U sklopu projekta “Odgovorno pravosuđe za osnaženu vladavinu prava u Crnoj Gori”, MANS je 10. juna 2024. godine organizovao konferenciju “Sprečavanje korupcije javnih funkcionera”. Projekat koji sprovodi NVO MANS podržan je od strane Evropske unije posredstvom Delegacije u Crnoj Gori.
Konferencija je bila organizovana kroz dva radna panela tokom kojih su se međunarodni i domaći eksperti osvrnuli na nedavno usvojeni Zakon o sprečavanju korupcije.
Prije radnih panela, konferenciju su svečano otvorili:
Aleksa Bečić, potpredsjednik Vlade za bezbjednost, unutrašnju politiku, evropske i vanjske poslove
Agencija za sprječavanje korupcije Crne Gore (ASK) ni nakon skoro dva mjeseca nije donijela odluke u predmetima sudija i tužilaca za koje je MANS ustanovio da postoji sumnja da su sakrivali transakcije u vezi sa svojom ili imovinom članova porodice, ili da su prosto propuštali da u zakonskom roku prijave imovinsko stanje za sebe i članove domaćinstva.
Naime, MANS je početkom aprila ove godine ASK-u predao kompletnu dokumentaciju u predmetima Andrijane Nastić, državne tužiteljke u Višem državnom tužilaštvu, Vesne Jovićević, državne tužiteljke u penziji, Zorana Radovića, novog predsjednika Višeg suda u Podgorici, kao i Rama Strikovića, sudije Apelacionog suda u penziji.
MANS je u sva četiri slučaja ustanovio da postoji sumnja da su navedeni nosioci funkcija u pravosuđu prekršili odredbe Zakona o sprječavanju korupcije u dijelu koji se odnosi na obavezu podnošenja tačnih izvještaja o prihodima i imovini, kao i podnošenja posebnog izvještaja nakon promjene u imovini većoj od pet hiljada eura. ASK-u je dostavljena kompletna dokumentacija do koje smo došli istraživanjem imovine sudija i tužilaca, ali ni nakon isteka zakonskog roka, nema potvrde da je ova institucija pokrenula postupke i donijela odluke. MANS je zbog toga ovoj instituciji već podnio urgencije, tražeći konačno postupanje po podnijetim inicijativama.
Sa druge strane, ASK je ranije zauzeo vrlo problematičan stav po kom javni funkcioneri nisu obavezni da prijave uvećanje/umanjenje imovine u slučajevima kada prodaju nekretninu i time ostvare prihod.
Po tom tumačenju kada javni funkcioneri prodaju svoju imovinu i na osnovu toga ostvare prihod, ne radi se o uvećanju imovine, već smo o promjeni njenog oblika. Na taj način je i aktuelna direktorica ASK-a, Jelena Perović, propustila da Agenciji prijavi prihod od prodaje stana, ali i bivša predsjednica Vrhovnog suda, Vesna Medenica kada je svojevremeno za 139.000 eura prodala zemljište Zoranu Ćoću Bećiroviću.
Takvo tumačenje je otvorilo širom vrata mnogim zloupotrebama.
Podsjećamo, MANS već duže od godinu dana čeka da ASK postupi i u slučaju Veljka Rutovića, državnog tužioca u Vrhovnom državnom tužilaštvu, za koga takođe postoji sumnja da je od ASK-a sakrio sticanje nekretnina od strane člana porodice, koga je potom prestao da prijavljuje kao člana domaćinstva.
Ovakva praksa imanentna je mnogim funkcionerima u Crnoj Gori, koji na opisan način od javnosti kriju uvećanje imovine, najčešće na imena djece. Još duže od pomenutog, više predmeta u vezi sa imovinom Vesne Medenice i bivšeg Glavnog specijalnog državnog tužioca, Milivoja Katnića takođe čeka na razrješenje od strane ASK koji prosto – ćuti, i u tim slučajevima traju sudski postupci.
Neprijavljivanje imovine na zakonom predviđen način ili čak nepodnošenje izvještaja za kompletnu godinu postaje narastajući problem za svakako urušenu percepciju integriteta nosilaca javnih funkcija, naročito ako se uzme u obzir da se radi o pravosuđu od kog se očekuje da iznese najveći teret u tranzicionim reformama kada su u pitanju visoka korupcija i organizovani kriminal.
Brisanje mogućnosti oduzimanja imovine članovima porodice učinioca, uvođenje roka od šest mjeseci tokom kojeg finansijska istraga mora biti okončana, smanjen vremenski okvir u kome tužilac mora podnijeti zahtjev za trajno oduzimanje imovinske koristi stečene kriminalom moglo bi omogućiti kriminalnim strukturama da imovinu sakriju ili otuđe.
Nacrt zakona objavilo je Ministarstvo pravde, a iz resora kojim rukovodi Andrej Milović nijesu odgovorili na pitanja “Vijesti” ko je i iz kojih institucija bio u Radnoj grupi koja je pisala taj dokument.
Izvršna direktorica MANS-a Vanja Ćalović Marković u primjedbama upozorava na to da se Nacrtom briše mogućnost oduzimanja imovinske koristi od članova porodice učinioca, a da se oni tretiraju kao treća lica, gdje postoji obaveza tužilaštva da dokazuje da je imovina koja se vodi na njih u stvarnom vlasništvu okrivljenog lica.
“To može uključivati komplikovane finansijske istrage i analizu transakcija i vlasničkih struktura, što dodatno opterećuje resurse tužilaštva. Pored toga, postoji rizik da će se ovakvim pristupom omogućiti učiniocima da efikasnije skrivaju imovinsku korist stečenu kriminalnom djelatnošću, prenoseći imovinu na članove porodice ili koristeći složene pravne i finansijske aranžmane za prikrivanje stvarnog vlasništva”, navodi Ćalović Marković u sugestijama dostavljenim Ministarstvu pravde.
TUŽILAC NE SMIJE BITI GLAVNI AKTER I FINANSIJSKIH ISTRAGA
Nacrtom je predviđeno da policija može, a ne da mora samoinicijativno ili po zahtjevu državnog tužioca preduzimati potrebne mjere za otkrivanje i identifikovanje imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću.
“Bez jasno definisane dužnosti da preduzima mjere za identifikaciju imovinske koristi stečene kriminalom, postoji rizik od neujednačene prakse i mogućnosti da neki slučajevi ostanu neistraženi”, upozorila je direktorica MANS-a.
Nacrt predviđa i da drugi organi – policija, vojna policija, organi uprave nadležni za poslove poreza, carina i sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma… više ne mogu da predlože osnivanje finansijskog istražnog tima, kao što je to predviđeno važećim Zakonom, već to može, a ne mora, uraditi samo državni tužilac.
“Prvo, državni tužilac stavlja se u poziciju glavnog aktera u odlučivanju o pokretanju složenih finansijskih istraga. Dok tužilac već ima ključnu ulogu u procesuiranju kriminalnih djela, ovakva centralizacija može imati za posljedicu usporenje procesa donošenja odluka i to u situacijama gdje je brza reakcija ključna…Drugo, smanjuje se multidisciplinarni pristup istraživanju finansijskog kriminala. Finansijski istražni timovi, koji uključuju eksperte iz raznih oblasti, ključni su za efikasno adresiranje složenih slučajeva finansijskog kriminala koji često prelaze granice jedne jurisdikcije ili oblasti ekspertize. Ograničavanje mogućnosti da se takvi timovi formiraju na prijedlog različitih organa može smanjiti sposobnost sistema da se brzo i efikasno odgovori na izazove koje predstavlja finansijski kriminal. Treće, ovakva promjena može dodatno opteretiti tužilaštvo, koje već nosi veliki teret u procesu istraživanja i procesuiranja kriminala”, precizira Ćalović Marković.
PRAVNA NESIGURNOST ZBOG KRATKIH ROKOVA
Prema riječima direktorice MANS-a, uvođenje roka u kome se mora okončati finansijska istraga moglo bi da izazove više negativnih ishoda.
“Prije svega, površnost u istragama – rok može primorati tužioce da žure sa završetkom istraga kako bi ispoštovali zakonski rok, što može dovesti do manje temeljnih istraga i slabijeg kvaliteta dokaza. Onda obustava istraga – u slučajevima gdje je evidentno da istraga ne može biti završena unutar šest mjeseci, postoji rizik da će istrage biti obustavljene ili zanemarene. To bi moglo omogućiti osobama koje su se okoristile kriminalnim aktivnostima da zadrže svoju imovinu bez straha od pravne reperkusije. Finansijske istrage koje zahtijevaju međunarodnu saradnju mogu biti posebno izazovne za završetak u kratkom vremenskom okviru. Strogi rokovi mogu dovesti do pravne nesigurnosti i percepcije nejednakosti pred zakonom, posebno ako se rokovi primjenjuju selektivno ili ako dođe do obustave istraga zbog tehničkih prepreka, a ne zbog nedostatka dokaza”, navodi Ćalović Marković.
Ona naglašava da je previše kratak rok od samo osam dana državnom tužilaštvu da podnese obrazloženi predlog za određivanje privremene mjere obezbjeđenja koju je tužilac donio naredbom, ili će ta mjera biti ukinuta.
“Ovo može ugroziti temeljnu svrhu ovih mjera, koja je spriječiti osumnjičene da raspoložu imovinom koja bi mogla biti predmet oduzimanja u kasnijoj fazi postupka. Tužilaštvo se suočava sa ograničenim resursima i velikim opterećenjem predmeta, što čini izazovom brzo reagovanje unutar tako kratkog roka. U praksi, to znači da tužioci moraju brzo sakupiti i predstaviti detaljne dokaze i argumente u prilog zahtjevu za privremene mjere, što može biti teško postići bez kompromitovanja kvaliteta predloženih mjera. Ako tužilaštvo ne uspije da podnese obrazloženi predlog unutar osmodnevnog roka, postoji rizik da će privremena mjera obezbjeđenja biti ukinuta. To bi otvorilo mogućnost osumnjičenima da otuđe ili prikriju svoju imovinu, čime se značajno smanjuje šansa za njenim kasnijim oduzimanjem”, tvrdi Ćalović Marković.
Važećim Zakonom je propisano da se privremena mjera obezbjeđenja određena u istrazi, ukida po službenoj dužnosti ako u roku od dvije godine od dana donošenja rješenja o njenom određivanju optužnica ne stupi na pravnu snagu. Rješenje iz Nacrta po kome se u takvim slučajevima ne može ponovo podnijeti predlog za utvrđivanje takve mjere u odnosu na istu imovinu je posebno problematično rješenje zbog poznatih problema u vezi sa neažurnošću rada sudova.
“To bi u praksi moglo dovesti do otuđenja te imovine u toku sudskog postupka i onemogućavanja njenog trajnog oduzimanja čak i u slučajevima kada lice bude osuđeno. Ako se imovina koja je predmet privremene mjere obezbjeđenja otuđi u periodu nakon ukidanja privremene mjere i prije podnošenja nove optužnice ili u toku sudskog postupka, to može ozbiljno ugroziti mogućnost države da trajno oduzme imovinu stečenu kriminalnom delatnošću. Takva situacija otvara vrata za zloupotrebe, gdje pojedinci mogu iskoristiti pravne praznine i tehničke probleme unutar pravosudnog sistema da zaštite imovinu stečenu nelegalnim aktivnostima”, ocjenjuje Ćalović Marković.
MALO TUŽILACA, KOMPLIKOVANE ISTRAGE
Rok do šest mjeseci u kome tužilac mora podnijeti zahtjev za trajno oduzimanje imovinske koristi propisan Nacrtom je četiri puta kraći od važećeg zakonskog rješenja koje predviđa dvije godine.
“Imajući u vidu ograničene kapacitete tužilaštva i kompleksnost istraga u vezi sa oduzimanjem imovine, kao što je to navedeno i u prethodnim komentarima, smatramo da propisivanje ovako kratkog roka može u praksi onemogućiti oduzimanje vrijedne imovine. Posebno je problematično u slučajevima kada se krivični postupak ne može nastaviti iz razloga kao što su smrt, bolest, bjekstvo, imunitet, amnestija ili pomilovanje učinioca. Ovi slučajevi predstavljaju izazove za pravosudni sistem i zahtijevaju dodatno vrijeme za prilagođavanje i pronalaženje alternativnih pravnih rješenja…”, naglašava direktorica MANS-a.
U saradnji sa 36 nevladinih organizacija, MANS je danas minstru pravde, Andreju Miloviću uputio otvoreno pismo povodom spornih rješenja koje je preložilo njegovo ministarstvo a koja se odnose na izmjene Zakona o sprječavanju korupcije.
VLADA CRNE GORE MINISTARSTVO PRAVDE n/r g-dina Andreja Milovića, ministra
Podgorica, 12. April 2024. godine
PREDMET: OTVORENO PISMO
Poštovani ministre pravde,
Obraćamo Vam se otvorenim pismom povodom Nacrta Zakona o sprečavanju korupcije, koji u članu 44 stav 2 predviđa uvođenje amnestije za sve javne funkcionere koji su prije pet i više godina predali netačne izvještaje o prihodima i imovini.
Ovaj potez izaziva duboku zabrinutost među građanima koji vjeruju u transparentnost, odgovornost i integritet svih onih koji su izabrani ili imenovani da služe javnom interesu.
Korupcija je pošast koja podriva temelje našeg društva, guši ekonomski razvoj i erodira povjerenje javnosti u institucije. U borbi protiv korupcije ključno je da se pošalje jasna poruka da niko nije iznad zakona i da će svi oblici koruptivnog ponašanja biti sankcionisani bez obzira na vremenski period u kojem su počinjeni. Uvođenjem amnestije za javne funkcionere koji su podnosili netačne finansijske izvještaje, šalje se poruka da postoji tolerancija prema korupciji.
Razumijemo potrebu za reformama i modernizacijom zakonodavnog okvira u vezi sa IBAR-om, ali takve reforme moraju ići u pravcu jačanja sistema odgovornosti, a ne njegovog slabljenja.
Naime, integracija u Evropsku uniju zahtijeva od zemalja kandidata ne samo usklađivanje zakonodavstva s pravnom tekovinom EU, već i demonstriranje snažne posvećenosti vladavini prava, transparentnosti i borbi protiv korupcije. Uvođenje amnestije za javne funkcionere koji su podnosili netačne izvještaje o svojim prihodima i imovini, kao što je predviđeno u Nacrtu novog Zakona o sprečavanju korupcije, direktno je suprotno ovim principima. Takva odluka može se protumačiti kao korak unazad u borbi protiv korupcije i kao odstupanje od principa vladavine prava, što može imati ozbiljne posljedice po proces integracije u EU.
Princip vladavine prava zahtijeva da se zakoni primenjuju jednako na sve, bez izuzetaka. Amnestijom za određene postupke, stvara se percepcija da postoji dvostruki standard i da su neki pojedinci iznad zakona. Ovo potkopava povjerenje u pravni sistem i institucije koje bi trebalo da štite javni interes i promovišu pravdu i jednakost pred zakonom.
Zakoni i reforme treba da služe kao instrumenti za izgradnju pravednijeg i transparentnijeg društva, a ne kao sredstvo za oprost onima koji su zloupotrijebili svoje pozicije.
Za razliku od važećeg, predloženi Nacrt Zakona je rađen bez učešća nevladinog sektora i dat je na javnu raspravu u okviru koje se komentari mogu dostaviti samo pisanim putem, dok je izostala javna debata o predloženim rješenjima.
Stoga Vas pozivamo da povedete dijalog sa svim relevantnim akterima u društvu, uključujući civilno društvo, stručnu javnost i međunarodne partnere, kako bismo zajedno pronašli najbolje rješenje koje će ojačati borbu protiv korupcije. Naš cilj mora biti stvaranje transparentnog i odgovornog društva u kojem se poštuju zakoni i u kojem svi građani mogu imati povjerenja u integritet onih koji ih predstavljaju.
U nastavku se nalazi spisak NVO koji su potpisali otvoreno pismo:
Mreža za afirmaciju nevladinog sektora – MANS
Akcija za ljudska prava – HRA
Centar za razvoj nevladinih organizacija – CRNVO
Centar za demokratsku tranziciju – CDT
Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore – CIN-CG
Centar za ženska prava – CŽP
Centar za zaštitu i proučavanje ptica – CZIP
Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore – UMHCG
NVO Anima
BIRN Crna Gora
Institut za društveno politička istraživanja- Analitico
NVO Građanska alijansa
NGO 35mm
LGBT Forum Progres
Sindikat doktora medicine Crne Gore
Organizacija KOD
NVO Eko-team
NVO ,,Centar za preduzetništvo”
Akcija za socijalnu pravdu
NVO “Udruženje NATO žrtava 1999” Murino
Udruženja mladih umjetnika Crne Gore
Udruženje Korina, Nikšić
Montenegro Adventures
Fidelity consulting
Crnogorski komitet pravnika
Agencija za lokalnu demokratiju
NVO Centar za bezbjednosnu politiku i evropske integracije
NVO “UZIP”, Herceg Novi
NVO “Grupa građana BU2”
NVO “SERDAR”, Budva
NVO Ksena, Herceg Novi
NVO Savez za djecu i mlade Kuća
NVU Restitucija
NVU ŠkArt, Tivat
NVO Gradionica, Bar
NVU“Inkluzija“, Pljevlja
Ujedno, pismo je direktno podržalo preko 20 novinara iz različitih redakcija, građanskih aktivista, kao i više hiljada građana posredstvom društvenih mreža.
Nacrt zakona o sprečavanju korupcije predviđa da se postupci utvrđivanja povrede odredaba tog propisa ne mogu pokrenuti nakon proteka roka od pet godina od dana učinjene povrede
Iz MANS-a poručuju da se time aboliraju i bivši i budući funkcioneri koji kriju stvarnu imovinu i prihode, ali i da im se daje na znanje da će izbjeći posljedice, ako mogu sakriti svoje nezakonite radnje dovoljno dugo
Svi javni funkcioneri koji uspiju da za pet godina “pobjegnu” nadležnima zbog skrivanja imovine, nakon tog perioda neće zbog toga odgovarati.
Abolirani će biti i svi oni koji su se ogriješili o Zakon o sprečavanju korupcije prije eventualnog stupanja na snagu novog propisa.
Nacrt zakona o sprečavanju korupcije predviđa da se postupci utvrđivanja povrede odredaba tog propisa – sprečavanje sukoba interesa, poklone, sponzorstva i donacije i izvještaje o prihodima i imovini javnih funkcionera “ne mogu pokrenuti nakon proteka roka od pet godina od dana učinjene povrede”.
“Ovo znači da suštinski neće biti odgovornosti ni Mila Đukanovića, ni Veselina Veljovića, ni Vesne Medenice, ni Miomira Mugoše, ni Ivana Brajovića, a ni mnogih drugih visokih javnih funkcionera koji su krili svoju imovinu. Ovakvo zakonsko rješenje je direktno suprotno elementarnim principima vladavine prava i procesa evropskih integracija, i zato su izgovori da se ono donosi radi dobijanja IBAR-a krajnje licemjerni”, kazala je “Vijestima” direktorka Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović Marković.
Ona je naglasila da Nacrt zakona, kojim se predviđa zastara u slučaju lažnog prijavljivanja imovine, predstavlja “veliko razočarenje i pokazuje nedostatk političke volje za stvarnu borbu protiv korupcije”.
“Zakonska rješenja kojima se aboliraju korumpirani funkcioneri nije se usuđivalo predlagati ni prethodni režim, a sada smo to dočekali od nove vlasti koja je tvrdila da će se obračunati sa korupcijom i kriminalom. Ovakvim izmjenama zakona se suštinski uvodi amnestija za sve one funkcionere koji su skrivali milione eura stečenih od korupcije i podnosili lažne podatke u svojim prijavama imovine”, rekla je Ćalović Marković.
MANS je na tu odredbu upozorio i Ministarstvo pravde, koje je rukovodilo pisanjem teksta Nacrta izmjena zakona o sprečavanju korupcije.
Istakli su da takva odredba ne postoji u Zakonu koji je na snazi od 2016. godine
Iz te NVO obrazložili su da se radi o “najproblematičnijem članu Nacrta, jer se njime neosnovano uvodi zastarelost od samo pet godina u slučaju kršenja zakona od strane javnih funkcionera koji su u prethodnom periodu skrivali svoju imovinu ili prihode”.
“Radi se o neopravdano kratkom ograničenju. Takvo kratko vremensko ograničenje za zastaru može biti neopravdano, posebno ako se uzme u obzir složenost procesa otkrivanja finansijskih nepravilnosti i prikrivanja imovine. Složeni slučajevi korupcije i prikrivanja imovine često zahtijevaju dugo vremena da se otkriju, pogotovo ako uključuju međunarodne transakcije ili složene finansijske sheme”, upozorila je Ćalović Marković.
Takva odredba, smatra ona, podsticala bi na nezakonito ponašanje.
“Postavljanjem kratkog perioda zastare, postoji rizik da se javnim funkcionerima pošalje poruka da, ako mogu sakriti svoje nezakonite radnje dovoljno dugo, izbjeći će pravne posljedice. Ovo može podstaći koruptivno ponašanje i smanjiti efikasnost zakonodavnog okvira u borbi protiv korupcije. To takođe onemogućava povraćaj javnih sredstava koja su možda nezakonito prisvojena, čime se šteti javni budžet”, naglašava Ćalović Marković.
Produženi periodi zastare, upozorava ona, posebno u kontekstu istorije selektivnog postupanja od strane oba direktora Agencije, doveli bi do toga da odgovornost ne bude utvrđena ni nakon što dođe do promjene u rukovodstvu Agencije.
“To bi omogućilo pojedincima da se oslone na zastarijevanje, kako bi izbegli istrage ili sankcije. Kratak period zastare favorizuje određene pojedince ili grupe, odnosno abolira sve funkcionere koji su sakrili svoje prihode ili imovinu prije 2019. godine, a nisu procesuirani od strane Agencije. Praksa selektivnog postupanja ukazuje na nužnost jačanja mehanizama kontrole i nadzora unutar Agencije. Produženi periodi zastare mogu pružiti dovoljno vremena da se takvi mehanizmi uspostave i primjene, čime se osigurava da nijedan slučaj korupcije ili nezakonitog ponašanja ne ostane neistražen zbog proceduralnih ograničenja”, kazala je Ćalović Marković.
Prema njenim riječima, usvajanje te odredbe će predstavljati signal javnosti da se ne preduzimaju konkretne mjere za borbu protiv korupcije.
“…Već se funkcioneri prethodnog režima koji su skrivali svoju imovinu aboliraju. Ovako kratka zastara pokazuje nedostatak političke volje za borbu protiv korupcije, što će još više erodirati povjerenje građana u vladavinu prava i pravednosti. Takođe, međunarodne organizacije i stručnjaci za borbu protiv korupcije zagovaraju strože mjere kada je riječ o finansijskom kriminalu, uključujući duže periode za zastaru. Postavljanje petogodišnje zastare je u suprotnosti sa ovim preporukama i najboljim praksama, čime se potencijalno kompromituje međunarodna slika zemlje u pogledu borbe protiv korupcije”, zaključila je Ćalović Marković.
Ukoliko je bilo elemenata krivičnog djela tokom transkakcija porodice bivšeg visokog državnog funkcionera Božidara Vuksanovića, čija se imovina 2008. i 2009. godine uvećala za više od četvrt miliona eura, Specijalno državno tužilaštvo (SDT) to neće istraživati jer je, kako tvrde, nastupila zastara.
MANS je 25. januara proslijedio SDT-u inicijativu za sprovođenje mjera, uz dokumentaciju, prema kojoj su Božidar Vuksanović i njegov sin Bojan za samo te dvije godine trgovali nekretnine vrijedne oko 270.000 eura, što bivši javni funkcioner nije prijavio tadašnjoj Komisiji za sprečavanje konflikta interesa, niti je može opravdati zvaničnim prihodima.Vuksanović je ranije kazao da je riječ o “pitanju nasljedstva”.
“Činjenica da porodica gospodina Vuksanovića ni na koji način nije mogla da objasni kako je stekla imovinu, vrijednu preko četvrt miliona eura, preciznije oko 270.000 eura, dodatan je argument u prilog u prilog tome da je neophodno usvojiti zakon o oduzimanju imovine po italijanskom modelu. U konkretnom slučaju, SDT je odbio našu inicijativu s obrazloženjem da su eventualna krivična djela vezana za zloupotrebu službenog položaja iz kojih je Vuksanović mogao da stekne ovaj novac, zastarala. Upravo se zbog toga MANS zalaže za italijanski model”, kazala je “Vijestima” direktorica MANS-a Vanja Ćalović Marković.
Italijanski model, objašnjava ona, ne podrazumijeva da je neophodno postojanje krivičnog djela. “Kada bi takav zakon bio na snazi, gospodin Vuksanović bi morao da dokaže odakle mu legitimni, zakonski izvori sredstava za ovu imovinu ili bi je država konfiskovala”, kazala je Ćalović Marković.
ŠTA PIŠE U ODGOVORU SDT-a
Nakon ocjene sadržine inicijative i dostavljenih priloga, SDT je odbacilo inicijativu MANS-a, sa obrazloženjem da je “nastupila zastarjelost krivičnog gonjenja”.
Foto: MANS
“Dana 25. 01. 2024. godine, NVO Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), dostavila je Specijalnom državnom tužilastvu inicijativu za sprovođenje mjera, u kojoj je navedeno da je Istraživački centar te NVO, obrađujući javno dostupne podatke o prihodima i imovini bivšeg javnog funkcionera Božidara Vuksanovića, koji je u proteklih 20 godina bio nosilac više javnih funkcija unutar državne službe, ali i u državnim kompanijama, došao do zaključka da je Vuksanović, sa članovima najuže porodice, u periodu od dvije godine potrošio iznos od 270.000 eura za sticanje nekretnina na svoje i ime članova porodice, da je uvidom u izvještaje o prihodima i imovini na sajtu Agencije za sprečavanje korupcije, evidentno da nema tragova tog novca, ni naznaka da je postojala ušteđevina, krediti, ni pozajmice i da, sa druge strane, prijavljeni prihodi Vuksanovića i porodice nijesu ni izbliza bili dovoljni da pokriju ove kupovine, kao i da je on sam u odgovorima na pitanja MANS-a naveo da se radi o ‘pitanju nasljedstva’, o čemu takođe nema tragova u njegovim imovinskim kartonima”, stoji u rješenju koje potpisuje specijalni tužilac Zoran Vučinić.
On u obrazloženju navodi da je SDT inicijativu cijenio kao krivičnu prijavu protiv Božidara Vuksanovića, “čije je postupanje, uzimajući u obzir pravila o vremenskom važenju krivičnog zakonodavstva, u subjektivnom i objektivnom smislu jedino moglo upućivati na postojanje osnova sumnje da je kao tadašnji javni funkcioner, eventualno izvršio krivična djela zloupotreba službenog položaja i pranje novca”.
Vučinić još obrazlaže kolike kazne predviđa Krivični zakonik Crne Gore za ta krivična djela. Napominje da je Krivičnim zakonikom propisano da se “krivično gonjenje ne može preduzeti kad protekne deset godina od izvršenja krivičnog djela za koje se po zakonu može izreći kazna zatvora preko pet godina”. “Zastarjelost krivičnog gonjenja u odnosu na Božidara Vuksanovića, za oba krivična djela je nastupila najkasnije dana 18.12.2018, dok je u odnosu na Bojana Vuksanovića, zastarjelost krivičnog gonjenja nastupila najkasnije dana 08.10.2019. godine, odnosno odnosno u svakom slučaju znatno prije nego što su Specijalnom državnom tužilastvu protiv njih podnijete krivične prijave”, obrazložio je Vučinić.
ĆALOVIĆ MARKOVIĆ: ITALIJANSKI MODEL KLJUČNO RJEŠENJE
Prema riječima Ćalović Marković, italijanski model bio bi ključno rješenje u crnogorskim uslovima. “Imajući u vidu da su se brojni slučajevi nezakonitog sticanja imovine dešavali u prethodnih 30 godina i da za neka od njih ili ne postoje dokazi ili je došlo do zastare, smatramo da je ključno rješenje usvajanje italijanskog modela. Taj model podrazumijeva da postoji značajna razlika između zavničnih prihoda i imovine, koja se ne može objasniti, a radi se o osobama za koje postoji određena sumnja da su povezana sa nekim kriminalnim strukturama ili, u ovom našem slučaju, da su obavljala neke visoke funkcije i da su tako mogla doći do nekih sredstava zloupotrebom službenog položaja”, pojasnila je Ćalović Marković. Direktorica MANS-a očekuje da će Ministarstvo prave “konačno početi neke konkretnije aktivnosti po ovom pitanju”.
“…Jer vjerujem da taj zakon može biti brzo usvojen ukoliko ima političke volje. Ministarstvo pravde je nedavno najavilo saradnju sa italijanskim institucijama, naadam se da se na to neće čekati godinama, nego da ćemo imati konkretne aktivnosti u što skorijem vremenu. Na taj način bi mogli da vratimo ogromna sredstva u državni budžet i da konačno vidimo pravdu na koju čekamo više od tri godine”, poručila je Ćalović Marković.
DO KOJIH JE PODATAKA DOŠAO ISTRAŽIVAČKI CENTAR MANS-A
Istraživački centar MANS-a došao je do dokumenata, prema kojima je porodica dugogodišnjeg visokog državnog funkcionera Božidara Vuksanovića za dvije godine stekla je više nekretnina vrijednih više od četvrt miliona eura, ali se radi o novcu koji nije prijavljen u zvaničnim izvještajima o prihodima i imovini.
Iako je 2008. godine Vuksanović zvanično tvrdio da njegova djeca nijesu zaposlena, njegov sin Bojan kupio je tada stan od 156 metara kvadratnih i garažu u zgradi “Normal Company”, u elitnom dijelu Podgorice, na raskršću bulevara Svetog Petra Cetinjskog i Džordža Vašingtona.
Foto: MANS
Nešto kasnije iste godine i Božidar Vuksanović kupuje plac na Žabljaku od 200 kvadrata, ali ga nije prijavio tada nadležnoj Komisiji sa sprečavanje konflikta interesa.
Već naredne godine (2009), mlađi Vuksanović sa istom građevinskom kompanijom sklapa još jedan kupoprodajni ugovor, ovog puta za poslovni prostor na Starom aerodromu, površine 129 kvadratnih metara. U ugovoru se navodi da se radi o nekretnini u tzv. “grubim građevinskim radovima”, kao i da je mlađi Vuksanović već isplatio ugovoreni iznos od 78.600 eura.
Niti jedna od tih transakcija nije prijavljena tada nadležnoj Komisiji sa sprečavanje konflikta interesa, iako je za to postojala zakonska obaveza.
Nije poznato iz kojih sredstava je finansirana kupovina nekretnina vrijednih preko 270.000 eura, jer Vuksanovići u tom periodu nisu imali prijavljenu ušteđevinu ili nasljedstvo, niti su prijavili postojanje kredita koji bi poslužili u tu svrhu.
Vuksanović je tada odgovorio da ne želi da komentariše dokumenta Istraživačkog centra MANS-a i da je tačno ono što je prijavio nadležnim organima. Kratko je kazao i da je trgovina njegovog sina “pitanje nasljedstva”.
Prema podacima sa sajta Agencije za sprečavanje korupcije, Vuksanovići nijesu prijavili nasljedstvo.
On je u prethodnom periodu, zahvaljujući članstvu u Demokratskoj partiji socijalista (DPS), bio imenovan na brojne funkcije, uključujući i poziciju direktora Uprave policije, Uprave carina, Uprave za izvršenje krivičnih sankcija…
Direktorica Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) Jelena Perović sakrila je od javnosti prodaju stana i prihod od 70.000 eura.
Zvanični podaci na sajtu Agencije pokazuju da Perović nije podnijela poseban izvještaj 30 dana nakon što je prodala naslijeđenu nekretninu.
Prema dokumentaciji, Perović je stan prodala u septembru 2022. godine, a prije zaključenja ugovora o kupoprodaji nekretnine, direktorici Agencije je isplaćeno 22.000 eura.
Taj novac nije prijavljen posebnim izvještajem, dok je ostatak od 48.000 iskorišćen za zatvaranje kredita koje je Perović imala u jednoj od komercijalnih banaka koje posluju u Crnoj Gori.
Izvod iz kupoprodajnog ugovora, foto: MANS
Perović je u avgustu 2021. godine dostavila vanredni izvještaj, kojim je prijavila da je naslijedila stan od 43 metra kvadratna. Istu nekretninu prodala je godinu kasnije.
Podatke o prodaji stana Perović, „Vijesti” su pribavile uz pomoć MANS platforme za podršku istraživačkim novinarima.
“Direktorica Agencije za sprečavanje korupcije Jelena Perović nije imala zakonsku obavezu, kao što je nema niti jedan drugi javni funkcioner, da prilikom prodaje nekretnine dostavi izvještaj o uvećanju imovine preko 5.000 eura, jer se u konkretnom slučaju ne radi o uvećanju imovine, već o njenom prelasku iz nepokretne u pokretnu. Direktorica Perović je obavijestila Agenciju o prodaji predmetnog stana i dostavila ugovor”, odgovorili su iz Agencije na pitanje “Vijesti” zbog čega Perović nije prijavila promjenu imovine nakon prodaje stana, odnosno zbog čega ta transakcija nije evidentirana u zvaničnoj bazi, dostupnoj javnosti.
Zakon o sprečavanju korupcije je jasan – vanredni izvještaj podnosi se u slučaju promjena iz izvještaja koje se odnose na uvećanje imovine preko 5.000 eura, u roku od 30 dana od dana nastanka promjene. Taj propis, takođe, predviđa novčanu sankciju u rasponu od 500 eura do 2.000 eura za javne funkcionere koji nijesu ispunili zakonske obaveze.
Direktor Istraživačkog centra Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Dejan Milovac kazao je “Vijestima” da ASK nastavlja da radi na uspostavljanju prakse, u najmanju ruku, kreativnog tumačenja zakona, na šta je MANS već ranije upozoravao.
“Još na primjeru bivše predsjednice Vrhovnog suda, Vesne Medenice smo ukazivali da postoji realna opasnost da tumačenje o ‘promjeni oblika imovine’ bude neformalno usvojeno od strane ASK-a kao pravilo po kojem će se odlučivati u sličnim slučajevima i kada to nekome bude odgovaralo”, kazao je Milovac.
Iz MANS iznova ukazuju na potrebu da ASK kao institucija bude iz temelja reformisana, a zakonski okvir bude usklađen sa onime što su evropski standard i uzme u obzir ono što su specifičnosti konteksta Crne Gore.
“Mi već godinama imamo instituciju čiji rukovodeći kadar ne može biti model ponašanja bilo kom javnom funkcioneru kada je u pitanju profesionalni integritet, ali kako i na ovom slučaju vidimo, ni bazično poštovanje zakona i propisa ove države. Posebno je problematično što govorimo o jednoj od institucija koja bi, kada je u pitanju provjera imovine, trebalo da bude prva odbrana od konflikta interesa i korupcije”, upozorava Milovac.
VESNA MEDENICA “NULTI SLUČAJ”
Odgovorom koji se odnosi na Perović, Agencija je i zvanično obavijestila funkcionere da prodaja nepokretnosti ne predstavlja promjenu imovine.
Međutim, Agencija je takav stav prvi put obznanila u novembru 2019. godine u slučaju bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice. Agencija je tada tvrdila da Medenica nije prekršila zakon kada nije prijavila da je prodala zemljište u Kolašinu za oko 140.000 eura.
U obrazloženju odluke, koju potpisuje tadašnji pomoćnik direktora Savo Milašinović, stoji da je za tadašnju šeficu Vrhovnog suda u 2016. godini izvršena provjera i da nijesu utvrđena bilo kakva odstupanja u odnosu na podatke koji se vode u zvaničnim evidencijama drugih državnih organa.
Medenica je u julu 2015. prodala više od 27.000 metara kvadratnih za 139.000 eura, a nikada nije podnijela vanredni izvještaj o uvećanju imovine, iako je tadašnji Zakon o konfliktu interesa propisivao da je, zbog promjene u imovini većoj od 5.000 eura, morala podnijeti posebni imovinski karton.
Podaci kolašinskog Sekretarijata za privredu i finansije, u koje je 2019. imao uvid Istraživački centar MANS-a, pokazuju da je Medenica svoje parcele u selu Ravni prodala po cijeni koja je čak deset puta bila veća od tržišne procjene.
Kolašinski Sekretarijat za privredu i finansije 2015. je utvrdio da je tržišna vrijednost oko 27.000 metara bila nešto više od 12.000 eura, odnosno u prosjeku oko 0,40 eura po kvadratu. Medenica je to zemljište prodala za oko pet eura po kvadratu, odnosno deset puta više od tržišne cijene po kojoj je Opština Kolašin obračunala porez.
Ona je, nakon što je MANS objavio istraživačku priču, u reagovanju tvrdila da je zemljište prodala “ispod cijene”.
Specijalno državno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv bivše šefice Vrhovnog suda Vesne Medenice, njenog sina Miloša i više drugih osoba, za krivična djela – stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, davanje i primanje mita, protivzakoniti uticaj i navođenje na protivzakoniti uticaj, zloupotreba službenog položaja, šverc droge, nedozvoljeno držanje oružja, nanošenje teške tjelesne povrede i sprečavanje dokazivanja.
SLUČAJ BIVŠEG DIREKTORA ASK SRETENA RADONJIĆA
Ni Perovićkin prethodnik, bivši direktor Agencije Sreten Radonjić nije prijavljivao kredit od 40.000 eura, koji je dobio od Vlade pod povoljnim uslovima. Radonjić je kredit dobio u januaru 2018. godine, a prvi put ga je prijavio 2020.
Tako je tek nakon dvije godine postalno poznato da Radonjić vraća mjesečno 73,5 eura za kredit koji mu je Vladina Komisija za stambena pitanja dodijelila u januaru 2018. godine, a kojim, kako je prijavio, raspolaže od 21. decembra iste godine.
Iz Agencije su tada “Vijestima” kazali da je Radonjić sve uradio po Zakonu, odnosno da je naknado prijavio kredit. Radonjić je u avgustu kazao da do tada “nijesam realizovao navedena kreditna sredstva (adaptacijom, kupovinom i sl.), pa samim tim to nije ni moglo biti evidentirano kao promjena u imovinskom kartonu za 2018. godinu”.
SLUČAJ IVANA BRAJOVIĆA
Nedavno je Perović stavila potpis i na odluku prema kojoj ni bivši visoki državni funkcioner Ivan Brajović nije imao obavezu da prijavi da je prodao nešto oko 4.500 metara kvadratnih zemljišta u blizini Danilovgrada za 150.000 eura.
Obrazloženje je bilo isto – radi se o “promjeni oblika imovine – iz nepokretne u pokretnu”.
U odluci stoji da se Brajović nije ogriješio o tadašnji Zakon o sprečavanju sukoba interesa i da nije imao obavezu da podnese vanredni izvještaj usljed promjene imovine više od 5.000 eura, iako je zemljište u Kosiću 2013. prodao za 150.000.
Perović još navodi da je, tokom ispitnog postupka, Brajović saopštio da je zemlju prodao “da bi vratio dugove koje je imao”.
“…Odnosno da je u potpunosti vratio dugove koje je imao kod Podgoričke banke. Smatra da je tu promjenu prijavio kroz izvještaj o imovini i prihodima za 2013. gdje nije naveo da postoji kredit kod Podgoričke banke, koji je prijavio u izvještaju za 2012. godinu”, stoji u odluci Perović, koja je anonimizirana, ali se iz sadržine zaključuje o kojem je funkcioneru riječ.
Dalje se navodi da je Agencija izvršila uvid u svoju bazu podataka, Ugovor o kupoprodaji zemljišta, uvid u kreditni nalog o izmirenju dugova prema Podgoričkoj banci od 30. decembra 2013, ali i kreditni nalog prema Atlas banci od istog datuma.
“Uvidom u Ugovor o kupoprodaji od 26. oktobra 2013. utvrđeno je da je bivši javni funkcioner … prodao privrednom društvu ‘Free energy’ imovinu označenu u listu nepokretnosti br. 39 KO Jastreb, kao katastarska parcela 3005, Kosić, livada 3. klase, površine 4.467 kvadrata, za iznos od 150.000 eura. Uvidom u kreditni nalog o izmirenju dugovanja prema Podgoričkoj banci, utvrđeno je da je bivši javni funkcioner uplatio na račun Podgoričke banke 49.097 eura na ime stambenog kredita”, navodi se u odluci.
Agencija je, stoji u odluci, uvidom u kreditni nalog o izmirenju dugovanja prema Atlas banci, sada u stečaju, utvrdila da je Brajović na račun te banke uplatio 70.535,93 eura. Agencija, međutim, ne navodi koja je svrha uplate Brajovića Atlas banci.
Prema dostupnim podacima, Brajović je u godišnjem izvještaju o imovini i prihodima za 2012. godinu prijavio tri kreditna zaduženja i to u Podgoričkog (50.000 eura), Hypo Alpe adria (60.000 eura) i Crnogorskoj komercijalnoj banci (30.000). Nije imao zaduženja u Atlas banci, u vlasništvu odbjeglog biznismena Duška Kneževića.
Godinu kasnije, nakon prodaje zemljišta, prijavljuje kreditna zaduženja u Hypo Alpe Adria i Crnogorskoj komercijalnoj banci.
Duško Knežević je početkom 2019. doveo u vezu prodaju zemljišta u Kosiću sa otplatom duga Brajovića po rivolving kartici u Atlas banci. Taj dug Brajović nikada nije prijavio Agenciji za sprečavanje korupcije, a prema tadašnjim tvrdnjama Kneževića, radilo se o oko 50.000 eura.
“Još od 2013. godine prema Atlas banci nemam nikakvih dugovanja. Na novinarsko interesovanje sam već odgovorio da sam dugovanje na kartici izmirio prodajom dijela naslijeđene zemlje. O tome postoji dokumentacija kod svih nadležnih organa, kojima sam ovu transakciju blagovremeno prijavio. Zemlju sam prodao zainteresovanom pravnom licu, o čemu je sačinjen notarski akt. I o tome posjedujem urednu dokumentaciju”, saopštio je tada Brajović.
On od 2013. do danas nije prijavio gotovinu ili ušteđevinu, iako bi trebalo da je u plusu tridesetak hiljada eura nakon izmirenja dugovanja prema dvije banke, što je kao dokaze u postupku dostavio Agenciji.
“Ugovor nije ugovor…”
Pred podgoričkim Osnovnim sudom prošle sedmice održano je pripremno ročište po tužbi države Crne Gore protiv Jelene Perović.
Država Crna Gora traži da direktorica Agencije za sprečavanje korupcije nadoknadi tržišnu vrijednost stana koji je dobila po povoljnim uslovima jer je prekršila ugovor koji je, kao tadašnji sudija, početkom 2018. potpisala sa Osnovnim sudom Cetinje.
Prema dokumentima sa suđenja, do kojih su “Vijesti” došle, punomoćnik Perović, advokat Nikola Martinović tvrdio je da taj ugovor “nije ugovor o kupoprodaji nepokretnosti stana”.
“…Jer u tom trenutku predmet ugovora ne postoji, kao ni zgrada, kao ni stan. Stoga se tim ugovorom ne može riješiti stambeno pitanje”, kazao je Martinović, stoji u zapisniku sa pripremnog ročišta.
Sud je odredio vještačenje po vještaku građevinske struke, koji treba da izvrši procjenu nepokretnosti od skoro 87 kvadrata, koju je Perović dobila po posebnim uslovima, a onda prodala.
Država je spor protiv direktorice Agencije pokrenula nakon inicijative MANS-a krajem novembra 2022. MANS je tada apelovao na instituciju Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa da u ime države zatraži naknadu štete zbog neispunjavanja ugovorene obaveze prilikom kupovine stana po povoljnim uslovima.
Prema ugovoru, koji je tada MANS dostavio instituciji Zaštitnika, Perović nije ispunila obavezu predviđenu ugovorom – nije ostala na funkciji sudije pet godina, odnosno do 2023. godine, već je prešla na čelo Agencije, a stan prodala.
Šta je Perović prijavila za 2022. godinu
Plata direktorice Agencije za sprečavanje korupcije (AKS) Jelene Perović tokom 2022. godine uglavnom je iznosila 1.715 eura, dok je tokom deset mjeseci primala varijabilu od oko 440 eura.
Prema izvještaju o prihodima i imovini, Perović je kao članica Radne grupe za utvrđivanje liste javnih funkcionera primala mjesečno dodatnih 400 eura.
U njenom imovinskom kartonu piše da je kao predavač u Centru za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu u februaru i julu prošle godine primila 100 i 200 eura, a u septembru kao predavač u “Congres travelu” naknadu od 150 eura.
Direktorica ASK-a navela je da je vlasnica dvosobnog stana od 69 kvadrata. Prijavila je da ima 7.000 eura gotovine i da ima stambeni kredit od 75.000 eura, koji vraća u mjesečnim ratama od 494 eura. U imovinskom kartonu piše i da ima dva kredita po osnovu kartica visa gold i master gold, u iznosu od 2.000 i 1.000 eura, koje vraća u ratama od 367,21 i 32,30 eura.
U odnosu na godišnji izvještaj o imovini i prihodima za 2021, Perović je izostavila hipotekarni kredit u iznosu od 36.000 eura.
Funkcioneri, prema Zakonu, godišnji izvještaj o imovini i prihodima za prethodnu treba da predaju najkasnije do kraja marta tekuće godine.
U Specijalnom državnom tužilaštvu je formiran krivični predmet povodom dokumentacije koju je dostavio Istraživački centar MANS-a, potvrdio je državni tužilac Vukas Radonjić.
U odgovoru na upit MANS-a, Radonjić je naveo i da je ovaj predmet već dodijeljen u rad, te da je pokrenut postupak izviđaja.
MANS je nakon objave istraživačke priče o imovini porodice bivšeg obavještajca i pripadnika Uprave policije, Duška Golubovića, kompletnu dokumentaciju do koje je došao dostavio Specijalnom državnom tužilaštvu. Dokumentacija je sadržala ugovore o kupovini nekretnina, te fakture o nabavci više motornih dozvola, te podatke o gradnji luksuznog stambenog-poslovnog objekta u Gornjoj Gorici.
Podaci do kojih je MANS došao tokom ovog istraživanja pokazuju da je porodica Duška Golubovića u periodu od deset godina na kupovinu više nekretnina i luksuznih vozila izdvojila preko milion eura. Sa druge strane, Golubović je tvrdio da je svu imovinu stekao legalno i uz pomoć porodice, te da se nikada nije bavio kriminalnim poslovima.
Foto: MANS
Podsjećanja radi, MANS je otkrio da je Luka Golubović, stariji sin Duška Golubovića, tokom 2013. godine kao dvadesetogodišnji student potpisao više ugovora za kupovinu vozila i nekretnina, vrijednih blizu 200.000 eura.
U periodu do 2021. godine Golubovići su kupovali više vrijednih nekretnina i luksuznih vozila, uključujući BMW X4 plaćen 57.000 eura i Porsche Macan, vrijedan 78.000 eura.
Ispitivanje porijekla imovine funkcionera i sa njima povezanih lica, naročito onih koji se nalaze u pravosuđu i sektoru bezbjednosti, i dalje ostaju jedan od najvećih izazova kada je u pitanju borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, ali i korak koji se ne smije preskočiti ukoliko želimo održive reforme pomenutih sektora. MANS
Bila su potrebna 143 dana bivšem predsjedniku Crne Gore Milu Đukanoviću da dostavi Agenciji za sprečavanje korupcije imovinski izvještaj po prestanku funkcije, iako Zakon predviđa maksimalno 30 dana.
To mu je, međutim, dozvolila čelnica te institucije Jelena Perović, jer više od dva mjeseca nije odgovarala na njegov upit u vezi sa tim da li je i dalje dužan da im podnosi račune.
Protiv njegovog nasljednika na čelu države, Jakova Milatovića, zbog sličnog kršenja propisa Agencija je ekspresno pokrenula prekršajni postupak. Zakonske odredbu su jasne i preciziraju da 30 dana po dolasku i odlasku sa funkcije zvaničnici moraju Agenciji dostaviti imovinske kartone.
To proizilazi iz zvanične prepiske bivšeg predsjednika i čelnika Agencije, ali i zvaničnih odgovora te institucije na pitanja “Vijesti”.
Kako je 30 dana postalo 143
Đukanović je dužnost predsjednika države predao Milatoviću 20. maja prošle godine. Pet dana kasnije – 25. maja, obavijestio je Agenciju da mu je funkcija prestala, ali da mu nije konstatovan prestanak funkcije predsjednika Senata prijestonice, zbog čega traži mišljenje u vezi sa tim da li je u obavezi da dostavi izvještaj o imovini i prihodima u roku od 30 dana, kako je propisano Zakonom.
Agencija je na ovaj upit odgovorila 76 dana kasnije, 4. avgusta.
U međuvremenu, 26. jula prošle godine, Agencija je primijetila da Milatović nije ispunio zakonsku obavezu da preda imovinski izvještaj u roku od 30 od stupanja na funkciju i protiv njega pokrenula prekršajni postupak.
U odgovoru Đukanoviću, Perović mu objašnjava da je od Senata Prijestonice 2. avgusta dobila dopis u kome se kaže da je “Đukanoviću prestankom funkcije predsjednika države automatski prestala funkcija predsjednika Senata Prijestonice”.“Milu Đukanoviću, predsjedniku Senata Prijestonice je prestala navedena funkcija… dana 20. 05. 2023. godine i imenovani je dužan da dostavi izvještaj o imovini po prestanku funkcije u roku od 30 dana od dana prijema predmetnog mišljenja”, stoji u dopisu Agencije Đukanoviću od 4. avgusta prošle godine.Đukanović je izvještaj dostavio 11. oktobra – 67 dana od dana kad mu je Perović otklonila nedoumice.Iz Agencije su tada potvrdili “Vijestima” da je bivši šef države zakonsku obavezu ispunio 11. oktobra.“…U roku od 30 dana od prijema akta Agencije za sprečavanje korupcije, od koje je zatražio mišljenje da li su mu istekom mandata predsjednika Crne Gore prestale i ostale javne funkcije koje je obavljao”, kazali su tada iz Agencije.Tada nijesu precizirali kad su dostavili mišljenje, ali ni kada je istekao rok od 30 dana. Tvrdili su da je predat “u roku”.
MANS: Đukanoviću posebne privilegije Agencije
Iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) poručili su juče da se radi o “još jednoj potvrdi sumnji da Agencija postupa selektivno, što se navodi i u posljednjem izvještaju Evropske komisije za Crnu Goru”.“…Gdje se ukazuje da je potrebno dodatno obezbijediti nezavisnost, odgovornost, nepristrasnost i proaktivnost u radu ove institucije”, naglasili su
Ističu i da “smo u prethodnom periodu svjedočili da se Agencija upravlja dvostrukim aršinima u odlučivanju, bilo da je u pitanju kontrola izvještaja o imovini i prihodima ili praćenje izbornog procesa”.“Poseban problem predstavlja postupanje Agencije u slučajevima koji uključuju visoke državne funkcionere, gdje se očigledan nedostatak rezultata pokušava opravdati masovnom proizvodnjom statistike. Bivši predsjednik Milo Đukanović, sudeći po onome što smo imali prilike da vidimo do sada, jeste posebno privilegovan od strane Agencije i taj se tretman nije promijenio sa promjenama na čelu te institucije. Ovdje prije svega mislimo na predmet neprijavljene imovine (ručnih satova) Đukanovića koji već godinama ostaje neriješen, iako je provjera životnog stila javnih funkcionera nešto čime bi Agenicija trebalo da se bavi. Zasad, u toj oblasti rezultati Agencije su takvi da su je promovisali u svojevrsnog zaštitnika životnog stila onog dijela javnih funkcionera koji svoju imovinu ne mogu da objasne zvaničnim prihodima”, zaključuju iz MANS-a.
“Ostale inspekcije da uče procedure od Agencije”
Jelena Perović je juče pozvala državne inspekcije da “da dođu i da vide kako treba da se radi, kakav je sistem postavljen u ASK-u, šta znači sistem kvaliteta, šta znače procedure i da sve radimo u skladu sa zakonom”.
Ona je to kazala u jutarnjem programu RTCG, navodeći da se “posljednjih godinu dana samo smjenjuju inspekcije u Agenciji”.“Nijedna inspekcija, nijedno tužilaštvo nije donijelo nijednu negativnu ocjenu u odnosu na ASK jer sve radimo po zakonu”, kazala je.Ona je naglasila da su ocjene Transparensi internešnala o perceciji korupcije realne, ali da je “najvažnije da je Crna Gora počela da se pomjera sa mrtve tačke”.Ponovila je da je za tri godine ASK došla sa najgore, na najbolje ocijenjenu instituciju u poglavlju 23.
U okviru projekta “Odgovorno pravosuđe za osnaženu vladavinu prava u Crnoj Gori” koji NVO MANS sprovodi uz podršku Evropske unije posredstvom Delegacije Evropske komisije u Podgorici, razvili smo e-brošuru za građane i druge zainteresovane društvene aktere sa detaljnim upustvima kako mogu doprinjeti pomenutom projektu.
Brošura koja se nalazi u nastavku sadrži informacije o načinima i komunikacionim kanalima koje građani mogu iskoristiti kako bi dali svoj doprinos u povećanu transparentnosti i odgovornosti nosilaca pravosudnih funkcija u Crnoj Gori, a u vezi sa njihovom obaveznom da tačno i blagovremeno prijavljuju svoju imovinu i prihode.
