Bila su potrebna 143 dana bivšem predsjedniku Crne Gore Milu Đukanoviću da dostavi Agenciji za sprečavanje korupcije imovinski izvještaj po prestanku funkcije, iako Zakon predviđa maksimalno 30 dana.
To mu je, međutim, dozvolila čelnica te institucije Jelena Perović, jer više od dva mjeseca nije odgovarala na njegov upit u vezi sa tim da li je i dalje dužan da im podnosi račune.
Protiv njegovog nasljednika na čelu države, Jakova Milatovića, zbog sličnog kršenja propisa Agencija je ekspresno pokrenula prekršajni postupak. Zakonske odredbu su jasne i preciziraju da 30 dana po dolasku i odlasku sa funkcije zvaničnici moraju Agenciji dostaviti imovinske kartone.
To proizilazi iz zvanične prepiske bivšeg predsjednika i čelnika Agencije, ali i zvaničnih odgovora te institucije na pitanja “Vijesti”.
Kako je 30 dana postalo 143
Đukanović je dužnost predsjednika države predao Milatoviću 20. maja prošle godine. Pet dana kasnije – 25. maja, obavijestio je Agenciju da mu je funkcija prestala, ali da mu nije konstatovan prestanak funkcije predsjednika Senata prijestonice, zbog čega traži mišljenje u vezi sa tim da li je u obavezi da dostavi izvještaj o imovini i prihodima u roku od 30 dana, kako je propisano Zakonom.
Agencija je na ovaj upit odgovorila 76 dana kasnije, 4. avgusta.
U međuvremenu, 26. jula prošle godine, Agencija je primijetila da Milatović nije ispunio zakonsku obavezu da preda imovinski izvještaj u roku od 30 od stupanja na funkciju i protiv njega pokrenula prekršajni postupak.
U odgovoru Đukanoviću, Perović mu objašnjava da je od Senata Prijestonice 2. avgusta dobila dopis u kome se kaže da je “Đukanoviću prestankom funkcije predsjednika države automatski prestala funkcija predsjednika Senata Prijestonice”.“Milu Đukanoviću, predsjedniku Senata Prijestonice je prestala navedena funkcija… dana 20. 05. 2023. godine i imenovani je dužan da dostavi izvještaj o imovini po prestanku funkcije u roku od 30 dana od dana prijema predmetnog mišljenja”, stoji u dopisu Agencije Đukanoviću od 4. avgusta prošle godine.Đukanović je izvještaj dostavio 11. oktobra – 67 dana od dana kad mu je Perović otklonila nedoumice.Iz Agencije su tada potvrdili “Vijestima” da je bivši šef države zakonsku obavezu ispunio 11. oktobra.“…U roku od 30 dana od prijema akta Agencije za sprečavanje korupcije, od koje je zatražio mišljenje da li su mu istekom mandata predsjednika Crne Gore prestale i ostale javne funkcije koje je obavljao”, kazali su tada iz Agencije.Tada nijesu precizirali kad su dostavili mišljenje, ali ni kada je istekao rok od 30 dana. Tvrdili su da je predat “u roku”.
MANS: Đukanoviću posebne privilegije Agencije
Iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) poručili su juče da se radi o “još jednoj potvrdi sumnji da Agencija postupa selektivno, što se navodi i u posljednjem izvještaju Evropske komisije za Crnu Goru”.“…Gdje se ukazuje da je potrebno dodatno obezbijediti nezavisnost, odgovornost, nepristrasnost i proaktivnost u radu ove institucije”, naglasili su
Ističu i da “smo u prethodnom periodu svjedočili da se Agencija upravlja dvostrukim aršinima u odlučivanju, bilo da je u pitanju kontrola izvještaja o imovini i prihodima ili praćenje izbornog procesa”.“Poseban problem predstavlja postupanje Agencije u slučajevima koji uključuju visoke državne funkcionere, gdje se očigledan nedostatak rezultata pokušava opravdati masovnom proizvodnjom statistike. Bivši predsjednik Milo Đukanović, sudeći po onome što smo imali prilike da vidimo do sada, jeste posebno privilegovan od strane Agencije i taj se tretman nije promijenio sa promjenama na čelu te institucije. Ovdje prije svega mislimo na predmet neprijavljene imovine (ručnih satova) Đukanovića koji već godinama ostaje neriješen, iako je provjera životnog stila javnih funkcionera nešto čime bi Agenicija trebalo da se bavi. Zasad, u toj oblasti rezultati Agencije su takvi da su je promovisali u svojevrsnog zaštitnika životnog stila onog dijela javnih funkcionera koji svoju imovinu ne mogu da objasne zvaničnim prihodima”, zaključuju iz MANS-a.
“Ostale inspekcije da uče procedure od Agencije”
Jelena Perović je juče pozvala državne inspekcije da “da dođu i da vide kako treba da se radi, kakav je sistem postavljen u ASK-u, šta znači sistem kvaliteta, šta znače procedure i da sve radimo u skladu sa zakonom”.
Ona je to kazala u jutarnjem programu RTCG, navodeći da se “posljednjih godinu dana samo smjenjuju inspekcije u Agenciji”.“Nijedna inspekcija, nijedno tužilaštvo nije donijelo nijednu negativnu ocjenu u odnosu na ASK jer sve radimo po zakonu”, kazala je.Ona je naglasila da su ocjene Transparensi internešnala o perceciji korupcije realne, ali da je “najvažnije da je Crna Gora počela da se pomjera sa mrtve tačke”.Ponovila je da je za tri godine ASK došla sa najgore, na najbolje ocijenjenu instituciju u poglavlju 23.
U okviru projekta “Odgovorno pravosuđe za osnaženu vladavinu prava u Crnoj Gori” koji NVO MANS sprovodi uz podršku Evropske unije posredstvom Delegacije Evropske komisije u Podgorici, razvili smo e-brošuru za građane i druge zainteresovane društvene aktere sa detaljnim upustvima kako mogu doprinjeti pomenutom projektu.
Brošura koja se nalazi u nastavku sadrži informacije o načinima i komunikacionim kanalima koje građani mogu iskoristiti kako bi dali svoj doprinos u povećanu transparentnosti i odgovornosti nosilaca pravosudnih funkcija u Crnoj Gori, a u vezi sa njihovom obaveznom da tačno i blagovremeno prijavljuju svoju imovinu i prihode.
Višemjesečno istraživanje MANS-a o imovini i prihodima penzionisanog službenika Agencije za nacionalnu bezbjednost i Uprave policije, Duška Golubovića, pokazalo je da je njegova porodica u periodu od desetak godina za kupovinu više nekretnina i luksuznih vozila izdvojila preko milion eura. Golubović tvrdi da je svu imovinu stekao legalno i uz pomoć porodice, te da se nikada nije bavio kriminalnim poslovima.
Duško Golubović, foto: Boris Pejović
Tokom 2013. godine Luka Golubović, stariji sin Duška Golubovića, za kupovinu vozila i nekretnina potpisao više kupoprodajnih ugovora, ukupne vrijednosti od blizu 200.000 eura. Golubović je u tom momentu bio dvadesetogodišnji student.
Svoj stan od 98 m2 u podgoričkom City kvartu Luka je kupio od kompanije „Čelebić“, zaključivši u novembru 2013. godine predugovor koji je predvidio cijenu od 115.000 eura, a samo mjesec dana prije toga je, iz podgoričkog salona kompanije „Rokšped“, izvezao tada novi automobil Audi S3 Sportback, nakon što je za njega izdvojio 42.000 eura. Iste godine, dao je još oko 42.000 eura kako bi postao suvlasnik dva poslovna prostora od 52 i 74 m2, kao i tri garaže u zgradi „Razvršje“ u centru Žabljaka.
Već naredne godine, Golubovići postaju vlasnici još jedne nekretnine u City kvartu, nakon što je supruga Duška Golubovića – Danijela, za iznos od 45.000 eura kupila poslovni prostor od 33 m2. Ovu nekretninu ona i Duško kasnije poklanjaju svom najmlađem djetetu, kćerki Sari.
Novi ugovor sa kompanijom „Čelebić“ sklopljen je 2015. godine, kada Luka Golubović u garaži zgrade u kojoj već posjeduje stan, za 13.000 eura kupuje dva garažna mjesta, koja je isplatio u naredne dvije godine.
Vozni park porodice Golubovića obogaćen je već sredinom 2016. godine, kada je njegova supruga iz Njemačke uvezla luksuzni Mercedesov terenac G klase. Prema podacima koji su MANS-u po Zakonu o slobodnom pristupu informacijama dostavljeni iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), ovo vozilo plaćeno je 105.000 eura.
Na ime supruge Danijele u periodu do 2010. godine bila su registrovana još tri vozila, i to dva terenca marke BMW i Mercedes, kao i jedan Volkswagen Golf. Detaljnije informacije o tome kako su i po kojoj cijeni nabavljena ta vozila nisu dostupne, imajući u vidu da je MUP tu dokumentaciju zbog protoka vremena uništio.
Sredinom 2018. godine, Duško Golubović kupuje stan od 69 m2 u zgradi „Normal Company“, u blizini podgoričkog hrama, po cijeni od 93.000 eura. U kupoprodajnom ugovoru Golubović navodi da je ta sredstva dobio na poklon od svog starijeg sina Luke, dok podaci iz žabljačkog katastra pokazuju da je prethodno Luka Golubović za isti taj iznos prodao svoju imovinu u tom gradu, što je moglo predstavljati izvor sredstava za kupovinu pomenutog stana. Pravo svojine nad ov nekretninom kasnije takođe je prebačeno na ime kćerke Sare.
Samo tri mjeseca nakon kupovine stana, u oktobru 2018. godine, Duško Golubović stiče i poslovni prostor u zgradi do Capital Plaze u Podgorici, površine 127 m2, kao i dvije garaže, po ukupnoj cijeni od skoro 180.000 eura. U kupoprodajnom ugovoru do kog je došao Istraživački centar MANS-a, Golubović se obavezuje da dio od skoro 80.000 eura isplati na dan potpisivanja, a ostatak od 100.000 eura u roku od godinu dana. Za razliku od ugovora za kupovinu stana, u ovom Golubović nije naveo porijeklo novca kojim je stečen poslovni prostor sa garažama. Krajem 2019. godine Golubović poklanja poslovni prostor i jednu garažu u ovoj zgradi svom mlađem sinu, Igoru.
Po povratku u sistem bezbjednosti 2019. godine, kada ga tadašnji direktor Uprave policije, Veselin Veljović, imenuje za zamjenika načelnika Odsjeka za suzbijanje teških krivičnih djela, u okviru Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, Golubović nastavlja da stiče vrijednu imovinu. Tako u razmaku od nepuna tri mjeseca 2019. godine godine, on za iznos od ukupno 56.000 eura kupuje dva vozila modela Volkswagen Passat, od kojih je jedno blindirano i sa specifičnim karakteristikama. Podaci iz prvog izvještaja o prihodima i imovini, koje je po dolasku u Upravu policije predao Agenciji za sprječavanje korupcije, pokazuju da je mjesečna zarada Golubovića u policiji te godine iznosila 840 eura, a da je za svoju suprugu prijavio platu od okvirno 450 eura.
Iako je, sudeći po očevom imovinskom kartonu, bila bez zvanično prijavljenih prihoda, Golubovićeva kćerka je te, 2019. godine, kupila novi BMW X4. Faktura, koju je za ovaj automobil visoke klase njemačke proizvodnje izdala kompanija „Voli Motors“, iznosila je 57.000 eura.
I pored svih opisanih ulaganja u nekretnine i vozila tokom 2019. godine, Duško Golubović je u imovinskom kartonu za tu godinu prijavio ušteđevinu od 20.000 eura.
Iste godine kada je stekla ovaj poslovni prostor, kćerka Golubovića je za u podgoričkom salonu automobila kompanije „Rokšped“, za 78.000 eura kupila Porsche Macan.
Odgovarajući na pitanja o porijeklu novca za kupovinu više luksuznih vozila, Duško Golubović naveo je da je trenutno na nekog od članova porodice registrovano svega jedno vozilo, na ime kćerke Sare, staro „tri, četiri godine“, vjerovatno misleći na opisani Porsche.
SPA centar, bazen, vikendice na Žabljaku
U podgoričkom naselju Gornja Gorica Golubovići privode kraju radove na izgradnji stambeno poslovnog objekta površine od oko 900 m2. Na prizemlju je planiran poslovni prostor sa kamin salom, zonom za opuštanje, kuhinjom, te SPA centrom i bazenom, dok je na spratu predviđen trosoban stambeni objekat od 350 m2. Upitan iz kojih sredstava se gradi ovaj velelepni objekat, Duško Golubović naglasio je da se radi o udruženim sredstvima cijele porodice. Iako ne postoje precizni podaci o tome koliko je do sada koštala izgradnja ovog objekta, podaci iz podgoričkog katastra pokazuju da su Golubovići zemljište na kom se gradi ova vila krajem 2020. godine platili 100 hiljada eura.
Odgovarajući na pitanja oko porijekla imovine Golubović ističe da se nikada nije bavio kriminalom, a da je sva imovina njegove porodice stečena legalno, naglašavajući da je njegova supruga imala rent-a-car agenciju, a da djeca imaju svoje firme, kao i da ne žive u istom domaćinstvu. Međutim, finansijski izvještaji tih kompanija, koje je MANS analizirao, pokazuju da njihovo poslovanje nije moglo biti izvor sredstava potrošenih za kupovinu pobrojanih vozila i nekretnina.
Kao jedan od izvora finansiranja, Duško Golubović naveo je da je u periodu dok nije bio u državnoj službi, „rudario“ bitkoine.
MANS će kompletnu dokumentaciju o imovini Golubovića proslijediti nadležnom državnom tužilaštvu i MUP-u na dalje postupanje, a naglašavaju da su svi podaci do kojih su došli tokom istrage pribavljeni korišćenjem Zakona o slobodnom pristupu informacijama.
Ko je Duško Golubović?
Duško Golubović je dugi niz godina bio operativac Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), gdje je bio najbliži saradnik Zorana Lazovića. Nakon što su 2015. napustili ANB, u sistem bezbjednosti vraćen je sa Lazovićem 2019. godine, kada ga je Veselin Veljović, bivši direktor Uprave policije, imenovao za zamjenika načelnika Odsjeka za suzbijanje teških krivičnih djela, u okviru Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije Uprave policije. U penziju je zvanično otišao u toku 2023. godine.
Njegovu karijeru prate brojne kontroverze i medijske spekulacije o vrijednosti njegove imovine, a ističe se telefonski listing koji je pokazao da je Golubović imao komunikaciju sa Naserom Keljmendijem, optuženim za međunarodnu trgovinu narkoticima. Golubović je 2011. godine, u izjavi za dnevne novine „Dan“, te kontakte i potvrdio, rekavši da Nasera Keljmendija poznaje, ali da nije imao bilo kakve zajedničke poslove sa njim. Za „Dnevne novine“, sa druge strane, tada izjavljuje “Poznajem Keljmendija, ali licitiranjem okolnosti tog poznanstva zadirali bismo u profesionalni dio, o čemu ne mogu da govorim”, kazao je on.
Da Golubović jeste bio u kontaktu sa Keljmendijem, potvrdili su i Veselin Veljović i Vladan Joković 23. decembra na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. Joković, bivši direktor ANB-a, tada je objasnio da je veza sa licima kalibra Keljmendija sastavni dio Golubovićevog posla, kako krajem 2011. godine prenosi nedjeljnik “Monitor”.
U samo nekoliko mjeseci 2015. godine, kada je i napuštao ANB, aktivirane su eksplozivne naprave ispred ugostiteljskog objekta kojim je gazdovala firma povezana sa njegovom suprugom, ali i na ogradi porodične kuće u Podgorici.
Privatni biznis i državna služba
Duškova supruga Danijela u prošlosti bila je među osnivačima dvije kompanije, „Ideal Group“ i „Macchiato Co“. „Ideal Group“ poslovala je kao rent-a-car agencija „Ideal Car“, a Golubovićeva supruga bila je suvlasnik kompanije od kraja decembra 2009, do februara 2022. godine, kada je prenijela osnivački udio na sina Luku, koji je sredinom prošle godine takođe izašao iz te kompanije.
Iako je Duško Golubović u razgovoru sa novinarom TV Vijesti dio prihoda porodice objasnio i činjenicom da je supruga imala privatnu firmu, analiza finansijskih iskaza ove firme pokazala je da se opisane transakcije, odnosno kupovina nekretnina i luksuznih vozila od strane porodice, nije mogla finansirati iz prihoda od ovog preduzeća, imajući u vidu da je isto uglavnom poslovalo sa gubitkom. Isti slučaj je i sa preduzećem „Macchiato Co“, u kom je doduše Golubovićka bila među osnivačima u kratkom periodu između 2014. i 2015. godine.
Kćerka Sara Golubović je početkom 2021. godine osnovala kompaniju „Saras’ Space“ koja se bavi dizajnom enterijera, sudeći po objavama na društvenim mrežama. Kompanija ima jednog zaposlenog i ostvaruje godišnje prihode od par hiljada eura. „Saras’ Space“ je registrovana na adresi na kojoj se nalazi poslovni prostor u podgoričkom City kvartu koji je Golubovićka dobila na poklon od roditelja. Na istoj adresi je u decembru prošle godine registrovana još jedna kompanija u njenom vlasništvu, “Muro Decor”.
Mlađi sin, Igor Golubović, u novembru 2020. godine primljen je u Upravu policije, gdje je rješenjem tadašnjeg direktora, Veselina Veljovića, raspoređen na radno mjesto policijskog službenika za privredni kriminal u Centru bezbjednosti Podgorica. Podaci o njegovoj zaradi do novembra 2022. godine pokazuju da je bruto zarada najmlađeg Golubovića mjesečno iznosila oko 1000 eura.
Potrošački kredit od 250.000 eura
U maju 2022. godine Luka Golubović zaključio je sa Hipotekarnom bankom ugovor o potrošačkom kreditu na iznos od 250.000 eura koje se obavezao da vrati kroz dvadeset otplata, do oktobra 2026. Rata je određena na iznos od 12.500 eura, bez pripadajućih kamata. Imajući u vidu podatke o plati Golubovića u Vojsci Crne Gore, nije jasno iz kojih izvora se finansira otplata ovog kredita. Kao sudužnik na ovom kreditu upisana je njegova sestra, a vraćanje kredita je garantovano i dijelom porodične imovine koja je opterećena hipotekom.
Analiza prikupljene dokumentacije iz državnog katastra koja se odnosi na sve nekretnine koje su bile ili jesu u vlasništvu porodice Golubović nije pokazala da su u naznačenom periodu članovi porodice podizali druge kredite kojima su opterećivali svoju imovinu, odnosno na osnovu kojih su sticali istu.
Podaci o vozilima se nakon deset godina čuvanja uništavaju
MANS nije bio u mogućnosti da dođe do svih podataka o tome po kojoj cijeni su Golubovići nabavljali vozila u prethodnom periodu jer je dio te dokumentacije već bio uništen u skladu sa unutrašnjim pravilnicima MUP-a. „U postupku po ovom zahtjevu, prvostepeni organ je utvrdio da shodno tačci 72 Liste kategorija registraturske građe sa rokovima čuvanja Ministarstva unutrašnjih poslova 01 broj: 067/19-36985 od 16.10.2019. godine, propisano je da se zahtjevi za registraciju vozila, izdavanje saobraćajnih dozvole i tehničke ispravnosti vozila, čuvaju 10 godina, a s obzirom da su registracije navedenih vozila bile 2009. i 2010. godine, navedena dokumentacija nije dostupna“, navodi se u odgovoru MUP-a za dio vozila koja su bila u vlasništvu supruge Duška Golubovića.
Neobična istorija jednog stana
Stan od 46m2 koji je Danijela Golubović kupila u zgradi pored podgoričkog hrama, bio je u vlasništvu porodice Valentine Pavličić, Zastupnice Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu, prije nego što su ga prodali supruzi bivšeg operativca ANB-a. Ovaj stan Pavličići su stekli kroz posao sa podgoričkom kompanijom „Bemax“, nakon što je suprug Valentine Pavličić toj kompaniji prodao vlasništvo nad offshore kompanijom „Blueray Limited“, registrovanom u Saint Vincent i Grenadinima, jednom od ostrva iz Karipskog arhipelaga. Istražujući ovaj slučaj, MANS je tada otkrio da je u roku od osam godina kroz različite kompenzacije vlasništvo nad tom nekretninom promijenjeno čak šest puta.
Direktor istraživačkog centra MANS-a, Dejan Milovac, komentarisao je za portal RTCG nedostatak rezultata u istragama o imovini policijskih funkcionera, naročito onih koji se pominju u prepiskama iz SKY komunikacije.
Kako je za naš portal kazao direktor Istraživačkog centra MANS-a Dejan Milovac, zasad nažalost ne vidimo rezultate istraga koje su gromoglasno najavljivane u prethodnom periodu, a koje se odnose na ispitivanje porijekla imovine i životnog stila pojedinih funkcionera crnogorske policije za koji postoji sumnja da se nije mogao finansirati iz njihovih zvanično prijavljenih prihoda.
Direktor Istraživačkog centra MANS-a, Dejan Milovac
“Da povoda za takve istrage ne nedostaje, pokazuju i transkripti SKY aplikacije koji otkrivaju zaista bliske veze između visokih funkcionera crnogorske javne i tajne policije i struktura organizovanog kriminala. Dio tih policijskih funkcionera je već procesuiran i vjerovatno će uslijediti i finansijska istraga, ali ono što i dalje nemamo na djelu jeste proaktivno djelovanje, prije svega MUP-a i Uprave policije na takozvanom “provjetravanju” svojih redova. Vidjeli smo da tokom mandata prethodnog ministra, Filipa Adžića, gotovo da nije postojao takozvani interni vetting ili makar osnovna provjera kadrova koji su promovisani i protežirani na visoke pozicije u policijskoj organizaciji, da bi već narednog dana bili dovođeni u vezu sa kriminalnim klanovima”, istakao je Milovac.
Ideja da se formira takozvana Antikorupcijska jedinica koja bi se bavila životnim stilom policajaca, rođena je još za vrijeme vlade Zdravka Krivokapića, navodi naš sagovornik.
“Ali je operacionalizovana tek nakon što je kabinet preuzeo bivši premijer Dritan Abazović. Ipak, za sada još nemamo informaciju o tome dokle su stigle istrage koje vodi ova jedinica, pa čak ni za one slučajeve koji su već poznati javnosti poput Petra Lazovića i Ljuba Milovića. MANS je još prije pojave informacija iz SKY aplikacije ukazivao na neobjašnjivu imovinu visokih policijskih funkcionera, uključujući Veselina Veljovića, Zorana Lazovića i najnovije istraživanje koje smo objavili a koje se odnosilo na bivšeg direktora policije, Božidara Vuksanovića“, rekao je Milovac.
Naglasio je posebno ulogu Agencije za sprečavanje korupcije.
“Ono što je posebno problematično je i činjenica da je izostala reakcija i Agencije za sprečavanje korupcije koja u svom mandatu ima provjeru životnog stila javnih funkcionera, uključujući i policijske inspektore. Mi od osnivanja ASK-a nismo imali niti jedan slučaj u kome je otkriveno da policijski funkcioneri imaju imovinu koju ne mogu objasniti zvaničnim prihodima. Samo agencija ne vidi da takvi policijaci voze automobile vrijedne nekoliko njihovih godišnjih plata i posjedju nekretnine vrijedne stotine hiljada eura. Sve su to takozvane “crvene zastavice” koje je prva trebala da registruje ASK i alarmira druge nadležne organe o mogućem koruptivnom ponašanju koje za rezultat ima imovinu koja je nesrazmjerna zvaničnim prihodima”, kaže Milovac.
Mišljenja je da bez detaljne provjere imovine policijskih funkcionera, naročito onih koji se nalaze na pozicijama koje su posebno osjetljive na korupciju i uticaj kriminalnih grupa, ne možemo govoriti o sistemu za koji možemo vjerovati da ima dovoljno profesionalnog integriteta da crnogorsko društvo zaštiti od organizovanog kriminala.
“Zasad ohrabruju najave nove administracije da će upravo to biti jedan od prioriteta u narednom periodu, ali će za ispunjavanje očekivanja domaće javnosti i agende evropskih integracija biti potrebno mnogo više konkretnih akcija i održivih rezultata”, naglasio je Milovac.
MANS je danas pozvao Glavnog specijalnog tužioca da bez odlaganja formira predmet i otvori istragu protiv direktorice Agencije za sprječavanje korupcije (ASK), Jelene Perović, a u vezi sa transkriptima komunikacije koju je pomenuta imala sa optuženom bivšom predsjednicom Vrhovnog suda, Vesnom Medenicom.
Sadržaj komunikacije između Perović i Medenice daju dovoljno osnova sumnje da je aktuelna direktorica ASK-a počinila više krivičnih djela, uključujući zloupotrebu službenog položaja, nesavjesan rad u službi, protivzakonit uticaj, te podstrekavanje na protivzakonit uticaj.
Imajući u vidu da Jelena Perović trenutno zauzima javnu funkciju od koje se očekuje besprekoran profesionalni integritet, smatramo da su čak i sumnje koje pomenuta komunikacija sa Medenicom kreira, dovoljne da dovedu u pitanje kredibilitet odluka koje je ASK do sada donosila, ali i sve one koje će donositi u narednom periodu.
Prepiska sa bivšom predsjednicom Vrhovnog suda je ostavila vrlo malo prostora za sumnju da su dosadašnje nezakonite odluke ASK-a bile posljedica pravnog neznanja Jelene Perović, a ne svjesne namjere da se kroz pogrešno tumačenje zakona oslobode odgovornosti najviši državni funkcioneri.
U vezi sa time, biće posebno zanimljivo vidjeti odluku po inicijativi za provjeru porijekla dijela imovine bivšeg predsjednika države, Mila Đukanovića, koji se odnosi na kolekciju skupocjenih satova, a čije donošenje je Perović nedavno najavila.
Sa druge strane, gotovo sve odluke u ključnim predmetima provjere imovine visokih državnih funkcionera su do sada donošene u njihovu korist, odnosno oslobađanjem od bilo kakve odgovornosti za kršenje zakona. Ćutanje ASK-a i izbjegavanje da postupe po podnijetim inicijativama, ali i odluke donijete suprotno zakonu su do sada bile predmet više presuda Upravnog suda, dok je kvalitet samih odluka bio predmet kritika i u posljednjem izvještaju Evropske komisije o Crnoj Gori.
MANS već duže vremena upozorava na činjenicu da je kredibilitet i profesionalni integritet ASK-a ozbiljno narušen, prvenstveno postupanjem njene direktorice Jelene Perović protiv koje je nadležnom tužilaštvu već podnijeto nekoliko krivičnih prijava.
Dalji ostanak Jelene Perović na ovoj funkciji apsolutno je neprihvatljiv i bio bi jasan znak da Crna Gora i dalje nije spremna da se na adekvatan način suoči sa korupcijom, posebno onom unutar državnih institucija koja predstavlja najveću prepreku za dalju implementaciju reformi i nastavak evropskih integracija.
Agencija za sprječavanje korupcije i njena direktorica Jelena Perović nastavaljaju da istrajavaju u pokušajima obesmišljavanja uloge civilnog sektora i medija u borbi protiv korupcije i tumače zakon na način koji je suprotan javnom interesu
Postoji više presuda Upravnog suda koje demantuju direktoricu Perović i njenu pristrasnu interpretaciju, ne samo zakona koji bi trebalo da sprovodi Agencija za sprječavanje korupcije, već i zakona po kojima postupaju druge institucije, uključujući i pomenuti sud.
Sa druge strane, da nije inicijativa nevladinih organizacija i onoga što otkrivaju mediji, Perović i njena Agencija bi imali luksuz da se bave samo administrativnom korupcijom i kreiranjem kvantitativnih rezultata.
Zbog toga je za Perović problem kada se pojavi inicijativa poput one za neprijavljenu imovinu bivšeg predsjednika Mila Đukanovića, koje svakako na test stavljaju nezavisnost, profesionalnost i integritet Agencije. Kako sve to izgleda u praksi, konstatuje i Evropska komisija u posljednjem izvještaju za Crnu Goru, gdje se ponovo kritikuje ona dio rad Agencije koji bi trebalo da za rezultat ima vladavinu prava, a ne puko “štancovanje” statističkih slučajeva.
Iz Evropske komisije su ove godine otišli toliko daleko da je kritikovan i kvalitet odluka koje donosi Agencija. Njihov kvalitet je takav da u gotovo svim slučajevima padaju pred Upravnim sudom, ili je taj sud primoran da donosi odluke u meritumu, pod uslovom da mu Agencija dostavi potrebnu dokumentaciju.
U slučajevima Mila Đukanovića i bivšeg policijskog funkcionera Enisa Bakovića, Agencija ne samo što mjesecima nije sprovodila pravosnažne presude Upravnog suda, nego je toj instituciji odbila da dostavi dokumentaciju kako bi se donijela odluka u meritumu.
Ovakav odnos prema zakonu i institucijama koji godinama njeguju direktorica Perović i Agencija moguć je samo iz razloga nedostatka bilo kakve odgovornosti u njihovom radu. Jedan od ključnih problema za takvo stanje jeste i sam Savjet Agencije koji svo ovo vrijeme podržava direktoricu Perović u onome što se može nazvati bilo kakvim imenom, osim sprječavanje korupcije.
Tako osim nalaza Evropske komisije, o radu Agenciji svjedoči i potpuni nedostatak rezultata kada je u pitanju korupcija na visokom nivou, te u tom smislu je razumljiva neskrivena frustracije direktorice Perović činjenicom da svi veliki slučajevi konflikta interesa i skrivanja imovine bivaju otkriveni od strane civilnog sektora i medija.
U posljednje vrijeme smo bili svjedoci da je ogromna većina državnih funkcionera koji se sumnjiče za veze sa organizovanim kriminalom i čija imena se pominju Europolovim prepiskama sa SKY aplikacije, u nekom periodu svoje karijere imala imovinu čije porijeklo nije objašnjivo zvaničnim prihodima ili imalo relacije sa fizičkim i pravnim licima koje su mogle biti podsticaj za korupciju.
Upravo u tim slučajevima je jasno koliku važnost, da postiji politička volja, bi mogla da ima Agencija za sprječavanje korupcije. Ta institucija je među najpozvanijim u državni da na vrijeme prepozna takozvane “crvene zastavice” u ponašanju državnih fiunkcionera i registruje, prije svih, imovinu ili prihode koji mogu biti proizvod korupcije.
Umjesto toga, tim poslom se bave nevladine organizacije i istraživački novinari, i to uprkos svim opstrukcijama koje dolaze prije svega od Agencije za sprječavanje korupcije. To ne odnosi ne samo na inicijative poput onih sa Đukanovića ili Bakovića, ili desetine drugih koje su završile “u korpi”, jer Agencija nije htjela da radi svoj posao, već i na ozbiljan napor koji direktorica Perović i dio njenih saradnika ulažu kako bi onemogućili bilo kakvu kontrolu njihovog rada.
Ono što takođe predstavlja problem jeste kredibilitet ASK-a koji je dobrim dijelom poljuljan nezakonitim odlukama prije svega direktorice Perović, ali i ponašanjem Savjeta Agencije koji se više ponaša kao saučesnik, a ne kontrolor njenog rada.
Počev od postupka javnih nabavki za izradu softvera i kršenja Zakona o tajnosti podataka, skrivanja informacija od javnog interesa o potrošnji budžeta Agencije, pa sve do prisvajanja sitnih benficija poput službenog automobile, plaćenih telefona i svega onog što je postala odlika jednog, prije svega, bahatog odnosa prema javnoj funkciji koja je povjerena direktorici Agencije.
Takva institucija ne može biti primjer ponašanja drugim državnim organima i javnim funkcionerima, pa ni imati profesionalni kredibilitet da sprovodi zakon za koji je pored nepristrasnosti i objektivnosti potrebna i dobra količina političke volje.
Iskreno se nadamo da direktorica Perović neće dočekati kraj mandata na toj poziciji, jer nakon svega što smo vidjeli posljednih nekoliko godina, jasno je da na toj adresi ne stanuje politička volja, pa ako hoćete i profesionalni kredibilitet koji su potrebni da bi se taj posao radio kako valja.
MANS zbog toga ohrabruje novu vladu da što prije pristupi izmjenama Zakono o sprječavanju korupcije, usaglasi ga sa evropskim standardima i omogući da dobijemo instituciju koja će biti istinska brana za korupciju.
Agencija za spriječavanje korupcije (ASK) je donijela još jednu odluku vjerujući „na riječ“ javnom funkcioneru, a ne zvaničnim podacima koje i sama posjeduje. Odluka je donijeta nakon dvije presude Upravnog suda i skoro tri godine od kada je MANS podnio inicijativu Agenciji.
U svojoj odluci ASK je u potpunosti povjerovao onome što je kao iskaz dobio od Enisa Bakovića, bez dodatne provjere prihoda kojima je ovaj bivši policijski funkcioner pravdao kupovinu nekrenina na Žabljaku. Baković je naveo da je za kupovinu nekretnina od porodice dobio 10 hiljada eura, te da se radi o prihodima koji su ostvareni tokom 2015. godine.
Polovinu te sume (5000 eura), Enisa Baković je dobio od svog oca, Šućka Bakovića, takođe javnog funkcionera (bivši Ombudsman), dok je druga polovinu dobio od svojih sestara ( po 2500 eura). U kupoprodajnom ugovoru se navodi da je Enis Baković pomenute nekrenine na Žabljaku kupio u septembru 2015. godine.
Provjera podataka iz imovinskog kartona porodice Šućka Bakovića za pomenutu 2015. godinu pokazuju da je porodica Baković morala da se odrekne gotovo polovine zarade kompletnog domaćinstva da bi u septembru te godine mogla da Enisu Bakoviću pokloni 10 hiljada eura za kupovinu vikendice na Žabljaku.
Ova vrsta odricanja u koristi mlađeg Bakovića je vrlo vjerovatno predstavljala najveće opterećenje za njegove sestre koje su u tom momentu mjesečno zarađivale 480, odnosno 610 eura. U tom periodu porodica Baković nije prijavila sticanje nekog drugog prihoda.
Iz onoga što je dostupno iz odluke ASK-a, očigledno je da se ta institucija nije detaljnije bavila vjerodostojnošću Bakovićevog iskaza, niti dovodila u sumnju to što su „donacije“ porodice bile tek ispod zakonskog limita, što je osiguralo da ih ne mora prijaviti.
Na ovakvu odluku ASK-a MANS će u zakonskom roku uložiti tužbu Upravnom sudu.
Ovo nije prvi put da Enis Baković „pomoć“ porodice koristi kako bi objasnio sticanje imovine koju ne bi mogao finansirati iz zvanično prijavljenih prihoda. Krajem 2019. godine Baković je nakon pisanja medija priznao da posjeduje sat marke „Rolex“, model „Submariner Date“, ali da ga je kupio od rođaka za iznos koji je manji od 5000 eura, pa stoga nije smatrao da ima obavezu da ga prijavi ASK-u. I u ovom slučaju je izostala adekvatna reakcija Agencije za sprječavanje korupcije.
Kada je u pitanju druga inicijativa za koju postoje već dvije presude Upravnog suda, a odnosi se na kolekciju skupocjenih satova bivšeg Predsjednika Crne Gore, Mila Đukanovića, Agencija je prekršila sve rokove za postupanje po njoj, što direktoricu ASK-a, Jelenu Perović dovodi u zonu krivične odgovornosti.
Opravdanja da se odluka ne može donijeti jer ne postoje „materijalni dokazi“ su neozbiljna, naročito nakon saznanja da Agencija još uvijek od Đukanovića nije ni zatražila izjašnjenje o satovima, što je bila njena obaveza iz člana 30, Zakona o sprječavanju korupcije.
Upravni sud je donio još jednu presudu u korist MANS-a kojom nalaže Agenciji za sprječavanje korupcije (ASK) da pokrene postupak provjere izvještaja o prihodima i imovini bivšeg zamjenika direktora Uprave policije, Enisa Bakovića.
MANS je inicijativu podnio još početkom 2020. godine, ali je ASK odbio da se bavi porijekom novca kojim Baković je kupio plac i vikendicu na Žabljaku. Podaci do kojih je tada došao Istraživački centar MANS-a pokazuju da Baković nije iz zvanično prijavljenih prihoda mogao finansirati kupovinu nekretnina vrijednih 15 hiljada eura.
Enis Baković je u martu 2021. godine smijenjen sa funkcije pomoćnika direktora Uprave policije, nakon čega je optužen od strane premijera Dritana Abazovića da je zajedno sa (takođe tada smijenjenim) Zoranom Lazovićem bio odgovoran za skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru za Veljka Belivuka i Marka Miljkovića. Baković je tada odgovorio da je u tom slučaju sve radio po zakonu.
Krajem prošlog mjeseca, Upravni sud je donio novu presudu u kojoj obavezuje ASK da u roku od 30 dana donese akt o izvršenju presude iz 2022. godine. U najnovijoj presudi se navodi da je MANS-ov zahtjev za donošenje odluke u meritumu bio opravdan i utemeljen u zakonu, ali i da ona nije mogla biti donijeta jer ASK nije Upravom sudu dostavio spise predmeta o imovini Bakovića. ASK još uvijek nije izvršila presudu iz 2022. godine.
Porodica dugogodišnjeg javnog funkcionera, Božidara Vuksanovića, za dvije godine potrošila je preko 270 hiljada eura za kupovinu više nekretnina, što je novac koji nije bio prijavljen u zvaničnim izvještajima o prihodima i imovini. Na ime najstarijeg sina, Bojana, kupljeni su stan i garaža, te poslovni prostor u Podgorici, dok je Vuksanović na svoje ime uknjižio zemljište na Žabljaku na kome se danas nalazi vikendica.
Vuksanović je rekao da da ne želi da komentariše dokumenta Istraživačkog centra MANS-a i da je tačno ono što je prijavio nadležnim organima. Kratko je kazao i da je trgovina nekreninama njegovog sina „pitanje nasljedstva“. Međutim, podaci sa sajta Agencije za sprječavanje korupcije pokazuju da u periodu kada su kupovali nekretnine, Vuksanovići nisu prijavili postojanje bilo kakvog nasljeđa iz koga bi se mogle finansirati pomenute nekrenine.
Dokumentacija do koje je došao Istraživački centar MANS-a pokazuje da je Bojan Vuksanović još početkom 2008. godine od kompanije „Normal Company“ kupio stan od 156 kvadratnih metara i garažu u zgradi pored podgoričkog hrama, za šta je platio iznos od 171.600 eura. Sin javnog funkcionera je tada imao 23 godine, a u imovinskom kartonu svog oca se vodio kao nezaposleno lice. Krajem te godine Božidar Vuksanović je kupio plac na Žabljaku, površine 200 kvadratnih metara i platio ga 22 hiljade eura.
Izvod iz kupoprodajnog ugovora u kome se navodi da je Vuksanović još 2008. godine kupio stan od kompanije “Normal Company”, FOTO: MANS
Već naredne godine, mlađi Vuksanović sa istom građevinskom kompanijom sklapa još jedan kupoprodajni ugovor, ovog puta za poslovni prostor na Starom Aerodromu, površine 129 kvadratnih metara. U ugovoru se navodi da se radi o nekretnini u takozvanim „grubim građevinskim radovima“, te da je mlađi Vuksanović već isplatio ugovoreni iznos od 78.600 eura.
Niti jedna od ovih transakcija tada nije prijavljena nadležnoj Komisiji sa sprječavanje konflikta interesa, iako je za to postojala zakonska obaveza. Nije poznato iz kojih sredstava se finansirana kupovina nekretnina vrijednih preko 270 hiljada eura, jer Vuksanovići u tom periodu nisu imali prijavljenu ušteđevinu ili nasljedstvo, niti su prijavili postojanje kredita koji bi poslužili u tu svrhu.
Vuksanović je kupovinu nekretnina na Žabljaku Komisiji prijavio tek 2011. godine, kada je na placu uknjižio i vikendicu, za sada nepoznate vrijednosti. Sa druge strane, kupovina stana i poslovnog prostora nikada nije prijavljena nadležnim organima, a Božidar je od 2011. godine prestao da prijavljuje starijeg sina kao člana domaćinstva.
Mlađi Vuksanović se kao vlasnik nekretnina koje je kupio od 2008. do kraja 2009. godine, uknjižio 2012. godine, nakon što je napustio očevo domaćinstvo.
Od posla sa Poštom Vuksanović zaradio blizu 74 hiljade eura
„Pošta Crne Gore“ je u periodu od 2014. do 2021. godine sklopila više ugovora o rentiranju poslovnog prostora koji je Bojan Vuksanović kupio u podgoričkom naselju Stari aerodrom. Dokumentacija o pojedinačnim isplatama do kojih je Istraživački centar MANS-a došao zahvaljujući Zakonu o slobodnom pristupu informacijama, pokazuje da je Pošta po osnovu zakupa poslovnog prostora mlađem Vukanoviću ukupno isplatila iznos od blizu 74 hiljade eura, te da je mjesečni zakup kretao u rasponu od oko 600 do 1000 eura.
Iz jednog od ugovora se vidi da je nakon kupovine poslovnog prostora u takozvanoj „sivoj fazi“ od kompamije „Normal Company“, kompletirao sve zanatske radove, te da je poslovni prostor bio u potpunosti funkcionalan prije izdavanja „Pošti Crne Gore“.
Funkcije Božidara Vuksanovića
U periodu od 2008. do 2010. godine kada su realizovane transakcije koje nije prijavio nadležnim organima, Božidar Vuksanović je obavljao funkciju poslanika u Skupštini Crne Gore. Pored te funkcije, Vuksanović je obavljao funkciju direktora ZIKSa (postavljen 2005. godine), ali i člana odbora direktora „Pošte Crne Gore“. Na poziciju direktora Uprave Carina Vuksanović je imenovan sredinom 2009. godine gdje se nalazio do 2011. godine kada je postavljen za vršioca dužnosti direktora Uprave policije.
MANS tražio provjeru imovine djece nakon napuštanja domaćinstva
MANS je, kao dio Radne grupe prethodnog saziva Skupštine Crne Gore koja je radila na izmjenama Zakona o sprječavanju korupcije, u prvoj polovini ove godine, predložio da javni funkcioneri prijavljuju imovinu i prihode za supružnike i djecu nezavisno od toga da li su članovi domaćinstva ili ne.
Trenutno, Zakon o sprječavanju korupcije predviđa da funkcioneri ASK-u prijavljuju imovinu i prihode samo za članove domaćinstva, odnosno najčešće supružnike i djecu koji sa njima žive u zajednici. Takva odredba omogućava da djeca javnih funkcionera najčešće stiču imovinu po izlasku iz domaćinstva, tačnije da u istoj godini kada funkcioner prestaje da ih prijavljuje kupe nekretninu ili vozilo. U praksi, transakcije ove vrste prolazile su neopaženo od strane ASK-a, ali i skrivene od javnosti.
Zbog svega navedenog, u nacrt izmjena Zakona o sprječavanju korupcije, koji još uvijek čeka mišljenje Evropske komisije i održavanje javne rasprave, uvršten je predlog MANS-a da se odredba o članovima domaćinstva iz sadašnjeg zakona izmijeni na način da funkcioneri ubuduće prijavljuju prihode i imovinu supružnika i djece bez obzira na to da li sa njima žive u zajednici, ili ne. Takvo rješenje, ukoliko se usvoji, omogućiće konkretniju kontrolu ASK-a i smanjiti prostor za manipulacije u vidu sakrivanja (porijekla) imovine.
To što Agencija za sprečavanje korupcije posjeduje podatke, ne znači da će ih građani, mediji ili civilni sektor dobiti u skladu sa Zakonom o slobodnom pristupu informacijama, na način na koji su tražili.
Tako je nedavno odbijen zahtjev Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), kojim je tražena odluka o formiranju Radne grupe za utvrđivanje i sačinjavanje liste javnih funkcija i obveznika Zakona o sprečavanju korupcije.
Agencija je u rješenju potvrdila da odluku o imenovanju 11 članova Radne grupe ima, ali da je ne može dostaviti elektronski jer je dokument već dostupan javnosti i to na oglasnoj tabli u prostorijama te institucije.
Novinarka “Vijesti” izvršila je neposredan uvid u odluku u prostorijama Agencije.Odluku, međutim, nije pronašla na internet stranici Agencije za sprečavanje korupcije.
Foto: ND Vijesti
Radna grupa, prema tom dokumentu, formirana je u septembru 2021, nema oročenja rada, broji 11 članova, a posebnim rješenjem definisana je visina naknade koju primaju. Od tada, prema podacima MANS-a i “Vijesti” na naknade samo za rad ovog tijela utrošeno je oko 80.000 eura.
Milovac: Prepreka za efikasnu borbu protiv korupcije
Način na koji je Agencija odbila pristup informaciji o Radnoj grupi, kaže za “Vijesti” direktor Istraživačkog centra MANS-a Dejan Milovac, još jedan je primjer kojim ta institucija “sebe promoviše kao jednu od prepreka za efikasnu borbu protiv korupcije i primjer kako ne treba da izgleda transparentna i odgovorno javna institucija”.
”Svrha Zakona o slobodnom pristupu informacijama jeste da se građanima i drugim zainteresovanim stranama omogući nesmetan i efikasan pristup informacijama koje su posjedu državnih institucija. Ono što Agencija na ovom primjeru pokazuje jeste namjera da se namjerno sakrije ili oteža pristup informacijama i to onima koje treba da poveća transparentnost rada te institucije”, ističe Milovac.
Podsjeća da je MANS od Agencije zatražio dokument na osnovu kojeg je formirana ta Radna grupa.
To je dokument koji postoji u elektronskoj formi i koji je Agencija bez ikakvih poteškoća mogla da objavi na svojoj internet stranici. Umjesto toga, iz Agencije su nas obavijestili da je dokument javno objavljen – na oglasnoj tabli u prostorijama te institucije. U praksi to znači da umjesto da pristupi tom dokumentu preko interneta, svaki zainteresovani građanin bi morao fizički da dođe u tu instituciju i informiše se o njegovom sadržaju”, naglašava Milovac.
On ocjenjuje da je ovakav način “slobodnog pristupa” informacijama “nešto što u Agenciji žele da promovišu kao uobičajenu praksu, a na štetu javnog interesa i prava javnosti da zna, na šta će se MANS svakako žaliti nadležnim organima”.
”Ovo tim prije jer javnost ima pravo da zna koliko je novca potrošeno na rad pomenute radne grupe i ko su njeni članovi”.
Ko je sve u Radnoj grupi i za koji novac
Prema dokumentu, šefica radne grupe je pomoćnica direktorke Nina Paović, a članovi direktorka Jelena Perović, član Savjeta Agencije Momčilo Radulović, kao i zaposleni u toj instituciji Boris Vukašinović, Jasmina Maraš, Marina Mićunović, Marko Škerović, Veljo Brajković, Milena Kustudić, Stefan Radunović, Snežana Đuretić i Milena Lekić.
”Podaci iz godišnjih izvještaja o realizaciji budžeta Agencije za 2021. i 2022. godinu pokazuju da je za naknade članovima ove radne grupe do sada potrošeno čak 73 hiljade eura. Radna grupa je formirana još u septembru 2021. godine odlukom direktorice Perović koja je sama sebe imenovala kao jednog 11 članova radne grupe, na čije čelo je postavila svoju prvu saradnicu, Ninu Paović. Osim njih dvije, dio radne grupe je i član Savjeta Agencije, Momčilo Radulović. Podaci iz imovinskih kartona za 2021. godinu koji su dostupni na sajtu Agencije pokazuju da je visina mjesečne naknade iznosila 400 eura po članu radne grupe”, ističe Milovac.
S obzirom na to da mandat Radne grupe nije oročen, a da je apanaža, prema izvještajima o imovini i prihodima pojedinih članova 400 eura mjesečno, od septembra 2021. do 1. marta ove godine, odnosno za 18 mjeseci, utrošeno je 79.200 eura.
Preliminarni rok probijen, opravdanost upitna
”Radna grupa je i u 2022. godini nastavila da radi na izradi pomenutog spiska javnih funkcionera, a prema tvrdnjama direktorica Agencije Jelene Perović, preliminarni spisak je trebalo da bude kompletiran u januaru ove godine”, ističe direktor Istraživačkog centra MANS-a. Milovac još podsjeća i na to da je “rad Radne grupe, kao i iznosi koji se izdvajaju za nju, krajem prošle godine kritikovo i dio članova Savjeta Agencije”.
”Tada je napomenuto da se radi o enormnim izdvajanjima koja nisu srazmjerna onome što su zahtjevi posla kojima se bavi Radna grupa. Napominje se još da je posao ‘mogao biti mnogo ranije završen uz mnogo kvalitetniju šemu javnih funkcionera na lokalnom i državnom nivou’, te da dužina trajanja radne grupe dovodi u pitanje opravdanost njenog postojanja. Agencija godišnje na različite vrste ‘ostalih primanja’ potroši oko 100.000 eura”, podsjetio je Milovac.
