
Ovaj poklon je došao svega deset dana nakon što je Arsić pribavio građevinsku dozvolu za izgradnju kuće na pomenutoj parceli, što potvrđuje i zvanična dokumentacija kolašinskog Sekretarijata za urbanizam.
U njoj se nalazi i potvrda da je Arsić prethodno platio oko 9 hiljada eura na ime komunalija, ali i detaljni projekat dvospratne kuće od oko 340 kvadratnih metara, sa Arsićem kao investitorom izgradnje tog objekta.
Nakon što je zemljište poklonjeno maloljetnoj D.D, u kolašinskom Sekretarijatu za urbanizam je izvršen i prenos građevinske dozvole na unuku Vesne Medenice.
Izvod iz građevinske dozvole, Foto: MANS
Stanje na terenu danas pokazuje da je na poklonjenoj parceli izgrađen objekat identičan onome za koji je Arsić pribavio dozvolu i izradio glavni projekat. Prema onome što su istraživači MANS-a zatekli na terenu, objekat je u potpunosti završen i useljen.
Izvod iz glavnog projekta kuće: Foto: MANS
Podaci iz tehničke dokumentacije pokazuju da je vrijednost radova na izgradnji ovog objekta iznosila oko 125 hiljada eura, bez njegovog unutrašnjeg opremanja.
Odgovarajući na pitanja Istraživačkog centra MANS-a, Rado Arsić je rekao da je njegovog gesta isključivo izraz zahvalnosti, da poklon nije imao nikakav “uzvratni karakter”. Arsić dodaje i da je zemljište poklonjeno sa ciljem da se pomogne maloljetnoj D.D, te da ga sa porodicom Vesne Medenice vežu kumovski odnosi.
Pored kumovskih odnosa, Arsića za Medenice vezuje i zajednički projekat izgradnje luksuznih vila u tivatskom zalivu iz kojeg je Miloš Medenica nedavno izašao. MANS je još 2020. godine protiv Arsića i Miloša Medenice podnio krivičnu prijavu zbog nelegalne gradnje u zoni morskog dobra.
Ovaj tivatski biznismen je široj javnosti poznat još 2007. godine kada je uz ljude bliske porodici Đukanović učestvovao u dokapitalizaciji Prve banke Crne Gore. Nedavno je ponovo dospio u fokus javnosti nakon prijetnji upućenih tivatskom predsjedniku opštine, Željku Komnenoviću, nakon što je ovaj protiv njega krajem februara ove godine podnio krivičnu prijavu Osim toga, Arsić je 2019. godine novčano kažnjen zbog fizičkog napada na direktora Radio Tivat.
Na pitanje MANS-a da li je i izgradnja kuće u vrijednosti od najmanje 125 hiljada eura bila takođe dio tog poklona, te zašto je samo deset dana od dobijanja građevinske dozvole zvanično odustao od gradnje, a projekat poklonio porodici Medenice, Arsić je rekao da nije učestovao u izgradnji kuće.
Ipak, u listu nepokretnosti za nekretnine koje su uknjižene na maloljetnu D.D. se navodi da su i parcela i kuća stečene poklonom. Osim ove nekretnine, na maloljetnu unuku Vesne Medenice je još 2016. godine uknjižen i stan u Podgorici od 86m2 koji je uz pomoć kredita plaćen 95.000 eura.
Izvod iz lista nepokretnosti, Foto: MANS
“Kćerka Vesne Medenice je nesporno povezano lice u smislu Zakona o sprječavanju korupcije i u tom smislu Agencija za sprječavanje korupcije ima direktnu nadležnost za provjeru porijekla ove i druge imovine. Nažalost, nakon odlaska iz domaćinstva javnog funkcionera, ASK gotovo uošte ne bavi njihovom djecom ili drugim povezanim licima, što otvara ogroman prostor za zloupotrebe i skrivanje imovine i prihoda iz nepoznatih izvora”, upozoravaju iz MANS-a.
Marija Medenica, Foto: Instagram
Odgovor na pitanje o vezama sa Arsićem, te porijeklu novca iz kojeg se finansirala izgradnja i opremanje kuće u Kolašinu, MANS je pokušao da dobije i od Marije Medenice, ali ona nije odgovarala na poslate poruke.
Dok u Upravi policije već duže vremena najavljuju provjeru porijekla imovine svojih službenika, Istraživački centar MANSa je došao do podataka koji upućuju na neobične poslovne transakcije između porodice bivšeg uticajnog operativca policije i tajne službe, Zorana Lazovića i kompanije Bemax.
Sa druge strane, istraživanje porijekla kompletne imovine i prihoda Zorana Lazovića i njegove porodice je bilo opstruirano upravo od Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) i Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) odbijanjem da učine javnim podatke o zaradama Lazovića i njegovih sinova. Stariji Lazovićev sin, Marko, zaposlen je u MUP-Uprava policije dok mlađi sin, Petar, radi u ANB-u.
Za kuma kvadrati ispod tržišne cijene
Istraživanje MANS je pokazalo da je Marko Lazović, krajem 2018. godine sa kompanijom „Bemax“ sklopio ugovor o kupovini stana od 104 m2 u tzv. tološkim apartmanima u Podgorici. Ova kompanija je nekretninu mlađem Lazoviću prodala po cijeni od 1000 eura/m2, daleko ispod tržišne vrijednosti ne samo za taj dio grada, već i u odnosu na objekat u kom se ovaj stan nalazi.
Osim povoljnije cijene, ugovorom je predviđeno da Lazović ovaj stan može uknjižiti na svoje ime nakon što u roku od 30 dana uplati svega 20.000 eura, odnosno tek jednu petinu kupoprodajne cijene. Preostalih 84.000 eura mlađi Lazović obavezao se da će platiti u roku od tri godine, bez informacije da li se isplata vrši u cjelosti, ili u ratama koje bi iznosile preko 2.300 eura mjesečno. Rok za otplatu stana „Bemaxu“ istekao je u oktobru prošle godine.
U momentu sticanja stana, Marko Lazović imao je 33 godine i bio zaposlen kao stariji policajac u Sektoru za obezbjeđenje ličnosti i objekata, da bi ubrzo prešao na radno mjesto mlađeg policijskog inspektora u Sektoru kriminalističke policije u Upravi policije.
Istraživački centar MANS-a kontaktirao je kompaniju „Bemax“ ovim povodom, a Veselin Kovačević, formalni vlasnik kompanije, daje sljedeće pojašnjenje: „Kao prvo želio bih da napomenem da su porodice Lazović i Kovačević iz Bijelog Polja i da se može lako provjeriti da su to kumovske porodice tj. da sam ja, Veselin Kovačević u kumovskom odnosu sa Markom Lazovićem. Imajući u vidu da se u našoj firmi vrednuju i poštuju pomenuti odnosi kao i činjenicu da mi kao firma imamo pravo da formiramo cijenu za nešto što je u našem vlasništvu, prilikom formiranja cijene i uslova plaćanja pomenutog stana to je imalo uticaja.“
Na pitanje da li je Marko Lazović i kada isplatio ostatak od 84.000 eura, iz „Bemaxa“ nisu pružili odgovor.
Ipak, to nije jedina veza porodice Lazović i „Bemaxa“. Naime, početkom prošle godine, i Lazovićeva supruga – Ljiljana, razmijenila je stan sa Željkom Garićem, koji ima višestruke poslovne veze sa neformalnim vlasnicima „Bemaxa“ i njihovim drugim kompanijama.
Ljiljana Lazović tada ustupa svoj stan od 64 m2 u Bulevaru Jola Piletića u zamjenu za stan od 84 m2 i garažu u zgradi u centru Podgorice, iza Hotela „Hilton“. Dokumentacija o razmjeni nepokretnosti do koje je došao MANS pokazuje da je Ljiljanin stan preko Morače bio procijenjen na 89.600 eura. Sa druge strane stan od 84m2 i garaža u samom centru Podgorice bili su procijenjeni na 100 hiljada eura. Na taj način Lazović dobija značajno veći stan po cijeni koja je ispod tržišne za taj dio grada, dok joj je parking mjesto praktično poklonjeno.
Ljiljana Lazović obavezala se ugovorom da razliku od desetak hiljada eura uplati odmah po zaključenju istog, dok se Garić saglasio da svojinu nad stanom i garažom prenese na Lazovićku bez obzira na to što nije primio ugovorenu razliku u vrijednosti nekretnina.
Veze Garića sa kompanijom Bemax i njenim osnivačima su višestruke. Garić je vlasnik kompanija „Gufo“ i Ženskog košarkaškog kluba „Budućnost Bemax“, i jedan od suvlasnika kompanije „Saprom“, u kojoj se nalazio i Ranko Ubović. Gostojući u emisiji „Načisto“ na TV Vijesti, zvanični vlasnik „Bemaksa“, Veselin Kovačević, upravo je Ubovića označio kao „neformalnog vlasnika“ kompanije.
Kompanija „Gufo“ bila je jedan od investitora u izgradnji zgrade poznate kao „Južna kapija grada“, koja se nalazi na obodu Podgorice, a koju je gradio upravo „Bemax“. Drugi investitor na tom projektu je „Master Inženjering“, vlasnik zgrade u kojoj je supruga Lazovića stekla stan i garažu pod povlašćenim uslovima. „Master Inženjering“ je i investitor izgradnje objekta „Hotel Cruiser“ u Budvi, koji takođe gradi „Bemax“.
Stan sa garažom u strogom centru Podgorice su krajem prošle godine prepisani u vlasništvo Snežane Lazović, kćerke Zorana Lazovića. U ugovoru o poklonu navodi se da je vrijednost stana i garaže sada 85.000 eura.
Za dva placa 76. 000 eura
Marko Lazović, dok je bio zaposlen na određeno vrijeme u nekadašnjoj Specijalnoj antiterorističkoj jedinici (SAJ), u februaru 2007. godine kupio je plac od blizu 900m2 u podgoričkom naselju Zabjelo, po cijeni od 67 hiljada eura. Lazović, koji je tada imao 22 godine, kaparu od 40.000 eura isplatio je prije ovjere ugovora, a ostatak od skoro 27 hiljada eura nakon iste.
Samo dvije godine kasnije – 2009., Marko Lazović je dokupio i polovinu puta koji vodi do porodične kuće na Zabjelu, po cijeni od 9.000 eura. Marka Lazovića je su stalni radni odnos u Sektor za obezbjeđenje ličnosti i objekata primio Veselin Veljović, tada u prvom mandatu direktora Uprave policije. Podaci o zaradi Marka Lazovića iz tog perioda nisu poznati, imajući u vidu da je MUP odbio da ih dostavi MANS-u.
Sa 19 godina kupio auto od 40 hiljada
Dok je Marko kupovao nekretnine, njegov brat Petar je značajne sume novca izdvajao za kupovinu novih automobila.
Dokumentacija pokazuje da je Petar Lazović, kao 19ogodišnjak, 2009. godine izdvojio 40 hiljada eura za „Mitcubischi Lancer Evolution 2.0“, a nakon četiri godine i vozilo Mini Cooper SD ALL4, po cijeni od 35.000 eura. U tom periodu on je imao i vozilo BMW X1, za koje MUP nije dostavio druge podatke, pa se ne zna koliko je koštalo.
Krajem 2018. godine, za 17.500 eura kupio je i polovni Golf VII. MANS ne raspolaže podacima otkad je Petar Lazović zaposlen u ANB-u, niti koja su mu primanja, iako su te informacije zvaničnim putem zatražene od te institucije, koja je odbila da ih dostavi, pravdajući se povjerljivošću i tajnošću. On nema upisane nekretnine na svoje ime.
Sa druge strane Marko Lazović je 2009. kupio i prvo novo vozilo za sebe – i to Suzuki SX4, po cijeni od 16.000 eura koje je potom otplaćivao na lizing. Već u martu naredne godine, proširio je svoj vozni park vozilom Golf VI, takođe novim, koje je koštalo 24.000 eura. Marko Lazović u svom vlasništvu sada ima i Volkswagen Passat, za koji MUP tvrdi da je zagubio podatke prilikom seljenja na drugu lokaciju, te tako nije moguće utvrditi koliko ga je koštala nabavka tog vozila.
Od poljoprivrede 30 hiljada, ušteđeno još 67.000
U rodnom selu Orahovica u Bijelom Polju, njegov otac Zoran Lazović raspolaže sa skoro 50.000 m2 zemljišta i više objekata. Osim dijela imovine koju je naslijedio, Lazović je posljednjih godina kupovao i okolne parcele, na šta je u periodu između 2015. i 2016. godine potrošio oko 20.000 eura.
U Podgorici, Zoran Lazović ima porodičnu kuću od 250m2 sa pomoćnim objektom, koje je stekao 2000ih godina. Ipak, podaci koje je MANS-u dostavio podgorički katastar nisu potpuni, i ne mogu odgovoriti na pitanje koliko je Lazović tada platio za kuću sa dvorištem. Od automobila, Lazović koristi Toyotu Hillux, 2007. godište, a u imovinskom kartonu je i prijavio dvocifren broj pištolja i pušaka.
U imovinskom kartonu za prošlu godinu Zoran Lazović je prijavio i značajnu ušteđevinu od oko 67 hiljada eura, ali i godišnji prihod od poljoprivrede od 30 hiljada eura
Burna karijera Lazovića
Zoran Lazović je dugogodišnji visoki operativac ANB-a, koji je posljednjih godina angažman našao i u Upravi policije, kao Veljovićev pomoćnik, nakon što je u tajnoj službi bio prinuđen da se penzioniše. Za vrijeme mandata Duška Markovića u ANB-u, Lazović je bio načelnik Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala i terorizma, a afera oko njegovog prisustva na svadbi međunarodnog narko bosa Safeta Kalića nikada nije do kraja rasvijetljena.
Zoran Lazović, Foto: ND Vijesti
Tada su, osim Lazovića i Ljubiše Mijatovića, takođe policijskog operativca, na svadbi usnimljeni i Ljubiša Buha „Čume“, nekadašnji vođa „surčinskog klana“, predstavnici „zemuskog klana“, ali i Darko Šarić, kome se u Srbiji i dalje sudi za šverc kokaina iz Južne Amerike. Iako je ANB tvrdio da je Lazović na svadbi po službenoj dužnosti, tadašnji direktor tajne policije Duško Marković odbio je da podatke o tome podijeli sa javnošću, pravdajući to službenom tajnom.
Lazovićevo ime je nedavno ponovo dospjelo u žižu javnosti nakon optužbi da je obezbijedio ukidanje zabrane ulaska u Crnu Goru Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću koji se u Srbiji sumnjiče za teška krivična djela.
Istraživački centar MANSa otkrio je dokumentaciju koja potvrđuje da je podgorička kompanija “Glosarij” za najmanje 30 hiljada eura preplatila stan koji je 2009. godine kupila od sadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca, Milivoja Katnića. Katnić ovaj posao nikada nije prijavio nadležnim institucijama, a podaci do kojih je došao MANS pokazuju da nije platio ni porez na dobit koju je ostvario u toj transakciji.
MANS je ranije saopštio da je Milivoje Katnić je u julu 2009. godine za 67.800 eura kupio stan od 54m2 u podgoričkom naselju “Novi grad” u ulici Vasa Raičkovića.
Svega nekoliko mjeseci nakon toga, Katnić je ovaj stan prodao podgoričkoj kompaniji “Glosarij” za 96.000 hiljada eura.
Međutim, u imovinskom kartonu Milivoja Katnića koji je u to vrijeme bio sudija Apelacionog suda nema podataka o ovim transakcijama. Ugovor o prodaji stana, Katnić je potpisao sa tadašnjim vlasnikom Glosarija, Vladimirom Vujovićem.
Gostujući u emisiji “Načisto” početkom oktobra, Katnić je povećanje vrijednosti stana od blizu 30 hiljada eura koja se desila u svega nekoliko mjeseci pravdao ulaganjima u rekonstrukciju ,naglasivsi da , ako toliko ne bude vrijedio danas, onda je “je to nešto što mu je kum poklonio”.
Da je spornih 30 hiljada eura zapravo poklonjeno Katniću, potvrđuje ugovor kojim je kompanija “Glosarij” dalje preprodala stan koji je od njega kupila . Naime, sredinom 2014. godine, na račun ove kompanije je uplaćeno 60 hijada eura na ime kupovine stana koji je nekada pripadao Milivoju Katniću. Kupac tog stana je bio Vladimir Vujović, sada kao fizičko lice.
Zarada koju je Katnić na ovaj način ostvario predstavlja oporezivi dobitak koji je morao biti prijavljen nadležnom poreskom organu.
U odgovoru na slobodan pristup informacijama koji joj je uputio MANS, iz Uprave prihoda i carina su objasnili da u njihovom sistemu nema informacije da je Milivoje Katnić ikada platio ovaj porez.
Podaci do kojih je došao Istraživački centar MANS-a dodatno diskredituju Milivoja Katnića i njegovu sposobnost da se bavi visokom korupcijom i javnim funkcionerima koji, poput njega, pokušavaju da sakriju imovinu.
„Podaci koje smo danas prezentovali pokazuju iz čega Milivoje Katnić crpi motivaciju za neprocesuiranje visokih javnih funkcionera, naročito kada su u pitanju slučajevi nezakonitog bogaćenja i skrivanje imovine.
Mi nalažalost danas imamo situaciju da Glavni specijalni tužilac ne umije ili neće da objasni zašto mu jedna privatna kompanija praktično poklonila trideset hiljada eura, što bi u svakoj iole razvijenoj zemlji značilo automatsku ostavku takvog tužioca.
U situaciji kada i sam glavni specijalni tužilac krši zakon i krije svoju imovinu od javnosti i nadležnih organa, teško je očekivati da sa te adrese dobijemo bilo kakve rezultate u borbi protiv korupcije i da se imovina koja je oteta od građana vrati u državni budžet, upozoravaju iz MANS-a“.
MANS je i ranije optuživao Katnića za pristrasnost u vođenju istraga koje su se odnosile na sam vrh političke elite, uključujući i najnoviju istragu o Pandora papirima u kojoj se pominju imena predsjednika Mila Đukanovića i njegovog sina.
Iz MANS-a najavljuju da će već naredne sedmice uputiti zvaničnu inicijativu Agenciji za sprečavanje korupcije jer, kako navode, ova institucija još nije reagovala po službenoj dužnosti na prve informacije o poslu između Katnića i firme Glosarij koje su objavljene prije više od mjesec.
Krajem prošlog mjeseca Upravni sud je, odlučujući po zahtjevu MANS-a, ponovo donio odluku kojom obavezuje Agenciju za sprječavanje korupcije (ASK) da sprovede zakoniti postupak provjere imovine bivšeg Predsjednika Crne Gore, Mila Đukanovića. Prva presuda po tužbi MANS-a donijeta je još 2021. godine, ali je ASK do danas nije izvršio, niti odgovorio na zahtjev Upravnog suda da mu dostavi spise predmeta o do sada sprovedenoj provjeri imovine Đukanovića.
MANS je još u aprilu 2019. godine ASK-u podnio inicijativuza pokretanje postupka utvrđivanja da li je Đukanović prekršio Zakon o sprječavanju korupcije kada je iz godišnjih izvještaja o prihodima i imovini izostavio informaciju da posjeduje kolekciju ručnih satova koji na tržištu vrijede više miliona eura. Agencija je odgovorila da imovina koju je Đukanović prijavio u potpunosti odgovara onome što je „registrovano u zvaničnim evidencijama državnih organa“, ali i propustila da od Đukanovića traži izjašnjenje o porijeklu skupocjenih satova.
Odlučujući po tužbi na ovakvu odluku ASK-a, Upravni sud je još u septembru 2021. godine donio presudu u korist MANS-a i konstatovao da postupak provjere od strane ASK-a nije sproveden u skladu sa zakonom, te im naložio da donesu novo, zakonito rješenje. U presudi se takođe navodi da je ASK bila dužna da sprovede takozvani „ispitni postupak i zatraži izjašnjenje javnog funckionera“, imajući u vidu da se radi o imovini za koju se ne vodi evidencija kod državnih organa.
Foto: MANS
Kako dvije godine nakon toga AKS još uvijek nije izvršila pomenutu presudu, MANS je od Upravnog suda zatražio da donese takozvanu meritornu odluku – upravni akt kojim bi se zamijenilo rješenje koje ASK već dvije godine odbija da donese.
Iz Upravnog suda su nas informisali da nisu u mogućnosti da donesu pomenuti upravni akt jer ASK nije dostavio spise predmeta koji se odnose na provjeru Đukanovićeve imovine. Umjesto toga, Upravi sud je ASK-u ostavio novih 30 dana da izvrši presudu iz 2021. godine i pokrene zakoniti postupak provjere Đukanovićeve imovine.
Ovakvo postupanje ASK-a kada su u pitanju visoki državni funkcioneri je još jedna potvrda sumnji u objektivnost i nepristrasnost ove institucije, na šta se u kontinuitetu ukazuje i u izvještajima relevantnih međunarodnih institucija, uključujući i Evropsku komisiju.
MANS će nastaviti da prati rad ASK-a i da insistira da se Zakon o sprječavanju korupcije bude jednak za sve, te da donošenje odluka bude podređeno javnom, a ne bilo čijem privatnom ili političkom interesu.
