Category: Saopštenja za medije

Agencija za sprječavanje korupcije Crne Gore (ASK) ni nakon skoro dva mjeseca nije donijela odluke u predmetima sudija i tužilaca za koje je MANS ustanovio da postoji sumnja da su sakrivali transakcije u vezi sa svojom ili imovinom članova porodice, ili da su prosto propuštali da u zakonskom roku prijave imovinsko stanje za sebe i članove domaćinstva.

Naime, MANS je početkom aprila ove godine ASK-u predao kompletnu dokumentaciju u predmetima Andrijane Nastić, državne tužiteljke u Višem državnom tužilaštvu, Vesne Jovićević, državne tužiteljke u penziji, Zorana Radovića, novog predsjednika Višeg suda u Podgorici, kao i Rama Strikovića, sudije Apelacionog suda u penziji.

MANS je u sva četiri slučaja ustanovio da postoji sumnja da su navedeni nosioci funkcija u pravosuđu prekršili odredbe Zakona o sprječavanju korupcije u dijelu koji se odnosi na obavezu podnošenja tačnih izvještaja o prihodima i imovini, kao i podnošenja posebnog izvještaja nakon promjene u imovini većoj od pet hiljada eura. ASK-u je dostavljena kompletna dokumentacija do koje smo došli istraživanjem imovine sudija i tužilaca, ali ni nakon isteka zakonskog roka, nema potvrde da je ova institucija pokrenula postupke i donijela odluke. MANS je zbog toga ovoj instituciji već podnio urgencije, tražeći konačno postupanje po podnijetim inicijativama.

Sa druge strane, ASK je ranije zauzeo vrlo problematičan stav po kom javni funkcioneri nisu obavezni da prijave uvećanje/umanjenje imovine u slučajevima kada prodaju nekretninu i time ostvare prihod.

Po tom tumačenju kada javni funkcioneri prodaju svoju imovinu i na osnovu toga ostvare prihod, ne radi se o uvećanju imovine, već smo o promjeni njenog oblika. Na taj način je i aktuelna direktorica ASK-a, Jelena Perović, propustila da Agenciji prijavi prihod od prodaje stana, ali i bivša predsjednica Vrhovnog suda, Vesna Medenica kada je svojevremeno za 139.000 eura prodala zemljište Zoranu Ćoću Bećiroviću.  

Takvo tumačenje je otvorilo širom vrata mnogim zloupotrebama.

Podsjećamo, MANS već duže od godinu dana čeka da ASK postupi i u slučaju Veljka Rutovića, državnog tužioca u Vrhovnom državnom tužilaštvu, za koga takođe postoji sumnja da je od ASK-a sakrio sticanje nekretnina od strane člana porodice, koga je potom prestao da prijavljuje kao člana domaćinstva.

Ovakva praksa imanentna je mnogim funkcionerima u Crnoj Gori, koji na opisan način od javnosti kriju uvećanje imovine, najčešće na imena djece. Još duže od pomenutog, više predmeta u vezi sa imovinom Vesne Medenice i bivšeg Glavnog specijalnog državnog tužioca, Milivoja Katnića takođe čeka na razrješenje od strane ASK koji prosto – ćuti, i u tim slučajevima traju sudski postupci.

Neprijavljivanje imovine na zakonom predviđen način ili čak nepodnošenje izvještaja za kompletnu godinu postaje narastajući problem za svakako urušenu percepciju integriteta nosilaca javnih funkcija, naročito ako se uzme u obzir da se radi o pravosuđu od kog se očekuje da iznese najveći teret u tranzicionim reformama kada su u pitanju visoka korupcija i organizovani kriminal.

MANS

U saradnji sa 36 nevladinih organizacija, MANS je danas minstru pravde, Andreju Miloviću uputio otvoreno pismo povodom spornih rješenja koje je preložilo njegovo ministarstvo a koja se odnose na izmjene Zakona o sprječavanju korupcije.

VLADA CRNE GORE
MINISTARSTVO PRAVDE
n/r g-dina Andreja Milovića, ministra

Podgorica, 12. April 2024. godine 

PREDMET: OTVORENO PISMO

Poštovani ministre pravde,

Obraćamo Vam se otvorenim pismom povodom Nacrta Zakona o sprečavanju korupcije, koji u članu 44 stav 2 predviđa uvođenje amnestije za sve javne funkcionere koji su prije pet i više godina predali netačne izvještaje o prihodima i imovini.

Ovaj potez izaziva duboku zabrinutost među građanima koji vjeruju u transparentnost, odgovornost i integritet svih onih koji su izabrani ili imenovani da služe javnom interesu.

Korupcija je pošast koja podriva temelje našeg društva, guši ekonomski razvoj i erodira povjerenje javnosti u institucije. U borbi protiv korupcije ključno je da se pošalje jasna poruka da niko nije iznad zakona i da će svi oblici koruptivnog ponašanja biti sankcionisani bez obzira na vremenski period u kojem su počinjeni. Uvođenjem amnestije za javne funkcionere koji su podnosili netačne finansijske izvještaje, šalje se poruka da postoji tolerancija prema korupciji.

Razumijemo potrebu za reformama i modernizacijom zakonodavnog okvira u vezi sa IBAR-om, ali takve reforme moraju ići u pravcu jačanja sistema odgovornosti, a ne njegovog slabljenja.

Naime, integracija u Evropsku uniju zahtijeva od zemalja kandidata ne samo usklađivanje zakonodavstva s pravnom tekovinom EU, već i demonstriranje snažne posvećenosti vladavini prava, transparentnosti i borbi protiv korupcije. Uvođenje amnestije za javne funkcionere koji su podnosili netačne izvještaje o svojim prihodima i imovini, kao što je predviđeno u Nacrtu novog Zakona o sprečavanju korupcije, direktno je suprotno ovim principima. Takva odluka može se protumačiti kao korak unazad u borbi protiv korupcije i kao odstupanje od principa vladavine prava, što može imati ozbiljne posljedice po proces integracije u EU.

Princip vladavine prava zahtijeva da se zakoni primenjuju jednako na sve, bez izuzetaka. Amnestijom za određene postupke, stvara se percepcija da postoji dvostruki standard i da su neki pojedinci iznad zakona. Ovo potkopava povjerenje u pravni sistem i institucije koje bi trebalo da štite javni interes i promovišu pravdu i jednakost pred zakonom.

Zakoni i reforme treba da služe kao instrumenti za izgradnju pravednijeg i transparentnijeg društva, a ne kao sredstvo za oprost onima koji su zloupotrijebili svoje pozicije.

Za razliku od važećeg, predloženi Nacrt Zakona je rađen bez učešća nevladinog sektora i dat je na javnu raspravu u okviru koje se komentari mogu dostaviti samo pisanim putem, dok je izostala javna debata o predloženim rješenjima.

Stoga Vas pozivamo da povedete dijalog sa svim relevantnim akterima u društvu, uključujući civilno društvo, stručnu javnost i međunarodne partnere, kako bismo zajedno pronašli najbolje rješenje koje će ojačati borbu protiv korupcije. Naš cilj mora biti stvaranje transparentnog i odgovornog društva u kojem se poštuju zakoni i u kojem svi građani mogu imati povjerenja u integritet onih koji ih predstavljaju.

U nastavku se nalazi spisak NVO koji su potpisali otvoreno pismo:

1. Mreža za afirmaciju nevladinog sektora – MANS
2. Akcija za ljudska prava – HRA
3. Centar za razvoj nevladinih organizacija – CRNVO
4. Centar za demokratsku tranziciju – CDT
5. Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore – CIN-CG
6. Centar za ženska prava – CŽP
7. Centar za zaštitu i proučavanje ptica – CZIP
8. Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore – UMHCG
9. NVO Anima
10. BIRN Crna Gora
11. Institut za društveno politička istraživanja- Analitico
12. NVO Građanska alijansa
13. NGO 35mm
14. LGBT Forum Progres
15. Sindikat doktora medicine Crne Gore
16. Organizacija KOD 
17. NVO Eko-team
18. NVO ,,Centar za preduzetništvo”
19. Akcija za socijalnu pravdu
20. NVO “Udruženje NATO žrtava 1999” Murino
21. Udruženja mladih umjetnika Crne Gore
22. Udruženje Korina, Nikšić
23. Montenegro Adventures
24. Fidelity consulting
25. Crnogorski komitet pravnika
26. Agencija za lokalnu demokratiju
27. NVO Centar za bezbjednosnu politiku i evropske integracije
28. NVO “UZIP”, Herceg Novi
29. NVO “Grupa građana BU2”
30. NVO “SERDAR”, Budva
31. NVO Ksena, Herceg Novi
32. NVO Savez za djecu i mlade Kuća
33. NVU Restitucija
34. NVU ŠkArt, Tivat
35. NVO Gradionica, Bar
36. NVU“Inkluzija“, Pljevlja

Ujedno, pismo je direktno podržalo preko 20 novinara iz različitih redakcija, građanskih aktivista, kao i više hiljada građana posredstvom društvenih mreža.

U Specijalnom državnom tužilaštvu je formiran krivični predmet povodom dokumentacije koju je dostavio Istraživački centar MANS-a, potvrdio je državni tužilac Vukas Radonjić.
 
U odgovoru na upit MANS-a, Radonjić je naveo i da je ovaj predmet već dodijeljen u rad, te da je pokrenut postupak izviđaja.
 
MANS je nakon objave istraživačke priče o imovini porodice bivšeg obavještajca i pripadnika Uprave policije, Duška Golubovića, kompletnu dokumentaciju do koje je došao dostavio Specijalnom državnom tužilaštvu. Dokumentacija je sadržala ugovore o kupovini nekretnina, te fakture o nabavci više motornih dozvola, te podatke o gradnji luksuznog stambenog-poslovnog objekta u Gornjoj Gorici.

 
Podaci do kojih je MANS došao tokom ovog istraživanja pokazuju da je porodica Duška Golubovića u periodu od deset godina na kupovinu više nekretnina i luksuznih vozila izdvojila preko milion eura. Sa druge strane, Golubović je tvrdio da je svu imovinu stekao legalno i uz pomoć porodice, te da se nikada nije bavio kriminalnim poslovima. 

Podsjećanja radi, MANS je otkrio da je Luka Golubović, stariji sin Duška Golubovića, tokom 2013. godine kao dvadesetogodišnji student potpisao više ugovora za kupovinu vozila i nekretnina, vrijednih blizu 200.000 eura.
 
U periodu do 2021. godine Golubovići su kupovali više vrijednih nekretnina i luksuznih vozila, uključujući BMW X4 plaćen 57.000 eura i Porsche Macan, vrijedan 78.000 eura.

Ispitivanje porijekla imovine funkcionera i sa njima povezanih lica, naročito onih koji se nalaze u pravosuđu i sektoru bezbjednosti, i dalje ostaju jedan od najvećih izazova kada je u pitanju borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, ali i korak koji se ne smije preskočiti ukoliko želimo održive reforme pomenutih sektora.
​​​​​​
​MANS

U okviru projekta “Odgovorno pravosuđe za osnaženu vladavinu prava u Crnoj Gori” koji NVO MANS sprovodi uz podršku Evropske unije posredstvom Delegacije Evropske komisije u Podgorici, razvili smo e-brošuru za građane i druge zainteresovane društvene aktere sa detaljnim upustvima kako mogu doprinjeti pomenutom projektu.

Brošura koja se nalazi u nastavku sadrži informacije o načinima i komunikacionim kanalima koje građani mogu iskoristiti kako bi dali svoj doprinos u povećanu transparentnosti i odgovornosti nosilaca pravosudnih funkcija u Crnoj Gori, a u vezi sa njihovom obaveznom da tačno i blagovremeno prijavljuju svoju imovinu i prihode.

MANS je danas pozvao Glavnog specijalnog tužioca da bez odlaganja formira predmet i otvori istragu protiv direktorice Agencije za sprječavanje korupcije (ASK), Jelene Perović, a u vezi sa transkriptima komunikacije koju je pomenuta imala sa optuženom bivšom predsjednicom Vrhovnog suda, Vesnom Medenicom.

Sadržaj komunikacije između Perović i Medenice daju dovoljno osnova sumnje da je aktuelna direktorica ASK-a počinila više krivičnih djela, uključujući zloupotrebu službenog položaja, nesavjesan rad u službi, protivzakonit uticaj, te podstrekavanje na protivzakonit uticaj.

Imajući u vidu da Jelena Perović trenutno zauzima javnu funkciju od koje se očekuje besprekoran profesionalni integritet, smatramo da su čak i sumnje koje pomenuta komunikacija sa Medenicom kreira, dovoljne da dovedu u pitanje kredibilitet odluka koje je ASK do sada donosila, ali i sve one koje će donositi u narednom periodu.

Prepiska sa bivšom predsjednicom Vrhovnog suda je ostavila vrlo malo prostora za sumnju da su dosadašnje nezakonite odluke ASK-a bile posljedica pravnog neznanja Jelene Perović, a ne svjesne namjere da se kroz pogrešno tumačenje zakona oslobode odgovornosti najviši državni funkcioneri.

U vezi sa time, biće posebno zanimljivo vidjeti odluku po inicijativi za provjeru porijekla dijela imovine bivšeg predsjednika države, Mila Đukanovića, koji se odnosi na kolekciju skupocjenih satova, a čije donošenje je Perović nedavno najavila.

Sa druge strane, gotovo sve odluke u ključnim predmetima provjere imovine visokih državnih funkcionera su do sada donošene u njihovu korist, odnosno oslobađanjem od bilo kakve odgovornosti za kršenje zakona.  Ćutanje ASK-a i izbjegavanje da postupe po podnijetim inicijativama, ali i odluke donijete suprotno zakonu su do sada bile predmet više presuda Upravnog suda, dok je kvalitet samih odluka bio predmet kritika i u posljednjem izvještaju Evropske komisije o Crnoj Gori.

MANS već duže vremena upozorava na činjenicu da je kredibilitet i profesionalni integritet ASK-a ozbiljno narušen, prvenstveno postupanjem njene direktorice Jelene Perović protiv koje je nadležnom tužilaštvu već podnijeto nekoliko krivičnih prijava.

Dalji ostanak Jelene Perović na ovoj funkciji apsolutno je neprihvatljiv i bio bi jasan znak da Crna Gora i dalje nije spremna da se na adekvatan način suoči sa korupcijom, posebno onom unutar državnih institucija koja predstavlja najveću prepreku za dalju implementaciju reformi i nastavak evropskih integracija.

MANS

Agencija za sprječavanje korupcije i njena direktorica Jelena Perović nastavaljaju da istrajavaju u pokušajima obesmišljavanja uloge civilnog sektora i medija u borbi protiv korupcije i tumače zakon na način koji je suprotan javnom interesu

Postoji više presuda Upravnog suda koje demantuju direktoricu Perović i njenu pristrasnu interpretaciju, ne samo zakona koji bi trebalo da sprovodi Agencija za sprječavanje korupcije, već i zakona po kojima postupaju druge institucije, uključujući i pomenuti sud.

Sa druge strane, da nije inicijativa nevladinih organizacija i onoga što otkrivaju mediji, Perović i njena Agencija bi imali luksuz da se bave samo administrativnom korupcijom i kreiranjem kvantitativnih rezultata.

Zbog toga je za Perović problem kada se pojavi inicijativa poput one za neprijavljenu imovinu bivšeg predsjednika Mila Đukanovića, koje svakako na test stavljaju nezavisnost, profesionalnost i integritet Agencije. Kako sve to izgleda u praksi, konstatuje i Evropska komisija u posljednjem izvještaju za Crnu Goru, gdje se ponovo kritikuje ona dio rad Agencije koji bi trebalo da za rezultat ima vladavinu prava, a ne puko “štancovanje” statističkih slučajeva.

Iz Evropske komisije su ove godine otišli toliko daleko da je kritikovan i kvalitet odluka koje donosi Agencija. Njihov kvalitet je takav da u gotovo svim slučajevima padaju pred Upravnim sudom, ili je taj sud primoran da donosi odluke u meritumu, pod uslovom da mu Agencija dostavi potrebnu dokumentaciju.

U slučajevima Mila Đukanovića i bivšeg policijskog funkcionera Enisa Bakovića, Agencija ne samo što mjesecima nije sprovodila pravosnažne presude Upravnog suda, nego je toj instituciji odbila da dostavi dokumentaciju kako bi se donijela odluka u meritumu.

Ovakav odnos prema zakonu i institucijama koji godinama njeguju direktorica Perović i Agencija moguć je samo iz razloga nedostatka bilo kakve odgovornosti u njihovom radu. Jedan od ključnih problema za takvo stanje jeste i sam Savjet Agencije koji svo ovo vrijeme podržava direktoricu Perović u onome što se može nazvati bilo kakvim imenom, osim sprječavanje korupcije.

Tako osim nalaza Evropske komisije, o radu Agenciji svjedoči i potpuni nedostatak rezultata kada je u pitanju korupcija na visokom nivou, te u tom smislu je razumljiva neskrivena frustracije direktorice Perović činjenicom da svi veliki slučajevi konflikta interesa i skrivanja imovine bivaju otkriveni od strane civilnog sektora i medija.

U posljednje vrijeme smo bili svjedoci da je ogromna većina državnih funkcionera koji se sumnjiče za veze sa organizovanim kriminalom i čija imena se pominju Europolovim prepiskama sa SKY aplikacije, u nekom periodu svoje karijere imala imovinu čije porijeklo nije objašnjivo zvaničnim prihodima ili imalo relacije sa fizičkim i pravnim licima koje su mogle biti podsticaj za korupciju.

Upravo u tim slučajevima je jasno koliku važnost, da postiji politička volja, bi mogla da ima Agencija za sprječavanje korupcije. Ta institucija je među najpozvanijim u državni da na vrijeme prepozna takozvane “crvene zastavice” u ponašanju državnih fiunkcionera i registruje, prije svih, imovinu ili prihode koji mogu biti proizvod korupcije.

Umjesto toga, tim poslom se bave nevladine organizacije i istraživački novinari, i to uprkos svim opstrukcijama koje dolaze prije svega od Agencije za sprječavanje korupcije. To ne odnosi ne samo na inicijative poput onih sa Đukanovića ili Bakovića, ili desetine drugih koje su završile “u korpi”, jer Agencija nije htjela da radi svoj posao, već i na ozbiljan napor koji direktorica Perović i dio njenih saradnika ulažu kako bi onemogućili bilo kakvu kontrolu njihovog rada.

Ono što takođe predstavlja problem jeste kredibilitet ASK-a koji je dobrim dijelom poljuljan nezakonitim odlukama prije svega direktorice Perović, ali i ponašanjem Savjeta Agencije koji se više ponaša kao saučesnik, a ne kontrolor njenog rada.

Počev od postupka javnih nabavki za izradu softvera i kršenja Zakona o tajnosti podataka, skrivanja informacija od javnog interesa o potrošnji budžeta Agencije, pa sve do prisvajanja sitnih benficija poput službenog automobile, plaćenih telefona i svega onog što je postala odlika jednog, prije svega, bahatog odnosa prema javnoj funkciji koja je povjerena direktorici Agencije.

Takva institucija ne može biti primjer ponašanja drugim državnim organima i javnim funkcionerima, pa ni imati profesionalni kredibilitet da sprovodi zakon za koji je pored nepristrasnosti i objektivnosti potrebna i dobra količina političke volje.

Iskreno se nadamo da direktorica Perović neće dočekati kraj mandata na toj poziciji, jer nakon svega što smo vidjeli posljednih nekoliko godina, jasno je da na toj adresi ne stanuje politička volja, pa ako hoćete i profesionalni kredibilitet koji su potrebni da bi se taj posao radio kako valja.

MANS zbog toga ohrabruje novu vladu da što prije pristupi izmjenama Zakono o sprječavanju korupcije, usaglasi ga sa evropskim standardima i omogući da dobijemo instituciju koja će biti istinska brana za korupciju.

Dejan Milovac

MANS

Agencija za spriječavanje korupcije (ASK) je donijela još jednu odluku vjerujući „na riječ“ javnom funkcioneru, a ne zvaničnim podacima koje i sama posjeduje. Odluka je donijeta nakon dvije presude Upravnog suda i skoro tri godine od kada je MANS podnio inicijativu Agenciji.

U svojoj odluci ASK je u potpunosti povjerovao onome što je kao iskaz dobio od Enisa Bakovića, bez dodatne provjere prihoda kojima je ovaj bivši policijski funkcioner pravdao kupovinu nekrenina na Žabljaku. Baković je naveo da je za kupovinu nekretnina od porodice dobio 10 hiljada eura, te da se radi o prihodima koji su ostvareni tokom 2015. godine.

Polovinu te sume (5000 eura), Enisa Baković je dobio od svog oca, Šućka Bakovića, takođe javnog funkcionera (bivši Ombudsman), dok je druga polovinu dobio od svojih sestara ( po 2500 eura). U kupoprodajnom ugovoru se navodi da je Enis Baković pomenute nekrenine na Žabljaku kupio u septembru 2015. godine.

Provjera podataka iz imovinskog kartona porodice Šućka Bakovića za pomenutu 2015. godinu pokazuju da je porodica Baković morala da se odrekne gotovo polovine zarade kompletnog domaćinstva da bi u septembru te godine mogla da Enisu Bakoviću pokloni 10 hiljada eura za kupovinu vikendice na Žabljaku.

Ova vrsta odricanja u koristi mlađeg Bakovića je vrlo vjerovatno predstavljala najveće opterećenje za njegove sestre koje su u tom momentu mjesečno zarađivale 480, odnosno 610 eura. U tom periodu porodica Baković nije prijavila sticanje nekog drugog prihoda.

Iz onoga što je dostupno iz odluke ASK-a, očigledno je da se ta institucija nije detaljnije bavila vjerodostojnošću Bakovićevog iskaza, niti dovodila u sumnju to što su „donacije“ porodice bile tek ispod zakonskog limita, što je osiguralo da ih ne mora prijaviti.

Na ovakvu odluku ASK-a MANS će u zakonskom roku uložiti tužbu Upravnom sudu.

Ovo nije prvi put da Enis Baković „pomoć“ porodice koristi kako bi objasnio sticanje imovine koju ne bi mogao finansirati iz zvanično prijavljenih prihoda. Krajem 2019. godine Baković je nakon pisanja medija priznao da posjeduje sat marke „Rolex“, model „Submariner Date“, ali da ga je kupio od rođaka za iznos koji je manji od 5000 eura, pa stoga nije smatrao da ima obavezu da ga prijavi ASK-u. I u ovom slučaju je izostala adekvatna reakcija Agencije za sprječavanje korupcije.

Kada je u pitanju druga inicijativa za koju postoje već dvije presude Upravnog suda, a odnosi se na kolekciju skupocjenih satova bivšeg Predsjednika Crne Gore, Mila Đukanovića, Agencija je prekršila sve rokove za postupanje po njoj, što direktoricu ASK-a, Jelenu Perović dovodi u zonu krivične odgovornosti.

Opravdanja da se odluka ne može donijeti jer ne postoje „materijalni dokazi“ su neozbiljna, naročito nakon saznanja da Agencija još uvijek od Đukanovića nije ni zatražila izjašnjenje o satovima, što je bila njena obaveza iz člana 30, Zakona o sprječavanju korupcije.

MANS

Upravni sud je donio još jednu presudu u korist MANS-a kojom nalaže Agenciji za sprječavanje korupcije (ASK) da pokrene postupak provjere izvještaja o prihodima i imovini bivšeg zamjenika direktora Uprave policije, Enisa Bakovića.

MANS je inicijativu podnio još početkom 2020. godine, ali je ASK odbio da se bavi porijekom novca kojim Baković je kupio plac i vikendicu na Žabljaku. Podaci do kojih je tada došao Istraživački centar MANS-a pokazuju da Baković nije iz zvanično prijavljenih prihoda mogao finansirati kupovinu nekretnina vrijednih 15 hiljada eura.

Enis Baković je u martu 2021. godine smijenjen sa funkcije pomoćnika direktora Uprave policije, nakon čega je optužen od strane premijera Dritana Abazovića da je zajedno sa (takođe tada smijenjenim) Zoranom Lazovićem bio odgovoran za skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru za Veljka Belivuka i Marka Miljkovića. Baković je tada odgovorio da je u tom slučaju sve radio po zakonu.

Nakon tužbe MANS-a, Upravi sud je sredinom prošle godine donio prvu presudu kojom poništava rješenje ASK-a i nalaže pokretanje postupka provjere imovine Bakovića.

Kako ASK nije u zakonskom roku donio novo rješenje, MANS je od u septembru prošle godine zatražio od Upravog suda da donese odluku u meritumu, odnosno donese upravni akt koji bi zamijeni rješenje koje ASK odbija da donese.

Krajem prošlog mjeseca, Upravni sud je donio novu presudu u kojoj  obavezuje ASK da u roku od 30 dana donese akt o izvršenju presude iz 2022. godine. U najnovijoj presudi se navodi da je MANS-ov zahtjev za donošenje odluke u meritumu bio opravdan i utemeljen u zakonu, ali i da ona nije mogla biti donijeta jer ASK nije Upravom sudu dostavio spise predmeta o imovini Bakovića. ASK još uvijek nije izvršila presudu iz 2022. godine.

Istovjetnom postupanju ASK-a svjedočimo i u slučaju inicijative MANS-a koja se odnosila na imovinu bivšeg predsjednika države Mila Đukanovića, gdje ova institucija već više od dvije godine odbija da sprovede presudu Upravnog suda.

Neizvršavanje sudske odluke predstavlja krivično djelo, kažnjivo novčanom kaznom ili zatvorskom kaznom do dvije godine.

MANS

MANS će sjutra nadležnom tužilaštvu predati krivičnu prijavu protiv direktorice Agencije za sprječavanje korupcije (ASK), Jelene Perović, zbog sumnje da je zloupotrijebila službeni položaj kako bi sebi i drugima pribavila korist.

Istraživački centar MANS-a je otkrio da je direktorica ASK-a donijela nezakonitu odluku o raspolaganju voznim parkom te institucije na način što je sebi i svojoj pomoćnici dodijelila na stalno korišćenje (24 sata) dva putnička vozila koja su u vlasništvu Agencije.

Ova odluka je donijeta suprotno vladinoj Uredbi o uslovima i načinu korišćenja prevoznih sredstava u svojini Crne Gore koja propisuje koji javni funkcioneri mogu imati povlasticu stalne upotrebe vozila u državnom vlasništvu. To svakako nisu direktorica ASK-a, a još manje njena pomoćnica, pa postoji osnovana sumnja da je sporna odluka donijeta sa ciljem pribavljanja nezakonite koristi.

Zvanična dokumentacija je pokazala i da se vozni park Agencije, uključujući i BMW koji je Perović sebi dala na raspolaganje, koristi suprotno vladinoj Uredbi.

Konačno, u svom reagovanju na istraživačku priču MANS-a, predstavnici Agencije nisu demantovali niti jednu činjenicu koju smo prezentovali, niti iskoristili priliku da pruže odgovore koje su dužni da saopšte javnosti.

To svakako ne mogu nadomjestiti nemušti pokušaji da se sumnje u još jedno kršenje zakona, stave u kontekst navodne kampanje koju MANS vodi protiv direktorice Perović.  Time se dodatno unižava ionako poljuljani kredibilitet institucije koja bi trebala da bude prva linija odbrane od korupcije i kršenja zakona, posebno kada su u pitanju javni funckioneri.

MANS

Agencija za sprječavanje korupcije (ASK) je juče objavila odluku po inicijativi koju je MANS podnio protiv predsjednika Opštine Budva, Mila Božovića koji već dvije godine ignoriše zakonsku obavezu da podnese izvještaj o prihodima i imovini. Sa druge strane, ASK je do podnošenja naše inicijative dvije godine ignorisala svoju obavezu da Zakon o sprječavanju korupcije primjenjuje dosljedno i bez odlaganja.

MANS je inicijativu protiv Božovića podnio još u septembru prošle godine zbog kršenja zakonske obaveze da Agenciji za sprječavanje korupcije podnosi redovne godišnje izvještaje o prihodima i imovini. Tako Božović, prema podacima koji su dostupni na sajtu ASK-a nije podnio redovne izvještaje za imovinu i prihode koje je imao tokom 2020. i 2021. godine. Božović je propustio i da podnese nekoliko vanrednih izvještaja nakon napuštanja starih i stupanja na novu javnu funkciju tokom pomenute dvije godine.

Milo Božović je od 2017. do 2020. godine obavljao funkciju menadžera Opštine Budva, a više puta je biran za odbornika budvanskog parlamenta. Nakon izbora 2020. godine izabran je za poslanika u Skupštini Crne Gore, a 2022. godine je izabran od strane odbora povjerenika za Predsjednika Opštine Budva, da bi nakon oktobarskih izbora njegov mandat na toj funkciji bio potvrđen i od strane budvanskog parlamenta.

Nakon svake ovakve promjene Božović je imao zakonsku obavezu da podnese poseban izvještaj o stanju imovine i prihoda nakon odlaska sa javne funkcije, odnosno stupanja na novu funkciju. Agencija je u posljednje dvije godine propustila da u Božovićevom slučaju primjeni Zakon o sprječavanju korupcije, sve dok MANS nije prethodne godine podnio inicijativu tražeći da se konačno konstatuje da taj javni funkcioner u produženom vremenskom periodu krši ovaj zakon.

Podaci iz budvanskog katastra pokazuju da je Božović značajno uvećao svoju imovinu u odnosu na 2019. godinu kada je posljedni put prijavio ASK-u, što ova institucija uopšte nije konstatovala.

Agencija za sprječavanje korupcije ima pristup bazama podataka koji joj omogućava da i bez zvaničnih izvještaja javnih funkcionera može da prati promjene u njihovoj imovini. Slučaj budvanskog predsjednika opštine je odličan primjer da ASK rijetko i selektivno koristi resurse koji su joj na raspolaganju, što za rezultat ima situaciju da pojedini javni funckioneri mogu godinama uvećavati svoju imovinu bez straha da će biti sankcionisani zato što je nisu prijavili.

Ovakvo stanje kada je u pitanju evidentiranje imovine i prihoda crnogorskih javnih funkcionera je direktna posljedica nepostojanja političke volje da se iskreno uđe u institucionalnu i legislativnu reformu borbe protiv korupcije, naročito kada je u pitanju rad Agencije za sprječavanje korupcije koja u kontinuitetu biva označena kao pristrasna i podložna političkom pritisku.

Dejan Milovac
Direktor Istraživačkog centra
MANS