Imovina funkcionera | MANS

Author: MANS

  • Crna Gora bez rezultata u oduzimanju imovine stečene kriminalom: TRAJNE ZAPLJENE RIJETKE

    Crna Gora bez rezultata u oduzimanju imovine stečene kriminalom: TRAJNE ZAPLJENE RIJETKE

    Piše: Maja Boričić

    Dok se čeka novo zakonsko rješenje za efikasnije oduzimanje imovine stečene kriminalom, Crna Gora ove godine trajno nije oduzela ništa, a prošle godine, konfiskovano je samo jedno vozilo.

    Jedini primjer gdje je posljednjih godina trajno oduzeta značajnija imovina, je postupak koji je pokrenut prije gotovo dvije decenije, a završen 2023. godine sporazumnim priznanjem krivice.

    To se može zaključiti iz izvještaja Tužilačkog savjeta (TS) i uvida u dokumente, koje je analizirao Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG).

    Evropska komisija (EK), i u posljednjem izvještaju, upozorava da su slabi rezultati u oduzimanju imovine stečene kriminalom, te da Crna Gora treba da osigura efikasno oduzimanje i konfiskaciju te imovine, kroz sistematsko praćenje tokova novca, sprovođenje posebnih istražnih mjera i dosljednu primjenu proširene konfiskacije.

    Dodaje se i da Specijalno državno tužilaštvo (SDT), Specijalno policijsko odjeljenje (SPO) i Specijalizovano odjeljenje Višeg suda, nemaju dovoljno ljudskih resursa, niti adekvatnu infrastrukturu. Navodi se da SPO nema specijalizovanu početnu i kontinuiranu obuku u oblasti finansijskih istraga, a u kurikulumu Policijske akademije ne postoje redovni kursevi na ovu temu.

    “ Uprkos povećanju broja otvorenih finansijskih istraga, broj konfiskacija je ostao nizak. Crna Gora mora riješiti problemnepotpunog zemljišnog katastra, koji otežava finansijske istrage i konfiskaciju imovine, i osigurati da se koriste svi dostupni alati za konfiskaciju”, piše u izvještaju EK za 2025.godinu.

    U izvještajima TS, posljednjih godina, nabraja se veliki broj privremeno oduzete imovine i novca, koja se, iz iskustva završenih postupaka najčešće vraćala vlasnicima, a država plaćala ogromne odštete.

    Direktor istraživačkog centra MANS-a Dejan Milovac za CIN-CG ističe da naše institucije i dalje ponavljaju isti obrazac- privremeno oduzetu imovinu predstavljaju kao konačan uspjeh, iako je već sada jasno da će se veliki dio te imovine na kraju vratiti vlasnicima.

    “Nažalost, svjedoci smo da dosadašnje finansijske istrage nisu značajnije onemogućile organizovani kriminal da nastavi skoro pa nesmetano da sprovodi svoje aktivnosti”, ocjenjuje Milovac.

    Do toga dolazi, pojašnjava on, zato što se postupci pokreću na osnovu nedovoljno kvalitetnih istraga, slabih dokaza i bez dosljednog sprovođenja finansijskih istraga, koje bi morale da budu temelj svakog ozbiljnog predmeta.

    “Kada privremeno oduzimanje padne na sudu, niko u institucijama ne snosi odgovornost, a građani plaćaju odštetu. Zato danas imamo situaciju u kojoj privremeno oduzimanje služi više za medijski utisak, nego za stvarnu borbu protiv kriminala”, naglašava Milovac.

    Ni SDT, ali ni Uprava za državnu imovinu, nijesu odgovorili na pitanja CIN-CG koliko je privremeno oduzete imovine vraćeno vlasnicima nakon donošenja pravosnažnih oslobađajućih presuda ili odbacivanja optužnice u posljednjih deset godina.

    Iz Vrhovnog državnog tužilaštva (VDT) za CIN-CG kažu da ni oni ne mogu dati detaljnu statistiku oko imovine koja je vraćena vlasnicima, ali da je Vrhovni državni tužilac Milorad Marković, u martu ove godine, donio obavezujuće uputstvo tužiocima o postupanju u finansijskim istragama, koje će obuhvatati i analizu svih predmeta koji su trenutno u radu.

    Najpoznatiji slučajevi vraćanja privremeno oduzete imovine su bili predmeti vođeni protiv Safeta Kalića i Duška Šarića, kojima je još 2011. privremeno oduzeta imovina, tada procijenjena na 40.miliona eura, koja im je vraćena, nakon oslobađajućih presuda za pranje novca. Kalić i Šarić i dalje vode više procesa, kojima traže milionske odštete za izgubljenu dobit i navodno propadanje njihove imovine, dok je bila u rukama države. Niko u pravosuđu, ali ni Upravi za imovinu, zbog toga nije odgovarao.

    U šest godina oduzet Mercedes, imovina dvije firme, marihuana i 805 eura

    Iz Vrhovnog državnog tužilaštva (VDT) je CIN-CG potvrđeno da ni tokom 2025. nema trajno oduzete imovine.

    Prema izvještaju Tužilačkog savjeta (TS) iz prošle godine, u 2024. trajno je zbog kriminalne djelatnosti oduzeto vozilo „Mercedes Benz“, tip S600.

    U 2022. je trajno oduzeto 805 eura, a u 2021. ništa, a u 2020.godini 61 pakovanje marihuane.

    U predmetu iz 2023. godine trajno je oduzeto više nekretnina pravnim licima koja su osuđena zbog pranja novca. U izvještaju TS se ističe se i da je ta imovina znatno više vrijedi od procijenjenih sedam miliona, jer je procjena pravljena 2007. 

    Radi se o postupku u kome je, Viši sud u decembru 2023, prihvatio sporazum SDT i dvije firme “ PM Holding” i “ Paradase Properties”, da za pranje novca budu kažnjene gašenjem i oduzimanjem imovine ta dva pravna lica.  Kako je vlasnik firmi preminuo, tužilaštvo i sud su zaključili da predstavnici preduzeća nijesu znali da je on kupovao nekretnine od nelegalno stečenog novca od prodaje narkotika, pa oni nijesu ni odgovarali. Oduzete su nepokretnosti u Perastu, Morinju, ali i okolini Bara, Podgorice, Danilovgrada, Herceg Novog i Nikšića.

    U izvještaju Uprave za imovinu za 2023.godinu piše da se radi o kući površine 172m2,  jedan nestambeni prostor, dva dvorišta i garaži u Perastu. U Morinju kuća od 122 m2, dvorište i pašnjak. Kod Herceg Novog nekoliko šuma, livada, pašnjaka, dvorišta i voćnjak. U Ćurilcu kod Danilovgrada kuću, dva pomoćna objekta, dvorišta, njive, livade i šume, a u drugom selu kod Danilovgrada kuća od 113 m2, pomoćni objekat od 46 m2, dvorište, livade, ali i nekategorisani put. U selima kod Nikšića kuće od ukupno 432 m2, dvorišta i njive, livade, pašnjake, šume, ali i neplodna zemljišta, a kod Grbavaca neplodno zemljište, šume, njive, voćnjak i vinograd. U okolini Bara oduzete su kuće od 152 m2, pomoćne objekte od 77 m2, dvorišta, pašnjake, livade, šume, voćnjak, ali i objekte u izgradnji, ruševine i kamenjare.

    U izvještaju Uprave za državnu imovinu, za prošlu godinu, piše da je u ovom procesu oduzeta i jedna kuća od 74 m2 u Sutorini kod Herceg Novog.

    Iz Uprave za imovinu za CIN-CG nijesu odgovorili šta rade sa privremeno i trajno oduzetom imovinom, koliko je trajno oduzete imovine u posljednje tri godine, ali ni koliko su privremeno oduzete imovine morali da vrate posljednju deceniju.

    Ponovni pokušaj oduzimanja imovine bez presude

    Prema sadašnjim propisima, imovina u Crnoj Gori se ne može oduzeti bez pravosnažne osuđujuće presude protiv njenog vlasnika.

    Zvaničnici u Crnoj Gori već godinama obećavaju da će urediti oblast oduzimanja imovine, tako da ona bude efikasna, ali dalje od inicijativa još nijesmo stigli.

    Posljednja je najava Ministarstva pravde da će predložiti izmjenu Zakona o oduzimanju imovine stečene kriminalnom djelatnošću, kako bi se ona mogla oduzimati nezavisno od pravosnažne krivične presude, ali i razmatranje italijanskog modela prilagođenog crnogorskim uslovima i jačanje poreskog sistema i kontrole imovine.

    Iz Ministarstva pravde za CIN-CG navode da će narednih dana biti formirana radna grupa, koja će se baviti novim rješenjima za oduzimanje imovine. Dodaju da će i potencijalno uvođenje italijanskog modela biti razmotreno.

    “ Ono što mi konstantno radimo jeste unapređenje zakonskog okvira kako bi postupak oduzimanja bio usklađen sa međunarodnim standardima, ali i kako bi se sve prepreke u praksi na koje ukazuju sudovi i tužilaštva mogle riješiti”, ističu iz MP.

    Navode i da su izmjene Krivičnog zakonika u toku, te da će tek po dobijanju komentara Evropske komisije, predložiti i mogućnost uvođenja krivičnog djela nezakonitog sticanja bogatstva. Još je kažu rano govoriti o očekivanim efektima novog krivičnog djela u praksi.

    Milovac podsjeća da smo i u prošlosti imali pakete reformi koji su ostali samo na nivou inicijativa, jer se stalo pred otporima onih koje bi efikasno oduzimanje imovine najviše pogodilo.

    “Crna Gora se i dalje suočava sa organizovanim kriminalnim grupama čiji materijalni i logistički kapaciteti višestruko nadmašuju resurse koje država izdvaja za sektor bezbjednosti. U takvim uslovima, modeli koji zavise isključivo od pravosnažne presude jednostavno nijesu dovoljni”, kaže Milovac.

    Zato misli da posebni postupci oduzimanja koji ne zavise od presude nemaju realnu alternativu za Crnu Goru.

    “Ne govorimo o bukvalnom kopiranju italijanskog modela, već o prilagođenoj verziji koja je u skladu sa našim ustavnim poretkom i praksom Evropskog suda za ljudska prava. Ali, bez takvog rješenja, teško ćemo napraviti iskorak”, dodaje Milovac.

    Vraćanje na čisti, izvorni “italijanski model” danas je teško izvodljivo, ocjenjuje Milovac, ne zato što ne bi bio efikasan, već zato što nijesmo izgradili institucionalni okvir koji bi ga iznio. “Italija ima specijalizovane sudove, jake finansijske istražitelje i profesionalnu agenciju za upravljanje oduzetom imovinom. Kod nas ti kapaciteti ne postoje u dovoljnoj mjeri”, naveo je direktor istraživačkog centra MANS-a.

    Neophodno je formirati specijalizovane jedinice koje se bave isključivo identifikacijom, praćenjem i oduzimanjem imovine, uz depolitizovano, profesionalno i tehnički osposobljeno tužilaštvo koje će znati da iznese takve predmete, dodaje on.

    “Konačno, Crnoj Gori je potrebna snažna i nezavisna institucija za upravljanje oduzetom imovinom – jer bez adekvatnog upravljanja imovina propada, a efekat oduzimanja se gubi”, upozorava Milovac.

    Iz MP kažu da će na radnoj grupi biti razmatrana i potreba jačanja kapaciteta Uprave za državnu imovinu ili formiranje novih institucija.

    Loš kvalitet finansijskih istraga

    U Izvještaju o praćenju sudskih postupaka na Zapadnom Balkanu, koji uključuje praćenje sudskih postupaka od 2021. do 2024, se zaključuje da nemogućnost pronalaženja imovine koja bi bila zaplijenjena ili zamrznuta u svrhu direktnog ili proširenog oduzimanja imovinske koristi stečene kriminalom ukazuje na to da metode finansijske istrage koje se trenutno koriste nisu efikasne.

    “Obzirom na visoku stopu finansijskih istraga s jedne strane i nizak broj predmeta sa zapljenenom imovinom sa druge strane, postoji zabrinutost u vezi sa kapacitetima tužilaca da efikasno pokrenu i sprovode finansijske istrage, sa konačnim ciljem primjene proširene konfiskacije”, navodi se u Izvještaju.

    Projektni tim je zaključio da je razlog za nisku stopu oduzimanja imovine loš kvalitet finansijskih istraga i veoma ograničen broj kvalifikovanih finansijskih istražitelja, “dok su navodni počinioci izgleda veoma vješti u prikrivanju svoje nezakonite dobiti”.

     “Tokom konsultacija, tužioci su takođe priznali da je obuka koju su pohađali o finansijskim istragama i oduzimanju imovine imala ograničenu upotrebu u otkrivanju dobro prikrivene nelegalne imovine kriminalaca”, dodaje se u izvještaju.

    Preporučuju da Tužilački savjet razmotri stvaranje povoljnijih i atraktivnijih uslova za rad finansijskih istražitelja, te da se prilikom ocjenjivanja rada tužilaca uzimaju u obzir i rezultati u sprovođenju finansijskih istraga.

    Uprava čuvala i ribu, namještaj, sokove

    U izvještajima Uprave za državnu imovinu piše da je ona, između ostalog, čuvala i jezersku ribu, sokove, pivo, grickalice, namještaj, farmerice, patike…

    Uprava za imovinu, ocjenjuje Milovac, nema kapacitete za upravljanje oduzetom imovinom na nivou koji je potreban, u prvo redu nema dovoljno stručnog kadra, ni odgovarajuće procedure,ali ni jasna zakonska ovlašćenja.

    “ Efikasno upravljanje oduzetom imovinom je specijalizovana djelatnost i zahtijeva potpuno posvećenu, profesionalnu i tehnički opremljenu instituciju. Dok god se oduzeta imovina tretira usputno, kao sporedni posao jedne službe, teško je očekivati bilo kakve ozbiljne rezultate”, zaključuje Milovac.

    CIN-CG je ranije pisao kako se u zemljama EU, ali i susjedne Albanije postupa sa trajno oduzetom imovinom kriminalaca, pa se ona koristi za vrtiće, škole, oporavak i rad žrtava krivičnih djela…

    Preuzeto sa https://www.cin-cg.me/

  • MANS predstavlja portal Imovinafunkcionera.me

    MANS predstavlja portal Imovinafunkcionera.me

    MANS je pokrenuo portal www.imovinafunkcionera.me, javno dostupan i pretraživ onlajn registar imovine i prihoda crnogorskih javnih funkcionera. Portal je zamišljen kao alat za građane, novinare i institucije da na jednom mjestu, brzo i jasno, provjere kako se imovina nosilaca javnih funkcija mijenja i da li je u skladu sa njihovim zvaničnim prihodima.

    MANS već više od dvije decenije radi na otkrivanju konflikta interesa, neprijavljene imovine i sumnji na nezakonito bogaćenje, kroz istraživanja, terenski rad i inicijative pred nadležnim organima. Portal Imovinafunkcionera.me je nastavak tog rada i mjesto gdje se objedinjuju imovinski kartoni, istraživački nalazi i praćenje postupanja institucija u konkretnoj praksi.

    Nesrazmjerna imovina, odnosno ona koja se ne može objasniti zvanično prijavljenim prihodima, prva je „crvena zastavica“ koja ukazuje na moguće koruptivno ponašanje javnih funkcionera. Zbog toga MANS ovu bazu gradi kao detaljan izvor podataka o vrijednosti i porijeklu imovine funkcionera, njihovih porodica i povezanih lica.

    Daleko prije nego što su bili optuženi za teška krivična djela, MANS je istraživao imovinu Vesne Medenice i Milivoja Katnića, Duška Golubovića i Zorana Lazovića, i mnogih drugih čija imovina i životni stil nije mogao biti finansiran iz redovnih zarada.

    Šta portal sadrži?

    • Bazu imovine – pregled imovinskih kartona i promjena u imovini funkcionera kroz godine. MANS je prikupljao podatke i o srodnicima javnih funkcionera koji nisu nisu prijavljeni ASK-u (npr djeca koja više ne žive u domaćinstvu) zbog nerijetkih slučajeva skrivanja imovine;
    • Profile funkcionera iz izvršne vlasti, sudstva, tužilaštva, policije i drugih institucija – trenutno je dostupno više od stotinu profila, a baza se stalno dopunjava javnim funkcionerima čije pozicije su posebno osjetljive na korupciju;
    • Saopštenja i istraživačke priče koje objašnjavaju sumnjive slučajeve uvećanja imovine, neprijavljene prihode i moguće sukobe interesa.

    MANS po prvi put donosi informacije o stvarnoj vrijednosti imovine koju prijavljuju javni funkcioneri, što je značajan iskorak u pravcu povećanja transparentnosti i odgovornosti u procesu prijavljivanja prihoda i imovine.

    Svi podaci na portalu zasnovani su na zvaničnoj dokumentaciji prikupljenoj od državnih organa putem Zakona o slobodnom pristupu informacijama, kao i na iscrpnom terenskom istraživanju i pratećem foto/video materijalu. Kada postoje osnovi sumnje na kršenje zakona, MANS podnosi inicijative Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK) i prati njen rad u tim predmetima.

    Građani imaju pravo da znaju kako funkcioneri stiču imovinu i da li je prijavljuju u skladu sa zakonom. Imovinafunkcionera.me je alat koji tu kontrolu čini lakšom i dostupnom svima.

    Zato pozivamo medije i zainteresovanu javnost da koriste portal, dijele njegove sadržaje i šalju sugestije za dopunu baze, kako bi kontrola imovine funkcionera postala stalna i zajednička obaveza cijelog društva.

    MANS

  • Odluka ASK-a samo početak istrage o imovini Đukanovića

    Odluka ASK-a samo početak istrage o imovini Đukanovića

    Odluka ASK-a donijeta po inicijativi MANS-a samo je zvanična potvrda onoga na šta upozoravamo više od decenije – da je bivši predsjednik države godinama svjesno prikazivao lažne i nepotpune podatke o svojoj imovini, krijući luksuznu kolekciju satova. Ovo nije “propust u popunjavanju formulara”, već ozbiljno i kontinuirano kršenje Zakona o sprečavanju korupcije i obaveze prijave imovine, a odluka ASK-a bi trebalo da predstavlja tek početak istrage o stvarnoj imovini Đukanovića i njegove porodice.

    Neprijavljena imovina je prva i najočiglednija “crvena zastavica” za koruptivno ponašanje javnih funkcionera. U svim ozbiljnim državama, ovakav slučaj automatski pokreće sumnju ne samo u tačnost imovinskih kartona, već i u porijeklo imovine i moguće veze sa korupcijom i organizovanim kriminalom. U Crnoj Gori, međutim, imamo zakonski okvir koji je neadekvatan i koji sistemski štiti funkcionere umjesto javni interes. Još uvijek nemamo adekvatna zakonska rješenja koja bi omogućila da se postupci vode protiv neobjašnjive imovine, a ne da sve zavisi od toga da li će tužilaštvo uspjeti da dokaže konkretno krivično djelo za svakog pojedinačnog funkcionera.

    Podsjećamo da je MANS još 2011. godine ukazivao na nesrazmjer između imovine i prijavljenih prihoda bivšeg šefa države, a da smo 2019. podnijeli konkretnu inicijativu ASK-u upravo zbog ovih satova. Činjenica da je Agenciji trebalo više godina i pritisak javnosti da utvrdi  nešto što je bilo vidljivo i golim okom, pokazuje da je sistem kontrole imovine funkcionera bio namjerno postavljen tako da štiti najmoćnije, umjesto da ih kontroliše.

    U postojećem pravnom okviru, za tužilaštvo će biti izuzetno teško da dokaže koje je tačno krivično djelo rezultiralo sredstvima za kupovinu ovih satova. To nije specifičnost ovog slučaja, već ključna prepreka za efikasno oduzimanje imovine stečene kriminalom ili imovine koju nije moguće objasniti zvaničnim prihodima javnih funkcionera, uključujući i mnogo vrijednije nekretnine, poslove i sredstva na računima u inostranstvu. Dok god država ne uvede jasne mehanizme za postupke protiv neobjašnjive imovine, svaki novi “sat”, vila ili račun biće samo još jedan dokaz nekažnjivosti, a ne početak stvarne istrage.

    Zbog toga MANS u kontinuitetu traži hitne izmjene zakona koje će omogućiti da se postupci vode protiv neobjašnjive imovine, kako bi ova i slične aferе napokon dobile svoj epilog u vidu oduzimanja imovine, a ne još jednog formalnog saopštenja.

    Ovo je ujedno i test za novu upravu ASK-a: da li će ova odluka ostati još jedan papir u fioci, ili će po prvi put pokazati da zakon jednako važi i za bivšeg predsjednika države. Zbog toga zahtijevamo da ASK ponovo otvori i preispita sve ranije izvještaje o imovini najviših funkcionera iz perioda vladavine DPS-a, jer je sada jasno da je godinama postojao sistemski aranžman ćutanja i tolerisanja lažnih prijava. Javnost ima pravo da zna ne samo ko je godinama skrivao sopstvenu imovinu, već i ko je u institucijama ove države to omogućio.

    MANS

  • Slučaj Jovićević: Bivša tužiteljka propustila da prijavi kupovinu stana

    Slučaj Jovićević: Bivša tužiteljka propustila da prijavi kupovinu stana

    Agencija za sprječavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je bivša državna tužiteljka Vesna Jovićević prekršila Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavila promjenu imovine nakon što je njen sin kupio stan u Podgorici, a postupak koji je prethodio odluci sproveden je na osnovu inicijative koju je MANS podnijela Agenciji.

    Prema nalazima ASK, Jovićević je bila dužna da, kao javni funkcioner, u zakonom propisanom roku dostavi vanredni izvještaj o povećanju imovine, budući da je njen sin u vrijeme kupovine nepokretnosti bio član njenog zajedničkog domaćinstva. Promjena imovinskog stanja odnosi se na kupovinu stana površine 45 kvadrata u vrijednosti 63.000 eura, koju je njen sin realizovao 7. juna 2019. godine. Ugovor o kupoprodaji zaključen je pred notarom, a nepokretnost je kupljena od podgoričke kompanije „Rezident“ DOO.

    ASK je u obrazloženju odluke navela da je Jovićević, kao javni funkcioner, bila u zakonskoj obavezi da prijavi svaku promjenu u imovini svog domaćinstva, bez obzira na izvor sredstava kojim je član domaćinstva stekao imovinu. Kako takav izvještaj nije dostavljen, Agencija je zaključila da je time prekršena odredba Zakona o sprječavanju korupcije koja se odnosi na obavezu prijavljivanja imovine.

    Odluka Agencije potvrđuje osnovanost inicijative MANS-a, ali i podsjeća na to da se ovdje ne radi o bilo kom javnom funkcioneru, već o nekadašnjoj državnoj tužiteljki — profesiji koja bi trebalo da bude primjer transparentnosti, integriteta i dosljednosti u primjeni zakona. Upravo tužioci i sudije, kao lica na prvoj liniji borbe protiv koruptivnog ponašanja, imaju pojačanu odgovornost da uredno i pravovremeno prijavljuju svaku promjenu imovine u svom domaćinstvu.

    Ovaj slučaj pokazuje da sistem nadzora nad imovinom ne može funkcionisati na pretpostavci dobrovoljnosti, već da zahtijeva provjere, prijave i inicijative koje dolaze spolja. Kada takva obaveza izostane upravo kod onih koji treba da osiguraju zakonitost u radu drugih, posljedice po povjerenje javnosti su još veće.

    MANS smatra da je slučaj Jovićević posebno značajan upravo zbog njenog položaja u pravosudnom sistemu i očekuje da ASK podjednako dosljedno postupa u svim predmetima koji se odnose na imovinu nosilaca odgovornih funkcija. Ova odluka, donesena nakon inicijative civilnog društva, podsjeća da kontrola imovine javnih funkcionera ostaje ključno sredstvo za izgradnju povjerenja u institucije i sprečavanje institucionalne netransparentnosti.

    MANS

  • Zašto je izgubljena “Limenka”?

    Zašto je izgubljena “Limenka”?

    Da li je nekadašnja šefica podgoričkog tužilaštva Ljiljana Klikovac uticala na istragu u slučaju “Limenka” zbog činjenice da je njen suprug radio u firmi Aca Đukanovića, utvrdiće Agencija za sprečavanje korupcije, nakon što su ponovo otvorili taj predmet.

    Brat dugogodišnjeg prvog čovjeka države Mila Đukanovića svojevremeno je kupio državnu parcelu u podgoričkom naselju, ali se država u ugovornom roku nije iselila iz prostorija tzv. “Limenke”, zbog čega je na sudu dobio nešto više od 10 miliona eura.

    Slučaj je više godina istraživan zbog moguće korupcije i namjernog činjenja tadašnjih nadležnih organa u korist Đukanovića, premijerovog brata, ali je na kraju okončan odbacivanjem krivične prijave zbog zastare.

    Agencija je nalog za novo postupanje po inicijativi Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) u slučaju sada bivše tužiteljke iz 2017. godine nedavno dobila od Upravnog suda.

    MANS je još prije osam godina tražio da Agencija provjeri da li je Klikovac bila u sukobu interesa, jer je u vrijeme kad je institucija kojom je rukovodila odbacila prijave protiv Veljovića, njen suprug Milan Klikovac bio član Odbora direktora i akcionar firme Aca Đukanovića, koja je na štetu države profitirala od slučaja “Limenka”.

    To je, međutim, odbio da provjeri tadašnji direktor Sreten Radonjić, a i pored presude Upravnog suda iz 2022. to nije učinila ni bivša čelnica Agencije Jelena Perović, sada optužena za zloupotrebu službenog položaja.

    MANS je zato podnio novu tužbu protiv Agencije zbog neizvršavanja presuda Upravnog suda, pa je ta institucija nedavno naložila ASK-u da u roku od 30 dana postupi kako im je već jednom naloženo.

    “Agencija za sprečavanje korupcije primila je predmetnu presudu, postupila po nalogu i pokrenula postupak, koji je trenutno u fazi prikupljanja dokumentacije potrebne za odlučivanje. Čim postupak bude okončan, u najkraćem roku ćemo obavijestiti javnost o ishodu”, odgovoreno je “Vijestima” iz Agencije.

    MANS: SIMBOL MOĆI I KORUPCIJE BIO U FIOKAMA ASK-A

    Iz MANS-a su juče “Vijestima” kazali da “najnovija presuda Upravnog suda, kojom se nalaže Agenciji da konačno postupi po inicijativi protiv tužiteljke Ljiljane Klikovac zbog mogućeg konflikta interesa u predmetu ‘Limenka’, predstavlja još jednu potvrdu da je prethodna uprava ove institucije, na čelu sa bivšom direktoricom Jelenom Perović, svoj posao obavljala selektivno i suprotno javnom interesu”.

    “ASK je godinama odbijala da se pozabavi ovim predmetom, iako je MANS još 2017. godine podnio inicijativu kojom je ukazao na moguće kršenje Zakona o sprečavanju korupcije, s obzirom na to da je suprug tužiteljke Klikovac bio član Odbora direktora Republičkog zavoda za urbanizam i projektovanje (RZUP) firme koja je u većinskom vlasništvu brata bivšeg premijera Mila Đukanovića i koja je bila direktno uključena u slučaj ‘Limenka’”, kažu iz MANS-a.

    Naglašavaju da predmet “Limenka”, u kojem je državni budžet oštećen za više od deset miliona eura, “decenijama simbolizuje povezanost moći, korupcije i neodgovornosti u institucijama”.

    “Upravo zbog toga, ASK je imao zakonsku obavezu da ispita da li je tužiteljka Klikovac, kao rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, bila u sukobu interesa u predmetu u kojem su poslovni interesi njenog supruga i članova njegove uprave bili očigledno povezani sa stranama u postupku. Presuda Upravnog suda sada jasno potvrđuje da je postupanje ASK-a bilo nezakonito i da je Agencija bila dužna da u potpunosti ispita sve okolnosti ovog slučaja”, naglasili su iz MANS-a.

    Poručuju da je posljednja odluka suda “ujedno i ozbiljno upozorenje novom rukovodstvu Agencije da mora raskinuti sa praksom selektivne primjene zakona i zaštite privilegovanih pojedinaca”.

    “MANS očekuje da ASK bez ikakvog daljeg odlaganja postupi po nalogu Upravnog suda, pokrene postupak po našoj inicijativi i konačno počne da rješava brojne predmete koji godinama stoje u fiokama”, zaključuju iz MANS-a.

    “LIMENKA” OD SDT-A DO ODT-A

    Podgorički ODT je u maju 2017. godine odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg šefa Uprave policije Veselina Veljovića u slučaju “Limenka” zbog zastare. Afera “Limenka” građane je koštala više od 10 miliona eura, a tokom više vođenih postupaka ispitivana je odgovornost visokih policijskih funkcionera. Radi se o poslu u kojem je zbog nepoštovanja ugovora od strane državnih organa profitirao brat bivšeg šefa države Mila Đukanovića, Aco Đukanović. On je 2008. godine od Vlade kupio zemljište na kojem se još nalazi čuvena “Limenka”, zgrada Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) i Uprave policije (UP).

    Prema ugovoru, koji je potpisao Veljović, Vlada, odnosno MUP je bio dužan da ukloni tu zgradu do 2010. godine, ali to nije učinjeno. Đukanović je tužio državu i dobio više od 10 miliona odštete. Presudu u korist Đukanovića donijela je sutkinja Natalija Boričić, a tu presudu potvrdio je i Viši sud. U vrijeme kada je ugovor sklopljen, pa sve do isteka roka za uklanjanje “Limenke”, premijer je bio Milo Đukanović.

    Niko od tada nadležnih nije odgovarao za štetu koja je napravljena. Predmet “Limenka” je u vrijeme mandata Milivoja Katnića iz Specijalnog državnog tužilaštva proslijeđen podgoričkom ODT-u.

    Ljiljana Klikovac podnijela je ostavku polovinom 2021. godine. Ona se prethodno kandidovala za mjesto u Vrhovnom državnom tužilaštvu, ali nije i izabrana.

    “Ja imam 32 godine tužilačkog staža, odnosno 37 radnog. Malo ko trenutno u tužilačkoj organizaciji ima ovoliko staža. Iza mene je uvijek stojao rad i posvećenost. Sve je išlo jednim usponom, ali sticajem okolnosti, zakon je takav i ja sam sa jedne pozicije u vrhu došla na početnu poziciju na kojoj sam bila još 1989. godine. Sada sam u hijerarhiji na nivou kandidata kojima sam ja mentor i koji će u septembru da postanu tužioci. Mene je zakon degradirao”, navela je ranije Klikovac tokom intervjua za mjesto u Vrhovnom državnom tužilaštvu pred članovima Tužilačkog savjeta.

  • MANS: Oduzimanje imovine traži političku hrabrost, ne izgovore

    MANS: Oduzimanje imovine traži političku hrabrost, ne izgovore

    Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) pozdravlja najavu Ministarstva pravde o mogućim izmjenama zakonskog okvira za oduzimanje imovine stečene kriminalom, ali upozorava da će takve mjere imati smisla samo ako prate stvarna politička volja i nezavisne institucije.

    Prema ocjeni MANS-a, nezakonito bogaćenje javnih funkcionera u Crnoj Gori je postalo sistemski problem, dok su institucije, koje bi trebalo da spriječe takve pojave, godinama bile pod snažnim političkim uticajem.

    „Umjesto da izgrađuje sistem koji sankcioniše zloupotrebe, svaka vlast do sada je birala da štiti svoje partijske kadrove. Ukoliko se taj obrazac ne promijeni, najavljene izmjene zakona neće donijeti rezultate“, poručuju iz MANS-a.

    Organizacija podsjeća da je kriminalizacija nezakonitog bogaćenja obaveza koju je Crna Gora preuzela prije više godina, ali da do danas nije osigurana njena primjena u praksi.

    „Država mora biti spremna da ispita porijeklo imovine svih javnih funkcionera, uključujući i one na najvišim pozicijama. Sve drugo bi predstavljalo još jedan politički manevar bez stvarnog efekta“, naglašavaju iz MANS-a.

    Zakon mora pratiti nezavisnost institucija

    Iz MANS-a upozoravaju da novi modeli za oduzimanje imovine mogu biti efikasni samo ako ih primjenjuju nezavisno tužilaštvo, sudovi i druga tijela oslobođena partijskog uticaja.

    „Bez profesionalnih i politički nezavisnih institucija, svaki novi zakon ostaje mrtvo slovo na papiru. Potrebna je hrabrost da se zakon primijeni jednako prema svima, bez obzira na političku pripadnost ili funkciju“, poručuju iz organizacije.

    Najave Ministarstva pravde kao okvir

    Ministarstvo pravde najavilo je tri moguća modela za efikasnije oduzimanje imovine stečene kriminalom – kroz izmjene postojećeg zakona, donošenje posebnog „anti-mafija“ zakona, ili poreske kontrole i analizu imovinskih kartona.

    Iako MANS podržava svaku inicijativu koja može unaprijediti borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, organizacija podsjeća da zakoni bez nezavisnih institucija i stvarne političke volje ne mogu proizvesti rezultate.

    Politička volja kao ključni test reforme

    „Oduzimanje nezakonito stečene imovine biće pravi test za aktuelnu vlast. Ako institucije počnu da djeluju jednako prema svima, to će značiti da je Crna Gora konačno napravila iskorak iz sistema nekažnjivosti“, zaključuju iz MANS-a.

  • Agencija potvrdila: Nikola Jovanović prekršio Zakon o sprečavanju korupcije

    Agencija potvrdila: Nikola Jovanović prekršio Zakon o sprečavanju korupcije

    Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) donijela je odluku kojom je utvrdila da je javni funkcioner iz Budve, Nikola Jovanović, prekršio član 11 stav 4 Zakona o sprječavanju korupcije, jer je tokom 2022. godine u više mjeseci istovremeno primao naknade iz više opštinskih komisija, u ukupnom iznosu od 8.210 eura.

    Odluka je donesena po inicijativi NVO MANS, u okviru projekta koji ima za cilj povećanje transparentnosti i odgovornosti javnih funkcionera u postupku prijave prihoda i imovine.

    Prema podacima iz odluke, Jovanović je istovremeno bio član više opštinskih komisija, među kojima su Komisija za izradu plana zaštite i spašavanja od požara i elementarnih nepogoda, Komisija za normativne poslove, Komisija za raspodjelu sredstava sportskim organizacijama, Komisija za žensko preduzetništvo, Komisija za razvoj poljoprivrede i Komisija za provjeru kadrova, od kojih je u istim mjesecima primao više naknada.

    Članom 11 stav 4 Zakona o sprječavanju korupcije („Službeni list Crne Gore“, br. 54/24) jasno je propisano da:

    „U slučaju članstva u više radnih tijela, javni funkcioner može u istom mjesecu ostvariti prihod samo od jednog radnog tijela.“

    Agencija je utvrdila da je Jovanović direktno prekršio ovu odredbu i da je time ostvario nezakonitu finansijsku korist, što predstavlja povredu ograničenja u vršenju javnih funkcija.

    NVO MANS pozdravlja odluku Agencije kao potvrdu da institucije imaju obavezu da reaguju na jasne dokaze o kršenju zakona, bez obzira na položaj javnog funkcionera.

    “Ova odluka pokazuje da sistem kontrole prihoda i imovine može funkcionisati kada postoji volja da se zakoni primjenjuju jednako na sve. U pitanju je javni funkcioner koji je obavljao više visokih pozicija u Opštini Budva, što ovu odluku čini posebno važnom za jačanje odgovornosti lokalnih vlasti,” saopšteno je iz NVO MANS.

    MANS ističe da ovaj slučaj ponovo pokazuje potrebu da se pojača nadzor nad radom lokalnih samouprava i njihovih komisija, jer su upravo na tom nivou najčešće zloupotrebe u vezi sa dodatnim angažmanima funkcionera.

    MANS će i dalje nastaviti da prati prijave prihoda i imovine javnih funkcionera, podnosi inicijative Agenciji i insistira na dosljednoj primjeni antikorupcijskih propisa, kako bi se osigurala odgovornost i integritet javnih službenika prema građanima.

  • ASK potvrdio: Bivša direktorica Perović kršila zakon

    ASK potvrdio: Bivša direktorica Perović kršila zakon

    Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) pozdravlja odluku Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) kojom je utvrđeno da je bivša direktorica te institucije, Jelena Perović, prekršila Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavila uvećanje imovine u zakonskom roku i nije postupila u skladu sa odredbama o mogućem sukobu interesa.

    Ova odluka je rezultat inicijative koju je MANS podnio Agenciji za sprečavanje korupcije, tražeći da se ispita zakonitost imovinskih prijava bivše direktorice Perović i način na koji je postupala u potencijalnim slučajevima sukoba interesa. ASK je sada, nakon sprovedenog postupka, potvrdio navode iz naše inicijative i utvrdio da je Perović nezakonito postupala dok je bila na čelu institucije zadužene da nadzire poštovanje istog tog zakona.

    Prema odluci ASK-a, Perović nije u zakonskom roku prijavila prihod od prodaje stana u Cetinju površine 86,45 kvadrata i ostave od 7,74 kvadrata, za koji je dobila 73.000 eura. Takođe, nije dostavila pisanu izjavu o postojanju privatnog interesa u predmetima u kojima je postojao osnov za sumnju u sukob interesa, čime je prekršila član 25 stav 3 i član 10 Zakona o sprečavanju korupcije.

    Posebno je problematično što se nezakonito ponašanje odnosi na osobu koja je, kao direktorica ASK-a, bila direktno odgovorna za sprovođenje zakona i kontrolu imovine i prihoda javnih funkcionera. Ova odluka pokazuje do koje mjere je institucija bila kompromitovana tokom njenog mandata i koliko je selektivno postupanje bivšeg rukovodstva urušilo povjerenje javnosti u rad Agencije.

    MANS podsjeća da je u vrijeme dok je Perović bila na čelu ASK-a, Agencija sistematski štitila pojedine visoke funkcionere, ignorišući dokaze o njihovom nezakonitom bogaćenju i sukobu interesa. Umjesto da bude čuvar integriteta javne uprave, ASK je pod njenim rukovodstvom postao instrument zaštite privilegovanih.

    Odluka kojom se utvrđuje da je i sama Perović kršila zakon najbolji je dokaz da se takvo ponašanje mora sankcionisati i da niko ne može biti iznad propisa koje je dužan da sprovodi.

    MANS očekuje da nadležni organi obezbijede punu primjenu ove odluke i da ASK preispita sve odluke donijete tokom njenog mandata, naročito one koje su izazvale sumnje u političku pristrasnost i selektivnu primjenu zakona.

    MANS će nastaviti da prati rad ASK-a i drugih institucija zaduženih za sprovođenje antikorupcijskih propisa, uz stalno insistiranje na odgovornosti, zakonitosti i zaštiti javnog interesa.

  • Presuda Upravnog suda: Medenica će morati da objasni kuću u Kolašinu

    Presuda Upravnog suda: Medenica će morati da objasni kuću u Kolašinu

    Upravni sud je presudom obavezao Agenciju za sprečavanje korupcije da sprovede postupak po inicijativi MANS-a u vezi sa uvećanjem imovine kćerke i unuke Vesne Medenice u vrijeme dok je ona još bila funkcionerka;

    Maloljetna unuka bivše predsjednice Vrhovnog suda na poklon je 2018. dobila parcelu u centru Kolašina, a ubrzo je na tom zemljištu “nikla” i luksuzna vila od 340 kvadrata…

    Bivša prva žena crnogorskog sudstva Vesna Medenica moraće pred Agencijom za sprečavanje korupcije da objasni na koji su način njena kćerka Marija i maloljetna unuka D. D. stekle luksuznu vilu u centru Kolašina, na zemljištu koje im je navodno poklonio kum Rado Gago Arsić, sada osumnjičeni za utaju poreza.

    To proizilazi iz presude Upravnog suda po tužbi Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), nakon što je Agencija, pod rukovodstvom bivše direktorice Jelene Perović, ignorisala njihovu inicijativu za provjeru, predatu još u maju 2022.

    MANS je u aprilu te godine objavio da je kćerka Vesne Medenice krajem jula 2018. stavila potpis na ugovor kojim potvrđuje da je u ime svoje maloljetne kćerke D. D. primila poklon od tivatskog biznismena Rada Arsića, vrijedan 21.000 eura, a radi se o zemljištu od 586 metara kvadratnih u centru Kolašina.

    Poklon je, naveli su tada iz MANS-a, došao svega deset dana nakon što je Arsić pribavio građevinsku dozvolu za izgradnju kuće na toj parceli, što potvrđuje i zvanična dokumentacija kolašinskog Sekretarijata za urbanizam.

    Na toj poklonjenoj parceli je četiri godine kasnije – 2022. već bio objekat, a prema podacima iz tehničke dokumentacije do koje je MANS došao, radovi na kući površine oko 340 kvadrata iznosili su oko 125.000 eura, bez unutrašnjeg opremanja.

    Arsić je tada kazao da je njegov gest isključivo “izraz zahvalnosti”, kao i da poklon nije imao nikakav “uzvratni karakter”. Arsić je rekao i da je zemljište poklonjeno s ciljem da se pomogne maloljetnoj D. D., kao i da ga s porodicom Vesne Medenice vežu kumovski odnosi…

    PEROVIĆ IGNORISALA INICIJATIVU

    MANS je u maju 2022. tražio od Agencije, kojom je tada rukovodila Perović, provjeru osnova sticanja imovine i prihoda maloljetne D. D., odnosno Marije Medenice, povezanog lica s Vesnom Medenicom, tada već bivšom predsjednicom Vrhovnog suda Crne Gore.

    Tu inicijativu, međutim, tadašnje rukovodstvo Agencije je ignorisalo zbog čega je MANS podnio tužbu Upravnom sudu.

    “Obavezuje se Agencija za sprečavanje korupcije da bez odlaganja, a najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema presude, donese odluku po zahtjevu tužioca od 9. 5. 2022. godine”, stoji u presudi Upravnog suda.

    U presudi se još navodi da je Agencija, u odgovoru na tužbu MANS-a, tvrdila da se “upravni postupak ne može pokrenuti protiv bivših javnih fukcionera, jer je eksplicitno navedeno da se upravni postupak pokreće protiv javnih funkcionera, a da je Vesni Medenici prestala funkcija 31. 12. 2020. godine, pa ona u momentu podnošenja inicijative nije bila javna funkcionerka…”.

    Sud je ipak bio stava da je Agencija morala da sprovede postupak.

    “Iz dokaza priloženih uz tužbu se utvrđuje da tuženi organ nije, u propisanom roku, odlučio po zahtjevu tužioca, zbog čega su se stekli uslovi iz člana 12, stav 2 Zakona o upravnom sporu za pokretanje upravnog spora i donošenje odluke u smislu odredbe člana 35, stav 3 istog zakona, kojom je propisano da, kada je tužba podnijeta zbog ćutanja uprave u skladu sa zakonom, a Upravni sud utvrdi da je osnovana, presudom će usvojiti tužbu i obavezati tuženi javnopravni organ da riješi predmetnu upravnu stvar”, presuda je Upravnog suda.

    KUMSTVO I “SAVJESNI”

    U podgoričkom Višem sudu u toku je suđenje Medenici i sutkinji Privrednog suda Milici Vlahović Milosavljević.

    Optužnicom je predstavljeno da je Medenica, kao predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore, zloupotrebom službenog položaja putem podstrekavanja, navodno uticala i na sutkinju Vlahović Milosavljević da donese odluku u predmetu u korist njenog kuma Rada Arsića, a na štetu korporacije “Ten” sa sjedištem u Moskvi.

    Pored kumovskih odnosa, Arsića je za Medenice vezivao i zajednički projekat izgradnje luksuznih vila u tivatskom zalivu sa Milošem Medenicom. MANS je još 2020. godine protiv Arsića i Medenice podnio krivičnu prijavu zbog nelegalne gradnje u zoni morskog dobra.

    Taj tivatski biznismen je široj javnosti poznat još od 2007, kada je uz ljude bliske porodici Đukanović učestvovao u dokapitalizaciji Prve banke Crne Gore…

    Arsić je u aprilu ove godine uhapšen u akciji Sektora za borbu protiv kriminala, odnosno njihovog Odsjeka za borbu protiv korupcije, ekonomskog kriminala i sprovođenje finansijskih istraga, zbog sumnje da je oštetio budžet za više od 311.000 eura.

    Iz policije je tada saopšteno da se sumnja da je Arsić, postupajući u ime i za račun prijavljenog pravnog lica ‘C. C. G.’ iz Tivta, u svojstvu izvršnog direktora i osnivača, kontinuirano tokom 2019, 2020, 2021, 2022, 2023. i 2024. godine “u cilju izbjegavanja poreskih dažbina nije prikazivao prihode ostvarene po više osnova”.

    “I što su s računa prijavljenog pravnog lica novčana sredstva transferisana na lični račun prijavljenog R. A., kao i na način što su novčana sredstva prijavljenog pravnog lica korišćena za otplatu bankarskog kredita imenovanog izvršnog direktora, a da na iste nije obračunavan, niti plaćan porez na lična primanja, čime su po osnovu neobračunatih i neplaćenih poreskih obaveza, po osnovu poreza na prihod od imovine i imovinskih prava, kao i poreza na prihod od kapitala za sebe i prijavljeno pravno lice pribavili protivpravnu imovinsku korist u ukupnom iznosu od 311.165,82 eura, a na direktnu štetu Budžeta Crne Gore”, saopšteno je tada.

    I bivša direktorka Agencije Jelena Perović u prijateljskim je odnosima s Medenicom.

    “Vijesti” su prije dvije godine objavile dio transkripta njihovih razgovora, prema kojima je Perović svojevremeno mimo propisa tražila i dobijala sugestije od Medenice kako da postupa u pojedinim predmetima. Konsultovala se s njim o tome da li nekome da odredi pritvor ili ukine pritvor, izvinjavala se što joj u jednom slučaju nije prihvaćen sporazum o priznanju krivice, obavještavala je ko je konkurisao za koje pozicije u pravosuđu…

    “OK. Hvala na informisanju. Tako rade savjesni”, odgovara joj Medenica.

  • Radulović kršio zakon jer nije prijavljivao plate supruge

    Radulović kršio zakon jer nije prijavljivao plate supruge

    Bivši predsjednik Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije Momčilo Radulović kršio je propise jer nije prijavljivao tačne i potpune podatke koji se odnose na prihode njegove supruge.

    To je utvrdila Agencija za sprečavanje korupcije (ASK).

    “Utvrđuje se da je Momčilo Radulović, kao javni funkcioner prekršio član 25 stav 2 Zakona o sprečavanju korupcije jer u izvještaju o prihodima i imovini za 2021. godinu nije prijavio tačne i potpune podatke, a koji se odnose na prihode supruge kao člana zajedničkog domaćinstva javnog funkcionera”, stoji u odluci ASK.

    Agencija je postupala po prijavi Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), a nakon što je to naložio Upravni sud u decembru prošle godine.

    Prethodno je bivšra direktorica ASK Jelena Perović odbacila inicijativu MANS-a, nakon čega se ta NVO obratila Upravnom sudu.

    “… Imajući u vidu da je članom 26 stav 1 tačka 3 Zakona propisano da Izvještaj između ostalog mora sadržati podatke o imovini i prihodima kako javnog funkcionera tako i članova zajedničkog domaćinstva, u konkretnom slučaju supruge, kao i da prihodi supružnika javnog funkcionera ne spadaju u podatke iz člana 29 Zakona, koji se ne objavljuju, Agencija je utvrdila da je imenovani bio u obavezi da navede tačne i potpune podatke u Izvještaju o prihodima i imovini za 2021. godinu br. 02-02-4-3224 od 24.03.2022.godine, što imenovani nije učinio, pa Agencija konstatuje da je u konkretnom slučaju prekršen član 25 stav 2 Zakona o sprečavanju korupcije odnosno kako je prethodnim Zakonom o sprječavanju korupcije bila propisana obaveza članom 23 stav 2”, piše u odluci ASK..

    Tokom ispitnog postupka Radulović je tvrdio da su navodi iz prijave neosnovani, da prijava obiluje polovičnim informacijama i “neistinama koje vode zloupotrebi državnih institucija od strane podnosioca, što je dovelo i do pokretanja ovog postupka”.

    “U odnosu na podatke supruge, kazao je da je dostavio u jedinoj mogućoj zakonitoj formi, poštujući međunarodne ugovore koje je naša država ratifikovala i koji su obavezujući, a koje tvrdnje Agencija nije mogla prihvatiti jer su isti suprotni međunarodnim standardima i pozitivno pravnim propisima, pa iz tog razloga nijesu ni mogli biti potkrijepljeni materijalno pravnim dokazima, koji bi išli u prilog tvrdnjama javnog funkcionera”, stoji u odluci Agencije.