Imovina funkcionera | MANS

Category: Saopštenja za medije

  • Imovina Đukanovića: Sud propustio priliku da utvrdi činjenično stanje

    Imovina Đukanovića: Sud propustio priliku da utvrdi činjenično stanje

    MANS izražava ozbiljnu zabrinutost povodom najnovije presude Upravnog suda kojom je odbijena tužba MANS-a protiv odluke Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) u predmetu koji se odnosi na imovinu Mila Đukanovića u Kočanima. Smatramo da je ovom odlukom potvrđena praksa koja kontrolu imovine javnih funkcionera svodi na puku formalnost i administrativno prepisivanje podataka iz evidencija, umjesto na provjeru stvarnog stanja, istinitosti prijava i porijekla uvećanja imovine.

    U ovom postupku ni ASK ni Sud nijesu se suštinski bavili činjenicama koje su bile od presudnog značaja za javni interes: šta se realno nalazi na imanju, koliko objekata postoji, kada su nastali ili rekonstruisani, kolika je njihova vrijednost i da li su ranije prijave bile netačne ili nepotpune. Umjesto da se provjeri sadržina prijava i utvrdi činjenično stanje, sve je svedeno na usko formalističko pitanje trenutka upisa u katastar, čime se šalje poruka da imovina može godinama ostati “nevidljiva” dok se ne uknjiži.

    Takav pristup obesmišljava institut imovinskih kartona i otvara prostor da se kontrola lako izbjegne kroz odlaganje upisa, prikazivanje imovine na način koji umanjuje njenu stvarnu vrijednost ili prikrivanje stvarnog raspolaganja. MANS će nastaviti da koristi sva raspoloživa pravna sredstva i javno djelovanje kako bi se obezbijedilo da se zakoni primjenjuju u skladu sa svojom svrhom – da obezbijede transparentnost i odgovornost, a ne formalno “pokriće” bez provjere.

    Upravni sud je ovim stavio znak jednakosti između imovinskog kartona i katastra – a suština zakona je da funkcioner mora prijaviti stvarnu imovinu i stvarno uvećanje, ne samo ono što je formalno upisano.

    MANS

  • Otvoreno pismo poslanicama i poslanicima Skupštine CG povodom Zakona o SPI

    Otvoreno pismo poslanicama i poslanicima Skupštine CG povodom Zakona o SPI

    Poštovane poslanice i poslanici,

    Obraćamo vam se povodom amandmana na Predlog zakona o slobodnom pristupu informacijama, koji je na Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu podržan na predlog poslanika PES-a Vasilija Čarapića, a kojim se predviđa da u upravnim sporovima pokrenutim zbog “ćutanja uprave” svaka strana snosi svoje troškove.

    Ovaj amandman nije tehničko “peglanje” teksta, već suštinsko derogiranje prava javnosti da dođe do informacija od javnog značaja. Slobodan pristup informacijama nije apstraktna pravna norma – to je alat bez kojeg građani ne mogu da zaštite svoja prava, mediji ne mogu da rade svoj posao, a civilno društvo ne može da kontroliše vlast. Ako se taj alat finansijski obesmisli, pravo ostaje samo na papiru, a sistemski se obesmišljava borba protiv korupcije.

    Posebno je važno podsjetiti da je pravo na pristup informacijama Ustavom garantovano, kao i pravo na pravni lijek i pravično suđenje pred nezavisnim sudom. Sudska zaštita mora biti stvarna i djelotvorna, a ne formalna. Ako se postavi pravilo po kojem građanin, novinar ili organizacija i kada dokažu povredu prava moraju unaprijed računati da će plaćati svoje troškove – onda se to pravo u praksi “naplaćuje” čak i kada je država nesporno pogriješila.

    Time se uvodi finansijska barijera za pristup sudu i narušava ravnopravnost stranaka, jer država nastupa kao jača strana, sa budžetom i resursima, dok se teret borbe za zakonitost prebacuje na pojedinca.

    Posebno je opasno što se ovim rješenjem potpuno promašuje osnovni uzrok problema: nezakonito ponašanje institucija koje ne postupaju po zahtjevima u zakonskim rokovima.

    Umjesto da zakon pojača obavezu organa da odlučuju i time spriječi opstrukcije, amandman praktično uvodi pravilo da će građanin, novinar ili NVO i kada dokažu da je organ prekršio zakon – ipak platiti cijenu tog kršenja. Time se javnosti poručuje: “Možete tužiti državu, ali ćete to i platiti.”

    To posebno pogađa one najranjivije među nama – ljude koji nemaju novca da plaćaju takse, advokate i sudske troškove; porodice koje se bore za socijalna prava; osobe sa invaliditetom koje pokušavaju da ostvare usluge koje im pripadaju; građane iz manjih sredina koji traže informacije o lokalnim odlukama koje utiču na njihov život; žrtve nasilja ili diskriminacije koje pokušavaju da dođu do dokaza; kao i medije i organizacije koje rade u javnom interesu i već sada su pod velikim pritiscima. Upravo njima zakon mora najviše da služi – a ne da ih obeshrabri i natjera da odustanu.

    Predlagač amandmana, poslanik Vasilije Čarapić, očigledno nije razmislio o stvarnim posljedicama ovakvog rješenja u praksi. U sistemu u kojem su “ćutanje uprave” i odugovlačenje već postali uobičajen mehanizam skrivanja informacija, ukidanje troškovne odgovornosti organa šalje pogrešan signal: institucije će imati dodatni podsticaj da ne odgovaraju, jer znaju da ih to ništa ne košta. Kad “ćutanje” nema finansijsku posljedicu, postaje najjeftiniji i najbezbjedniji način da se izbjegne odgovornost i sakriju dokumenta od javnog interesa.

    Dodatno, ovakav amandman gura građane u nejednaku borbu sa državom. Organi vlasti raspolažu budžetima, pravnim službama i resursima, dok je za običnog čovjeka i mali medij svaki sudski postupak rizik. Ako unaprijed znaju da će, čak i kada dobiju spor zbog nezakonitog nerada institucije, morati da plate svoje troškove – mnogi neće ni pokušati. To je tiha, ali vrlo efikasna zabrana pristupa informacijama: ne kroz eksplicitno “ne”, već kroz finansijsko obeshrabrivanje.

    Pritom, ovakvo rješenje svakako ne bi prošlo provjeru pred Ustavnim sudom – samo je pitanje zašto se predlagač uopšte odlučuje da namjerno napravi štetu pravu javnosti da zna, umjesto da se popravljaju realni problemi u primjeni zakona i jača odgovornost institucija.

    U trenutku kada se od države očekuju mjerljivi rezultati u borbi protiv korupcije, poslanik Čarapić predlaže rješenje kojim upravo građanima i civilnom društvu uskraćuje mogućnost da budu aktivni dio sveukupnih napora da Crna Gora uspješno zatvori pregovaračka poglavlja 23 i 24. Uspješno zatvaranje ovih poglavlja nije moguće bez snažnih mehanizama javne kontrole, dostupnosti informacija i efikasne sudske zaštite – a ovaj amandman ide direktno suprotno tom cilju.

    Zato vas pozivamo da u plenumu ne podržite ovaj amandman. Ako se već govori o sprečavanju zloupotreba, rješenje ne može biti kažnjavanje svih koji traže pravdu i informacije, već ciljane mjere koje sankcionišu očigledno zlonamjerne zahtjeve. Blanket pravilo “svako snosi svoje troškove” je pogrešno, nepravično i opasno, jer nagrađuje nezakonito ponašanje organa vlasti.

    Slobodan pristup informacijama je jedan od rijetkih mehanizama kojim građani mogu da dođu do istine o tome kako se troši njihov novac, kako se donose odluke i ko snosi odgovornost. Ne dozvolite da se kroz amandman, naizgled “umjeren”, sruši suština zakona i pošalje poruka da institucije mogu nekažnjeno da ćute.

    Dolje potpisane organizacije i aktivisti civilnog društva

    1. Mreža za afirmaciju nevladinog sektora – MANS
    2. Akcija za ljudska prava – HRA
    3. Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore CIN-CG
    4. GREEN HOME
    5. Fidelity Consulting
    6. Aleksandar Dragićević, aktivista         
    7. Nvo 35mm
    8. CEE Bankwatch Network
    9. Milica Kankaraš Berber, aktivistkinja
    10. Danijel Garić, aktivista
    11. NVO Mogul
    12. Dr Martin Schneider-Jacoby Assoc. – MSJA
    13. NVU LBTQ žena Stana
    14. Mladen Ivanović, reditelj i aktivista 
    15. Expeditio Kotor
    16. Dina Bajramspahić, građanska aktivistkinja
    17. NVO Prima
    18. Inicijativa mladih za ljudska prava 
    19. Balkanska Istraživačka Mreža Crna Gora
    20. Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore – UMHCG
    21. NVO Zora
    22. NVO Bezbjednost žena
    23. NVO Posejdon 
    24. NVO “Grupa građana BU2”
    25. NVO “Udruženje Vasojevića Primorja i Boke”
    26. Mediteran News
    27. Vasojevićka Riječ
    28. NVO ”Ekološki centar Delfin”
    29. Siniša Nadaždin, CRINI
    30. Crnogorski forum (Montenegrin forum)
    31. NVO NADA-Herceg Novi
    32. Centar za zaštitu i proučavanje ptica – CZIP
    33. Organizacija KOD
    34. Centar za razvoj nevladinih organizacija – CRNVO
    35. RERI 
    36. Društvo mladih ekologa Nikšić
    37. Parkovi Dinarida – mreža zaštićenih područja Dinarida
    38. Ženska akcija
    39. NVO ” UZIP” Herceg Novi
    40. Građanska alijansa
    41. NVO “Briga Me”- Podgorica
    42. Dr Bojan Baća, sociolog
    43. NVO Crnogorsko društvo ekologa
    44. KANA / ko ako ne arhitekt
    45. Sindikat medija Crne Gore
    46. NVO Sparta Crna Gora
    47. NVO Link
    48. NVO Program za životnu sredinu – EnvPro
    49. NVO Institut alternativa 
    50. NVO CEGAS
    51. Udruženje Korina
    52. Centar za demokratsku tranziciju – CDT
    53. NVO Buše
    54. NVO Ipso Facto
  • Informacije o imovini djece i povezanih lica i dalje van domašaja javnosti

    Informacije o imovini djece i povezanih lica i dalje van domašaja javnosti

    Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu odbio je juče amandmane na Predlog zakona o slobodnom pristupu informacijama kojima se javnosti omogućava pristup podacima o prihodima i imovini povezanih lica javnih funkcionera – uključujući djecu i druge članove porodice, bez obzira na to da li su formalno dio zajedničkog domaćinstva. Suština tih amandmana bila je da se unaprijedi transparentnost sistema evidentiranja imovine javnih funkcionera, ali i demotiviše praksa da se imovina “izmjesti” na djecu i rodbinu čim izađu iz domaćinstva, čime prestaje obaveza prijavljivanja i kontrola.

    Ove amandmane su podnijeli poslanici Demokrata, Momčilo Leković, Duško Stijepović i Anđela Vojinović, ali je ipak većina poslanika aktuelne vlasti pokazala da im je postalo važnije da ostave mogućnost da se nastavi sa starom praksom skrivanja imovine i prihoda, nego da se zaista uspostavi sistem koji jednako važi za sve – i za bivše i za sadašnje funkcionere.

    Ovakva odluka Odbora znači da će javnost i dalje biti uskraćena za ključne informacije o imovini i prihodima članova porodica današnjih funkcionera, ali i o imovini koja je godinama skrivana upravo kroz “povezana lica”. To je posebno problematično jer je, kako je MANS više puta dokumentovao, postoji značajan broj slučajeva da djeca funkcionera odmah po punoljetstvu “izađu iz domaćinstva”, a zatim postanu vlasnici vrijednih nekretnina i druge imovine, bez jasnog i provjerljivog porijekla.

    Da je riječ o realnom, a ne teorijskom problemu, najbolje pokazuju konkretni primjeri iz prakse koje je MANS godinama objavljivao. U slučaju porodice bivšeg predsjednka, Mila Đukanovića, podaci o prihodima od rente koje je ostvarivao njegov sin, Blažo Đukanović, prestaju da budu javno vidljivi upravo nakon što je on “izašao iz domaćinstva”, iako je ranije evidentirano da su ti prihodi bili desetine i stotine hiljada eura godišnje, dok je već 2008. godine kupljena nekretnina (stan i garaža) za 132.000 eura. Danas Đukanović upravo prihode svoje porodice koji nigdje nisu prijavljeni navodi kao porijeklo imovine koja značajno prevazilazi njegove zvanične prihode.

    Međutim, Pandora papiri su dodatno ogolili koliko su “povezana lica” ključna za razumijevanje stvarnog vlasništva i kontrole imovine. Dokumentacija koju je MANS obradio pokazala je da su Milo i Blažo Đukanović zaključivali tajne ugovore o upravljanju imovinom i uspostavljali strukture poput trustova (navodi se “Victoria Trust” i “Capecastel Trust”), uz mrežu kompanija i posrednika kroz više država i offshore jurisdikcija. Upravo takve šeme – gdje se vlasništvo i tokovi novca sakrivaju iza složenih aranžmana i povezanih subjekata – čine transparentnost o povezanim licima još važnijom, jer bez nje javnost ostaje bez mogućnosti da prati gdje završava imovina i ko njome stvarno upravlja.

    Posebno ilustrativan je i slučaj Miloša Medenice, sina bivše predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore, Vesne Medenice, u kome je MANS otkrio luksuznu vilu na primorju vrijedne 700.000 eura čiju izgradnju Medenica nije objasnio zvaničnim prihodima. U predmetima koji se tiču porodice Vesne Medenice, MANS je ukazivao i na mehanizam “poklona” i uvećanja imovine u krugu porodice: maloljetna unuka je 2018. godine dobila na poklon parcelu u centru Kolašina, nakon čega je na tom zemljištu izgrađena luksuzna kuća. Poklon je obezbjeđen od Rada Arsića čije se ime pominje u postupku koji se vodi protiv Medenice zbog zloupotrebe službenog položaja i vršenje nezakonitog uticaja.

    Svi ovi slučajevi pokazuju isto: kada se sistem nadzora i transparentnosti svede samo na ono što je formalno u domaćinstvu, ostaje ogroman prostor da se imovina i prihodi sklone od javnosti – legalno, “na papiru”, a suštinski koruptivno.

    Zato je odbijanje amandmana o dostupnosti podataka o povezanim licima ozbiljan udar na ideju da će novi Zakon o slobodnom pristupu informacijama ojačati borbu protiv korupcije. Bez mogućnosti da javnost vidi i provjeri imovinu koja se vodi na djecu i druge povezane osobe, država zapravo štiti najčešći mehanizam prikrivanja nezakonitog bogaćenja.

    Pozivamo skupštinsku većinu da pokaže minimum odgovornosti prema obećanjima koja su davali građanima i spremnost da se zaista bore protiv korupcije – pa i u sopstvenim redovima – tako što će do plenuma preispitati ovu odluku i podržati rješenja koja sužavaju prostor za skrivanje imovine, umjesto da je podstiču.

    Dejan Milovac

    Direktor Istraživačkog centra

    MANS

  • MANS organizuje XVIII Nacionalnu antikorupcijsku konferenciju

    MANS organizuje XVIII Nacionalnu antikorupcijsku konferenciju

    NVO MANS ove godine organizuje osamnaestu po redu Nacionalnu antikorupcijsku konferenciju povodom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv korupcije. Konferencija će se ove godine održati u utorak, 9. decembra 2025. godine, u Naučno – tehnološkom parku Crne Gore, sa početkom u 9:30 časova. (registracija učesnika i medija počinje od 9:00h).

    Ovogodišnju Antikorupcijsku konferenciju MANS organizuje u sklopu projekta koji se realizuje uz podršku Evropske unije, Ambasade Kraljevine Holandije za Srbiju i Crnu Goru i Njemačke fondacije za međunarodnu pravnu saradnju (IRZ).

     U okviru svečanog otvaranja u uvodnom dijelu prisutnima će se obratiti:

    • Bojan Božović, ministar pravde u Vladi Crne Gore
    • Nj.E. Johan Satler, ambasador Evropske unije u Crnoj Gorii
    • Nj.E. Martijn Elgersma, ambasador Kraljevine Holandije u Srbiji i Crnoj Gori
    • Nj.E. Peter Felten, ambasador Savezne Republike Njemačke u Crnoj Gori
    • Nj.E. Dawn McKen, ambasadorka Velike Britanije u Crnoj Gori
    • Nj.E. Anne-Marie Maskay, ambasadorka Francuske u Crnoj Gori
    • Nj.E. Andreina Marsella, ambasadorka Italije u Crnoj Gori
    • Dejan Milovac, zamjenik izvršnog direktora, MANS

    Nakon svečanog otvaranja slijedi radni dio Konferencije koji je posvećen temi skrivene imovine i integriteta javnih funkcionera gdje ćemo u okviru panela čuti iskustva od domaćih kao i međunarodnih eksperata.

    MANS je ove godine obezbijedio učešće experata iz Italije, Francuske, Njemačke, Slovenije, Holandije i Velike Britanije, a u radnom dijelu ćemo čuti iskustva relevantnih stručnjaka iz italijanske Guardia di Finanza, britanske Nacionalne agencije za borbu protiv kriminala (NCA), te francuske Agencije za upravljanje i povraćaj zaplijenjene i konfiskovane imovine (AGRASC).

    Konferencija se održava u sali UNICORN a učesnicima koji žele da prate konferenciju online, obezbijedićemo praćenje putem našeg You tube kanala https://www.youtube.com/watch?v=2vCULI_gFgo.

  • Milov put u Dubai pao na Upravnom sudu

    Milov put u Dubai pao na Upravnom sudu

    Upravni sud Crne Gore usvojio je tužbu MANS-a i ponovo poništio odluku Agencije za sprječavanje korupcije kojom je utvrđeno da nekadašnji premijer Milo Đukanović nije prekršio propise putovanjem u Dubai u martu 2010. godine. Presuda znači da se predmet vraća Agenciji na ponovni postupak, ali i da je još jednom potvrđeno kako je ranije rukovodstvo ASK-a, protivno zakonu, štitilo interese najmoćnijih funkcionera u državi.

    Odluke koje je Upravni sud osporio donijete su upravo u mandatu prethodnog menadžmenta Agencije, koji je uporno odbijao da ovaj slučaj tretira kao ozbiljan primjer sukoba interesa i nedozvoljenog poklona velikih razmjera.

    Troškove puta tadašnjeg premijera Mila Đukanovića u Dubai, u periodu od 25. do 30. marta 2010. godine, platio je biznismen Duško Knežević preko kompanija iz Atlas grupe, čime je Đukanović prekršio odredbe zakona koje regulišu primanje poklona.  Na osnovu računa koje su objavili mediji i izjava samog Kneževića, jasno se vidi da su plaćene povratne avionske karte za Mila i Lidiju Đukanović i tadašnjeg ministra Branimira Gvozdenovića, u iznosu od oko 6.500 eura, kao i višednevni boravak u luksuznom hotelu „One&Only Royal Mirage“ u Dubaiju, koji je koštao više od 20.000 eura. Ukupno, riječ je o poklonjenom putovanju vrijednom blizu 30.000 eura, obezbijeđenom za premijera, njegovu suprugu i ministra od strane biznismena čije su kompanije u isto vrijeme imale značajne interese pred Vladom Crne Gore.

    I pored takvih činjenica, ranije rukovodstvo ASK-a godinama je insistiralo na stavu da Đukanović nije prekršio zakon. To je pravdano tvrdnjom da plaćeno putovanje i hotelski smještaj nijesu „poklon“ u smislu tada važećih propisa, kao i pozivanjem na to da se sporni događaj odigrao prije formalnog osnivanja Agencije. Umjesto da provjeri ko je i iz kog razloga finansirao luksuzni aranžman za najviše državne funkcionere, Agencija se zadovoljila dopisima državnih organa i izjašnjenjem samog funkcionera, čime je praktično preuzela ulogu zaštitnika, a ne kontrolora njegovih interesa.

    Upravni sud je u više navrata, odlučujući po tužbama MANS-a, ovakav pristup ocijenio kao nezakonit i nelogičan. Sud je jasno ukazao da se poklonom ne mogu smatrati samo novac i dragocjenosti, već i usluge, uključujući plaćene troškove putovanja i hotelskog smještaja, kao i svaka druga korist iznad zakonskog limita. Takođe je naglašeno da se odgovornost javnog funkcionera cijeni prema propisima koji su važili u trenutku kada je poklon primljen, bez obzira na to što je kasnije formirana nova institucija, poput ASK-a. Posebno je važno što je sud konstatovao da Agencija nije pravilno ni potpuno utvrdila činjenično stanje, jer se oslonila na formalne dopise i izjave, umjesto da do kraja istraži ko je, kada, kako i s kojim motivom platio put i boravak u Dubaiju.

    Ova presuda potvrđuje kako se u slučaju puta u Dubai ne radi o tehničkoj grešci, već o svjesnoj odluci ranijeg menadžmenta ASK-a da slučaj poklonjenog luksuznog putovanja praktično skloni sa dnevnog reda. Riječ je o klasičnom primjeru poklona ogromne vrijednosti, plaćenog od strane čovjeka koji je godinama bio u bliskim poslovnim i političkim vezama sa vrhom vlasti, i koji je istovremeno imao konkretne poslove sa državom. Uprkos tome, odluke Agencije išle su isključivo u pravcu relativizacije i zatvaranja ovog predmeta.

    Slučaj puta u Dubai uklapa se u širu sliku postupanja prethodnog rukovodstva ASK-a, koje je više puta dolazilo pod udar sudova upravo zbog toga što nije željelo da se ozbiljno bavi imovinom i poklonima najviših funkcionera. U predmetu skupocjene kolekcije ručnih satova Mila Đukanovića, Upravni sud je naložio Agenciji da sprovede potpuni ispitni postupak i utvrdi porijeklo i prijavljivanje te imovine, nakon što je MANS-ova inicijativa bila praktično zaboravljena od strane prethodnog menadžmenta. Tek nakon višegodišnjeg odugovlačenja i sudskih presuda utvrđeno je da satovi nijesu bili prijavljeni u skladu sa zakonom. Sličan obrazac ponovio se i u slučaju puta Filipa Adžića u UAE, gdje je Upravni sud utvrdio da ASK nije utvrdila ni osnovne činjenice o tome ko je platio put i pod kojim uslovima, nakon čega je Agencija bila primorana da prizna da je došlo do kršenja Zakona o sprječavanju korupcije.

    MANS naglašava da sve ove presude jasno pokazuju da je problem bio u načinu na koji je prethodni menadžment Agencije razumijevao svoju ulogu – više kao štit za moćne, nego kao nezavisnu instituciju koja kontroliše njihove interese. Zbog toga MANS traži da se, pored političke i institucionalne odgovornosti bivšeg rukovodstva, u slučaju puta u Dubai konačno donese odluka koja će biti zasnovana na činjenicama i zakonu.

    Od postojeće uprave ASK-a očekuje se da bez odlaganja sprovede sve ono na šta je Upravni sud jasno ukazao, da do kraja utvrdi ko je finansirao putovanje i sa kojim motivom, i da na osnovu toga donese odluku koja će pokazati da je Agencija u stanju da radi u interesu javnosti, a ne u korist onih čije bi interese trebalo da kontroliše.

    Građani imaju pravo da znaju ko plaća luksuzna putovanja njihovim funkcionerima i da li se takvi pokloni vraćaju kroz odluke Vlade i državnih organa. Posao Agencije nije da traži alibi za takve aranžmane, već da ih do kraja rasvijetli i sankcioniše. Očekujemo da sadašnje rukovodstvo ASK-a pokaže da je spremno da prekine praksu svojih prethodnika i da u ovom predmetu napokon donese odluku koja će biti u skladu sa zakonom i sudskom praksom.

    MANS

  • MANS predstavlja portal Imovinafunkcionera.me

    MANS predstavlja portal Imovinafunkcionera.me

    MANS je pokrenuo portal www.imovinafunkcionera.me, javno dostupan i pretraživ onlajn registar imovine i prihoda crnogorskih javnih funkcionera. Portal je zamišljen kao alat za građane, novinare i institucije da na jednom mjestu, brzo i jasno, provjere kako se imovina nosilaca javnih funkcija mijenja i da li je u skladu sa njihovim zvaničnim prihodima.

    MANS već više od dvije decenije radi na otkrivanju konflikta interesa, neprijavljene imovine i sumnji na nezakonito bogaćenje, kroz istraživanja, terenski rad i inicijative pred nadležnim organima. Portal Imovinafunkcionera.me je nastavak tog rada i mjesto gdje se objedinjuju imovinski kartoni, istraživački nalazi i praćenje postupanja institucija u konkretnoj praksi.

    Nesrazmjerna imovina, odnosno ona koja se ne može objasniti zvanično prijavljenim prihodima, prva je „crvena zastavica“ koja ukazuje na moguće koruptivno ponašanje javnih funkcionera. Zbog toga MANS ovu bazu gradi kao detaljan izvor podataka o vrijednosti i porijeklu imovine funkcionera, njihovih porodica i povezanih lica.

    Daleko prije nego što su bili optuženi za teška krivična djela, MANS je istraživao imovinu Vesne Medenice i Milivoja Katnića, Duška Golubovića i Zorana Lazovića, i mnogih drugih čija imovina i životni stil nije mogao biti finansiran iz redovnih zarada.

    Šta portal sadrži?

    • Bazu imovine – pregled imovinskih kartona i promjena u imovini funkcionera kroz godine. MANS je prikupljao podatke i o srodnicima javnih funkcionera koji nisu nisu prijavljeni ASK-u (npr djeca koja više ne žive u domaćinstvu) zbog nerijetkih slučajeva skrivanja imovine;
    • Profile funkcionera iz izvršne vlasti, sudstva, tužilaštva, policije i drugih institucija – trenutno je dostupno više od stotinu profila, a baza se stalno dopunjava javnim funkcionerima čije pozicije su posebno osjetljive na korupciju;
    • Saopštenja i istraživačke priče koje objašnjavaju sumnjive slučajeve uvećanja imovine, neprijavljene prihode i moguće sukobe interesa.

    MANS po prvi put donosi informacije o stvarnoj vrijednosti imovine koju prijavljuju javni funkcioneri, što je značajan iskorak u pravcu povećanja transparentnosti i odgovornosti u procesu prijavljivanja prihoda i imovine.

    Svi podaci na portalu zasnovani su na zvaničnoj dokumentaciji prikupljenoj od državnih organa putem Zakona o slobodnom pristupu informacijama, kao i na iscrpnom terenskom istraživanju i pratećem foto/video materijalu. Kada postoje osnovi sumnje na kršenje zakona, MANS podnosi inicijative Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK) i prati njen rad u tim predmetima.

    Građani imaju pravo da znaju kako funkcioneri stiču imovinu i da li je prijavljuju u skladu sa zakonom. Imovinafunkcionera.me je alat koji tu kontrolu čini lakšom i dostupnom svima.

    Zato pozivamo medije i zainteresovanu javnost da koriste portal, dijele njegove sadržaje i šalju sugestije za dopunu baze, kako bi kontrola imovine funkcionera postala stalna i zajednička obaveza cijelog društva.

    MANS

  • Odluka ASK-a samo početak istrage o imovini Đukanovića

    Odluka ASK-a samo početak istrage o imovini Đukanovića

    Odluka ASK-a donijeta po inicijativi MANS-a samo je zvanična potvrda onoga na šta upozoravamo više od decenije – da je bivši predsjednik države godinama svjesno prikazivao lažne i nepotpune podatke o svojoj imovini, krijući luksuznu kolekciju satova. Ovo nije “propust u popunjavanju formulara”, već ozbiljno i kontinuirano kršenje Zakona o sprečavanju korupcije i obaveze prijave imovine, a odluka ASK-a bi trebalo da predstavlja tek početak istrage o stvarnoj imovini Đukanovića i njegove porodice.

    Neprijavljena imovina je prva i najočiglednija “crvena zastavica” za koruptivno ponašanje javnih funkcionera. U svim ozbiljnim državama, ovakav slučaj automatski pokreće sumnju ne samo u tačnost imovinskih kartona, već i u porijeklo imovine i moguće veze sa korupcijom i organizovanim kriminalom. U Crnoj Gori, međutim, imamo zakonski okvir koji je neadekvatan i koji sistemski štiti funkcionere umjesto javni interes. Još uvijek nemamo adekvatna zakonska rješenja koja bi omogućila da se postupci vode protiv neobjašnjive imovine, a ne da sve zavisi od toga da li će tužilaštvo uspjeti da dokaže konkretno krivično djelo za svakog pojedinačnog funkcionera.

    Podsjećamo da je MANS još 2011. godine ukazivao na nesrazmjer između imovine i prijavljenih prihoda bivšeg šefa države, a da smo 2019. podnijeli konkretnu inicijativu ASK-u upravo zbog ovih satova. Činjenica da je Agenciji trebalo više godina i pritisak javnosti da utvrdi  nešto što je bilo vidljivo i golim okom, pokazuje da je sistem kontrole imovine funkcionera bio namjerno postavljen tako da štiti najmoćnije, umjesto da ih kontroliše.

    U postojećem pravnom okviru, za tužilaštvo će biti izuzetno teško da dokaže koje je tačno krivično djelo rezultiralo sredstvima za kupovinu ovih satova. To nije specifičnost ovog slučaja, već ključna prepreka za efikasno oduzimanje imovine stečene kriminalom ili imovine koju nije moguće objasniti zvaničnim prihodima javnih funkcionera, uključujući i mnogo vrijednije nekretnine, poslove i sredstva na računima u inostranstvu. Dok god država ne uvede jasne mehanizme za postupke protiv neobjašnjive imovine, svaki novi “sat”, vila ili račun biće samo još jedan dokaz nekažnjivosti, a ne početak stvarne istrage.

    Zbog toga MANS u kontinuitetu traži hitne izmjene zakona koje će omogućiti da se postupci vode protiv neobjašnjive imovine, kako bi ova i slične aferе napokon dobile svoj epilog u vidu oduzimanja imovine, a ne još jednog formalnog saopštenja.

    Ovo je ujedno i test za novu upravu ASK-a: da li će ova odluka ostati još jedan papir u fioci, ili će po prvi put pokazati da zakon jednako važi i za bivšeg predsjednika države. Zbog toga zahtijevamo da ASK ponovo otvori i preispita sve ranije izvještaje o imovini najviših funkcionera iz perioda vladavine DPS-a, jer je sada jasno da je godinama postojao sistemski aranžman ćutanja i tolerisanja lažnih prijava. Javnost ima pravo da zna ne samo ko je godinama skrivao sopstvenu imovinu, već i ko je u institucijama ove države to omogućio.

    MANS

  • Stipendije za novinare – KO PRODAJE PRAVDU?

    Stipendije za novinare – KO PRODAJE PRAVDU?

    U okviru projekta “Odgovorno pravosuđe za osnaženu vladavinu prava u Crnoj Gori” (Accountable Judiciary and Prosecution for Strengthened Rule of Law in Montenegro) podržanog od strane Evropske komisje preko Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, MANS otvara konkurs za stipendije novinarima za izradu istraživačkih priča/analiza na temu integriteta nosilaca javnih funkcija u crnogorskom pravosuđu.

    Rok za prijavu: 25. oktobar 2024. godine

    Visina jednokratne stipendije: do 800 EUR (bruto)

    Način prijave: Zainteresovani novinari svoju prijavu (u slobodnoj formi) mogu predati putem mail-a na mans@t-com.me sa naznakom “KO PRODAJE PRAVDU” – prijava za stipendiju. 

    Sadržaj prijave: Uz lične i kontakt podatke, potrebno je obrazložiti predmet i opseg istraživanja/analize, glavne hipoteze/obrazloženje problema koji se nastoji kroz istraživačku priču/analizu adresirati, rok potreban za izradu, alate koji će biti korišćeni, te format priče/analize (pisana, video, audio). 

    Na konkurs se mogu prijaviti svi novinari, bez obzira na pravni status ili angažman u određenom mediju/organizaciji ukoliko posjeduju istraživačku ideju čija realizacija je adekvatno obrazložena kroz samu prijavu. 

    MANS ovim ohrabruje inovativne pristupe istraživanju integriteta nosilaca javnih funkcija u crnogorskom pravosuđu, a pojedinačni aplikant može na konkurs prijaviti više od jedne ideje za priču/istraživanje. Ideje za priče/analize se mogu odnositi na sve aspekte profesionalnog integriteta uključujući transparentnost u odlučivanju, konflikt interesa, prijavu prihoda i imovine i slično. 

    Dodatne informacije o samom konkursu možete zatražiti na mail: mans@t-com.me ili dejan.milovac@mans.co.me. 

  • ASK i dalje bez odluke o imovini sudija i tužilaca

    ASK i dalje bez odluke o imovini sudija i tužilaca

    Dosadašnji doprinos Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) povećanju odgovornosti i integriteta nosilaca pravosudnih funkcija je zanemarljiv, a za većinu prijavljenih slučajeva je istekao zakonski rok u kome je ova institucija morala donijeti odluku.

    Tako ASK već tri mjeseca ne postupa po zahtjevu MANS-a za pokretanje postupka protiv sudija Višeg suda u Podgorici, Sanje Čakanović i Vesne Kovačević, sudije Ustavnog suda Faruka Resulbegovića, kao i sutkinje Vrhovnog suda u penziji, Hasnije Simonović.

    Koristeći Zakon o slobodnom pristupu informacijama, MANS je došao do više dokumenata koji otvaraju sumnju da su pobrojane sudije propustile da u roku prijave promjene svog imovinskog stanja, a sve nakon što su kupili i/ili prodali određenu imovinu.

    Pored pomenutih sudija ASK kasni sa donošenjem odluka u predmetima državnih tužilaca Andrijane Nastić, Veljka Rutovića i Vesne Jovićević (u penziji), ali i sudija Zorana Radovića i penzionisanog Rama Strikovića, i to zbog istovjetne sumnje da su krili promjene u svojoj imovini ili je uopšte nisu prijavljivali. Od novog menadžmenta Agencije javnost sa pravom očekuje zakonito postupanje, ali i zauzimanje drugačijeg kursa u procesuiranju nezakonitog bogaćenja i sukoba interesa javnih funkcionera. Jačanje povjerenja u pravosuđe i izgradnja integriteta sudskih i tužilačkih organa nisu mogući bez javnih i istinitih podataka o imovini sudija i tužilaca, ali i sa njima povezanih lica.

    Sve do nedavno Agencija je zauzimala stav po kom prodaja ili kupovina imovine ne predstavljaju promjenu iste veću od 5.000 eura koja iziskuje da se to mora prijaviti u okviru zasebnog izvještaja o imovini, već je bivša direktorica Jelena Perović ove transakcije tumačila kao prelazak imovine iz „nepokretne u pokretnu“ ili obratno, što je upravo praksa koja je i ohrabrivala javne funkcionere da od ASK-a, a samim tim i javnosti, kriju uvećanje ili umanjenje imovine, odnosno stečen novac od prodaje.

    U grupi pobrojanih slučajeva za koje se očekuje razrješenje nalaze se i predmeti u vezi sa promjenama u imovini bivših visokih funkcionera u pravosuđu, Vesne Medenice i Milivoja Katnića.

    U junu ove godine Komisija za etički kodeks sudija Sudskog savjeta Crne Gore odlučila je da Disciplinskom tužiocu podnese predloge za utvrđivanje disciplinske odgovornosti upravo sutkinja Vesne Kovaćević i Sanje Čakanović, kao i sudije Zorana Radovića, svih iz Višeg suda u Podgorici, jer nisu u roku ili uopšte prijavili promjene u svojoj imovini. Radi se o istim propustima koje je MANS, uz dokumentaciju, osim Sudskom savjetu prijavio i ASK-u.

    U okviru projekta „Odgovorno pravosuđe za osnaženu vladavinu prava u Crnoj Gori“, koji se sprovodi uz podršku Evropske unije, MANS će nastaviti da sve uočene nezakonitosti, sumnje i otvorena pitanja u vezi sa imovinom sudija i tužilaca i sa njima povezanih lica prijavljuje nadležnim organima i o tome obavještava javnost. Samo nezavisno, nepristrasno i objektivno pravosuđe, lišeno uticaja i sumnje u integritet i porijeklo imovine nosilaca pravosudnih funkcija, može garantovati uspostavljanje vladavine prava u državi koja nosi ozbiljan teret tranzicione pljačke i upliva organizovanog kriminala i visoke korupcije u sve pore društva.

    MANS

  • Sudski savjet traži utvrđivanje disciplinske odgovornosti troje sudija po prijavama MANS-a

    Sudski savjet traži utvrđivanje disciplinske odgovornosti troje sudija po prijavama MANS-a

    Komisija za etički kodeks sudija Sudskog savjeta Crne Gore je, na sjednici održanoj sredinom prošlog mjeseca, razmatrala inicijative MANS-a koje se odnose na sudije Višeg suda u Podgorici – Vesnu Kovačević, Sanju Čakanović i Zorana Radovića, i donijela odluke da Disciplinskom tužiocu podnese predloge za utvrđivanje disciplinske odgovornosti navedenih sudija.

    Naime, MANS je početkom juna 2024. godine Sudskom savjetu predao dokumentaciju koja navodi na sumnju da su Kovačević, Čakanović i Radović propustili da prijave promjenu u svojoj imovini na pravno valjan način ili je nisu uopšte prijavljivali Agenciji za sprječavanje korupcije (ASK-u), što je jasno propisana obaveza Zakonom o sprječavanju korupcije.

    U konkretnom, MANS je koristeći Zakon o slobodnom pristupu informacijama došao do dokumenata koji pokazuju da sutkinja Višeg suda u Podgorici Vesna Kovačević nije u zakonskom roku prijavila da je njen sin dok je još bio član domaćinstva kupio stan vrijedan 116.000 Eura, dok je  Sanja Čakanović propustila da ASK-u prijavi prodaju garsonjere u suvlasništvu i prihod od 35.000 eura koji je tom prilikom stekla . Njihov kolega koji je ujedno i predsjednik tog suda, Zoran Radović nije uopšte prijavio prihode i imovinu za 2022. godinu.

    Zakon o Sudskom savjetu i sudijama kao teži disciplinski prekršaj definiše ako sudija ako, između ostalog, „prihvata poklone ili ne dostavlja podatke o imovini i prihodima u skladu sa propisima kojima se uređuje sprječavanje sukoba interesa“. Disciplinski tužilac sada, sa druge strane, ima rok od 45 dana da sprovede i okonča istragu i donese odluke da li da odbaci ili odbije predloge za utvrđivanje disciplinske odgovornosti, ili da pak podnese optužne predloge za utvrđivanje disciplinske odgovornosti sudije – i to Disciplinskom vijeću Sudskog savjeta. Disciplinsko vijeće čine tri člana Sudskog savjeta, i to dva člana iz reda sudija i jedan član iz reda uglednih pravnika koji je predsjednik disciplinskog vijeća.

    Za teži disciplinski prekršaj, što neprijavljivanje i/ili sakrivanje promjena u imovini predstavlja, za sudije je propisana sankcija u vidu novčane kazne u visini od 20% do 40% od zarade sudije, u trajanju od tri do šest mjeseci, kao i zabrana napredovanja koja se može izreći za teže disciplinske prekršaje.

    Podsjećanja radi, MANS je dokumentaciju za pomenute sudije još ranije dostavio i ASK-u koji nažalost nije u zakonskom roku odlučio po podnijetim inicijativama MANS-a. To je nastavak prakse ove institucije, jer pred ovom institucijom još uvijek nije riješen niti jedna inicijativa koju je podnio MANS, a koja se odnosi na sumnju da su sudije i tužioci skrivali promjene u svojoj. Imovini.

    MANS još uvijek čeka i odgovor Tužilačkog savjeta kome je ranije predata inicijativa za pokretanje disciplinskog postupka protiv Andrijane Nastić, državne tužiteljke u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, takođe znog neprijavljivanja promjena u imovini.

    Od svih pobrojanih organa očekujemo da zauzmu pravilan i zakonit stav i pokažu veću dozu integriteta i kredibiliteta kada je u pitanju postupanje prema sudijama i tužiocima u odnosu na ASK, koji kreativnim tumačenjem zakona ne doprinosi uvećanju povjerenja u pravosuđe.

    MANS će i u narednom periodu nastaviti da prikuplja i obrađuje podatke o imovini i prihodima visokih javnih funkcionera, a naročito sudija i tužilaca i članova njihovih porodica, i prijaviće nadležnim organima svako odstupanje od javno dostupnih registara nadležnim institucijama jer se, od ljudi koji od javnosti kriju imovinu i promjene u istoj, ne može očekivati da mogu iznijeti neophodne tranzicione reforme u oblasti visoke korupcije i organizovanog kriminala. Ovu aktivnost MANS sprovodi kao dio projekta „Odgovorno sudstvo i tužilaštvo za ojačanu vladavinu prava u Crnoj Gori“, podržanog od Evropske unije.

    MANS