Bivši predsjednik Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije Momčilo Radulović kršio je propise jer nije prijavljivao tačne i potpune podatke koji se odnose na prihode njegove supruge.
To je utvrdila Agencija za sprečavanje korupcije (ASK).
“Utvrđuje se da je Momčilo Radulović, kao javni funkcioner prekršio član 25 stav 2 Zakona o sprečavanju korupcije jer u izvještaju o prihodima i imovini za 2021. godinu nije prijavio tačne i potpune podatke, a koji se odnose na prihode supruge kao člana zajedničkog domaćinstva javnog funkcionera”, stoji u odluci ASK.
Prethodno je bivšra direktorica ASK Jelena Perović odbacila inicijativu MANS-a, nakon čega se ta NVO obratila Upravnom sudu.
“… Imajući u vidu da je članom 26 stav 1 tačka 3 Zakona propisano da Izvještaj između ostalog mora sadržati podatke o imovini i prihodima kako javnog funkcionera tako i članova zajedničkog domaćinstva, u konkretnom slučaju supruge, kao i da prihodi supružnika javnog funkcionera ne spadaju u podatke iz člana 29 Zakona, koji se ne objavljuju, Agencija je utvrdila da je imenovani bio u obavezi da navede tačne i potpune podatke u Izvještaju o prihodima i imovini za 2021. godinu br. 02-02-4-3224 od 24.03.2022.godine, što imenovani nije učinio, pa Agencija konstatuje da je u konkretnom slučaju prekršen član 25 stav 2 Zakona o sprečavanju korupcije odnosno kako je prethodnim Zakonom o sprječavanju korupcije bila propisana obaveza članom 23 stav 2”, piše u odluci ASK..
Tokom ispitnog postupka Radulović je tvrdio da su navodi iz prijave neosnovani, da prijava obiluje polovičnim informacijama i “neistinama koje vode zloupotrebi državnih institucija od strane podnosioca, što je dovelo i do pokretanja ovog postupka”.
“U odnosu na podatke supruge, kazao je da je dostavio u jedinoj mogućoj zakonitoj formi, poštujući međunarodne ugovore koje je naša država ratifikovala i koji su obavezujući, a koje tvrdnje Agencija nije mogla prihvatiti jer su isti suprotni međunarodnim standardima i pozitivno pravnim propisima, pa iz tog razloga nijesu ni mogli biti potkrijepljeni materijalno pravnim dokazima, koji bi išli u prilog tvrdnjama javnog funkcionera”, stoji u odluci Agencije.
Funkcioneri će ubuduće Agenciji za sprečavanje korupcije morati da prijavljuju digitalnu imovinu u svim oblicima, ali i trast fondove (prenos stvarnog vlasništva nad imovinom) u zemlji i inostranstvu, kao i stvarno vlasništvo.
Agencija će imati mogućnost da provjerava i životni stil funkcionera, ukoliko posumnja da su njegovi i prihodi i imovina članova domaćinstva značajno manji od prijavljene i neprijavljene imovine i rashoda.
“… Teret dokazivanja osnova sticanja imovine i prihoda je na javnom funkcioneru”, novi je stav člana 33 Nacrta zakona o sprečavanju korupcije.
Ministarstvo pravde juče je objavilo izvještaj sa javne rasprave o tom Nacrtu zakona, a ključne sugestije zainteresovane javnosti su uvažene, pa tako neće biti “gomilanja” članstava u upravnim odborima, ali ni zastare za kršenje propisa.
Da su brojne sugestije uglavnom opravdane, početkom mjeseca je “Vijestima” potvrdio i ministar pravde Bojan Božović.
Ministar pravde, Bojan Božović
On je tada “Vijestima” kazao da će se “lično založiti za njihovo integrisanje u konačni tekst Zakona, sa posebnom pažnjom na ključne odredbe koje se tiču ograničenja, definicije sukoba interesa i nadležnosti nadležnih tijela”.
Nema zastare, nema gomilanja fotelja
Direktorat za krivično i građansko zakonodavstvo Ministarstva pravde, koji je pripremao Nacrt zakona, prihvatio je sugestiju Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (NVO) da “radi nedvosmislenog tumačenja digitalna imovina u svim oblicima i trastovi u zemlji i inostranstvu, kao i stvarno vlasništvo” postanu posebno propisani kao podaci koje funkcioneri moraju prijaviti.
Prihvaćen je i predlog MANS-a, prema kojem je “član koji uvodi zastarjelost za kršenje zakona od strane javnih funkcionera u pogledu skrivanja imovine ili prihoda predstavlja jednu od najproblematičnijih odredbi ovog zakonskog akta”.
“Prvobitno uvođenje roka zastarjelosti od pet godina, a sada njegovo produženje na deset godina, i dalje predstavlja značajan korak unazad u borbi protiv korupcije. Važno je naglasiti da prethodni zakon nije predviđao institut zastarjelosti za ova djela, što je omogućavalo efikasnije procesuiranje slučajeva nezakonitog bogaćenja bez vremenskog ograničenja. Uvođenje bilo kakvog roka zastarjelosti u ovoj oblasti otvara prostor za izbjegavanje odgovornosti i potencijalno ohrabruje koruptivno ponašanje”, stoji u predlogu MANS-a, koji je Ministarstvo prihvatilo, pa će ta odredba biti brisana.
Resor Božovića odustao je i od odredbe koja je omogućavala članstvo u više upravljačkih tijela ustanova, institucija državnih, odnosno opštinskih preduzeća funkcionerima koji funkciju obavljaju na neprofesionalnoj osnovi.
“….Postoji realna opasnost da se veliki broj javnih funkcionera iz upravnih odbora i savjetodavnih tijela, koja imaju velika ovlašćenja čime su i podložni korupciji, izostave iz ograničenja predviđenih ovim zakonom”, obrazložili su iz MANS-a sugestiju, što je za Ministarstvo pravde bilo opravdano, pa je ova odredba izbrisana iz Nacrta zakona.
Djelimično je uvažen predlog MANS-a da se vrati rješenje iz prethodne verzije zakona – umjesto podignute vrijednosti uvećanja imovine za koju se mora podnijeti poseban izvještaj sa 10.000 na 5.000 eura. MANS je tražio i da se vrati obaveza funkcionerima da izvještaje o imovini i prihodima podnose u roku od dvije godine od prestanka funkcije – na dan kad mu je funkcija prestala, a ne do kraja marta za prethodnu godinu, kako je sada predviđeno Zakonom.
“Predlog se djelimično prihvata u dijelu vremena kada se izvještaj podnosi. U odnosu na vrijednost koja se prijavljuje, predlog se ne prihvata jer je ista usklađena sa Direktivom (EU) 2015/849 Evropskog parlamenta i Savjetom o sprečavanju korištenja finansijskog sistema u svrhu pranja novca ili finansiranja terorizma”, pojasnili su iz Ministarstva pravde.
Prihvaćeni su i predlozi da se u definiciju sukoba interes uključe i interesi povezanih lica, da se javnim funkcionerima omogući preispitivanje mišljenja Agencije pred nadležnim sudom, ali da su, istovremeno, pravni poslovi koji su zaključeni uz postojanje konflikta interesa ništavi.
Zabrana primanja poklona, na predlog MANS-a, proširena je i na “povezana lica”.
Taj NVO je bio stava da se neopravdano termin “povezano lice” mijenja “srodnikom javnog funkcionera u pravoj liniji i pobočnoj do drugog stepena srodstva, srodnikom po tazbini do prvog stepena srodstva, bračnim i vanbračnim supružnikom, partnerom u zajednici života lica istog pola, usvojiocem i usvojenikom, članom zajedničkog domaćinstva”, jer to “u potpunosti obesmišljava smisao ove odredbe i onemogućava ASK da procesuira sukob interesa”. Ministarstvo je i ovu sugestiju uvažilo.
Djelimično je uvažen predlog te NVO koji se odnosio na trajno ograničenje za javne funkcionere u pogledu zastupanja pravnih ili fizičkih lica pred organima vlasti u predmetima u kojima su kao javni funkcioneri učestvovali u donošenju odluka.
“Ograničenja u pogledu zastupanja pravnih ili fizičkih lica pred organima vlasti u predmetima u kojima su kao javni funkcioneri učestvovali u donošenju odluka se povećavaju na dvije godine. Trajno ograničenje nije moguće uspostaviti jer bi se time prekršilo pravo na rad, imajući u vidu da javni funkcioneri kao rukovodioci često potpisuju ogroman broj odluka u kojima nisu imali aktivno učešće. Takođe, ograničenja određenog trajanja su i međunarodni standard”, smatraju u resoru Božovića.
Prijavljivaće i vanknjižna vlasništva
Ministarstvo je prihvatilo i sugestiju zamjenika predsjednika Agencije za sprečavanje korupcije Mladena Tomovića da je povezano lice sa javnim funkcionerom, pored srodnika do određenog stepena srodstva i “drugo fizičko ili pravno lice sa kojim javni funkcioner uspostavlja ili je uspostavio poslovni ili poslovni ili drugi odnos za sticanje ličnog interesa”.
Prihvaćen je i njegov predlog da se mora prijavljivati i “vanknjižno vlasništvo na nepokretnim i pokretnim stvarima”.
Tomović je tražio, a Ministarstvo pravde prihvatilo da se doda i novi član prema kojem “Agencija može pokrenuti postupak upoređivanja prijavljenih prihoda i rashoda javnog funkcionera i članova domaćinstva od početka obavljanja javne funkcije javnog funkcionera”.
“Ukoliko Agencija u postupku provjere utvrdi da su prijavljeni prihodi i imovina javnog funkcionera i članova zajedničkog domaćinstva, značajno manji od prijavljene i neprijavljene imovine i rashoda javnog funkcionera i članova zajedničkog domaćinstva, teret dokazivanja osnova sticanja imovine i prihoda je na javnom funkcioneru. Pod značajno manjim prihodima podrazumijeva se razlika između prihoda koje je ostvario javni funkcioner i prijavljene i neprijavljene imovine i rashoda javnog funkcionera, a koja razlika je veća od 50.000 eura”, prihvaćena je sugestija Tomovića.
On je sugerisao i da se “postupak razrješenja direktora Agencije pokreće se na predlog Savjeta, a odluku o razrješenju direktora Agencije Savjet donosi većinom od najmanje tri glasa”, što je takođe prihvaćeno.
Tomović je tražio i da, ako u predlogu godišnjeg zakona o budžetu izvrši izmjene predloga nacrta budžeta Agencije utvrđenog od strane nadležnog tijela Skupštine, Vlada o tome dostavlja Skupštini pisano obrazloženje, što je, takođe, prihvaćeno.
Udruženje mladih sa hendikepom i Unija slobodnih sindikata tražili su da se “javnim funkcionerom ne smatra lice na čiji izbor, imenovanje ili postavljenje je dao saglasnost organ vlasti na predlog reprezentativnog sindikata, reprezentativnog udruženja poslodavaca ili civilnog sektora”. Resor pravde je uvažio njihove argumente.
Moraće štetu da plate
MANS je tražio, a Ministarstvo odobrilo, uvođenje obaveze da funkcioner koji, kršenjem ovog zakona prouzrokuje štetu za državu, tu štetu mora nadoknadi. “Takođe, neophodno je propisati nadležnost institucije koja bi bila odgovorna za pokretanje postupka za obeštećenje države u takvim slučajevima”, obrazloženo je.
Iako je MANS tražio, Ministarstvo nije bilo saglasno sa stavom da treba propisati nadležnost Savjeta da odlučuje po žalbama na odluke direktora Agencije i utvrditi da su odluke Savjeta konačne, a da se protiv njih može pokrenuti upravni spor.
“Predlog se ne prihvata, na ovaj način bi se smanjila efikasnost i prolangiralo konačno odlučivanje o odlukama koje donosi direktor Agencije”, pojasnili su iz resora pravde.
Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) nije pravilno i potpuno utvrdila činjenično stanje kada je konstatovala da nekadašnji savjetnik potpredsjednika Vlade Filip Adžić nije kršio propise ne prijavljujući putovanje u Ujedinjene Arapske Emirate (UAE).
To piše u presudi Upravnog suda po tužbi MANS-a protiv odluke ASK.
Odluku prema kojoj Adžić nije kršio propise jer, kako je tada obrazloženo, “nije službeno boravio u UAE”, svojevremeno je donijela Jelena Perović, ali je Upravni sud krajem prošle godine poništio taj stav i naložio novom rukovodstvu ASK da donese novo rješenje.
Sud naglašava i da je Agencija tada propustila da utvrdi ko je, na koji način i iz kojeg razloga platio troškove putovanja Adžića.
“ASK postupa po presudi Upravnog suda, a o svim nalazima javnost će biti blagovremeno obaviještena, uz dosljedno poštovanje principa zakonitosti i nepristrasnosti”, rečeno je “Vijestima” iz ASK, kojom sada rukovodi vršilac dužnosti direktora Dušan Drakić.
Tadašnji potpredsjednik Vlade Dritan Abazović i njegov savjetnik Adžić boravili su u UAE u decembru 2021. godine.
MANS je u aprilu 2022. godine inicirao postupak pred Agencijom, naglašavajući da su Abazović i Adžić boravili u Ujedinjenim Arapskim Emiratima o trošku Mohameda Al Šaibanija, koji je na čelu Kraljevskog suda i izvršni direktor “Investment Corporation of Dubai” (ICD), kompanije koja je vlasnik Porto Montenegra u Tivtu.
U inicijativi su obrazložili da je, shodno Zakonu o sprečavanju korupcije, javnim funkcionerima zabranjeno primanje poklona mimo protokolarnih, i prigodnih – vrijednosti do 50 eura, a naročito poklona koji su u vezi sa vršenjem javne funkcije. Istakli su i da su ti funkcioneri morali odbiti poklon u vidu plaćenog putovanja i troškova boravka, i o tome sačiniti pisani izvještaj, koji bi potom predali organu vlasti u kom vrše javnu funkciju, u ovom slučaju Vladi Crne Gore, odnosno Generalnom sekretarijatu Vlade (GSV).
Prethodno rukovodstvo ASK, na čelu sa Perović, konstatovalo je da ni Abazović nije kršio Zakon, navodeći da su vjeru poklonili navodima tog funkcionera da “predmetno putovanje nije bilo u vezi sa vršenjem javne funkcije, već da je isključivo riječ o privatnoj organizaciji, te da mu je nejasno da, pored toga što obavlja javnu funkciju, ne može imati svoju privatnost…”.
Upravni sud u presudi, međutim, ističe da je ASK počinio povredu pravila postupka, a da su razlozi dati u obrazloženju rješenja “nejasni i u suprotnosti sa stanjem u spisima predmeta i ne upućuju na odluku datu u dispozitivu”.
“Tuženi organ (Agencija) pogrešno tumači materijalno pravo, a činjenično stanje nije pravilno i potpuno utvrđeno. Prije svega, sud ukazuje na to da je pogrešan zaključak tuženog organa da Zakon o sprečavanju korupcije jasno definiše da poklon čini novac, hartije od vrijednosti ili dragocjeni metal, kod činjenice da je članom 6 stav 1 tačka 5 Zakona predviđeno da poklon obuhvata stvar, pravo ili uslugu stečenu, odnosno izvršenu bez naknade i svaku drugu korist koja se daje javnom funkcioneru ili povezanom licu sa javnim funkcionerom, u vezi sa vršenjem javne funkcije”, precizirano je u presudi.
Pogrešno tumačenje materijalnog prava, prema ocjeni Upravnog suda, imalo je za posljedicu da ASK nije pravilno i potpuno utvrdila činjenično stanje “budući da se nije podrobnije bavila ispitivanjem okolnosti u vezi sa predmetnim putovanjem u UAE, te ko je, na koji način i iz kojeg razloga platio troškove istog”.
“Takođe, tuženi organ prilikom utvrđivanja odlučne činjenice da li se u konkretnom slučaju radi o poklonu u vezi sa vršenjem javne funkcije nije u potpunosti razjasnio sve okolnosti. Naime, tuženi organ svoj zaključak da je imenovani javni funkcioner na predmetno putovanje išao u svojstvu građanina, a ne javnog funkcionera, temelji prvenstveno na dopisu Generalnog sekretarijata Vlade Crne Gore, iz kojeg proizlazi da isti u decembru 2021. godine nije bio u radnoj posjeti Emiratima, pri čemu tuženi nije cijenio štampanu verziju objave – teksta sa zvaničnog sajta Vlade Crne Gore koju je MANS dostavio uz zahtjev za pokretanje postupka, a prema kojoj je potpredsjednik Vlade Dritan Abazović sa članovima svog kabineta u sklopu radne posjete UAE posjetio EXPO Dubai”, navodi Upravni sud.
Abazović je tada, po povratku iz UAE, na pitanje novinara u Skupštini Crne Gore saopštio da je njega i dio njegovog kabineta pozvao Šaibani.
“To nije sat, nije činija, knjiga, koja je dobijena. Ja svoja privatna putovanja imam, nijesam dosad bio u saznaju da treba da ih prijavim ASK-u. Dakle, ako odem u Sarajevo za Novu godinu, znači treba to da prijavim ASK-u. Ja to stvarno ne mogu da razumijem. Ako treba da se prijavi, nemam ništa protiv. Nas su i ranije pozivali, kad smo boravili u Turskoj, taj put je isto Vladu koštao nula eura, zato što su domaćini javili unaprijed da će oni da pokrivaju troškove prevoza, boravka, itd. Možda su nekom isplaćene dnevnice za Tursku, ali ovdje je bilo nula eura”, objašnjavao je tada Abazović.
Ni Đukanovićeva putovanja nijesu poklon
Agencija je u oktobru 2022. godine donijela odluku da ni bivši predsjednik Crne Gore nije kršio Zakon u Dubai u UAE putovao u martu 2010. godine, o trošku predsjedika Atlas grupe Duška Kneževića.
“Đukanović je istakao da je tačno da je u periodu od od 25. do 30. marta 2010. godine bio na putovanju u UAE – Dubai, da je troškove putovanja snosio organizator. Objasnio je da je na predmetno putovanje bio pozvan sa suprugom na privatno druženje, te da u konkretnom javna funkcija koju je obavijao u tom momentu ni na koji nadin nije bila povezana sa putovanjem”, piše u obrazloženju.
Dalje se navodi da se u konkretnom slučaju ne može govoriti o kršenju Zakona o sprečavanju sukoba interesa, jer putovanje ne spada u novac, hartije od vrijednosti ili dragocjeni marerijal, pa je predložio da se prijava odbaci kao neosnovana.
“Uvidom u registar poklona, za 2010. i 2011. godinu utvrđeno je da se u njoj ne nalazi to putovanje, kao i da nema sačinjenog izvještaja o njegovom odbijanju. Ovo je nova odluka nakon što je Upravni sud poništio prethodno rješenje Agencije”, stoji u odluci Perović iz oktobra 2022. godine.
Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Darko Dragovićprekršio je Zakon o sprečavanju korupcije jer Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK) nije dostavio nijedan izvještaj o prihodima i imovini otkako je na javnim funkcijama, utvrdila je ASK.
Kršenje zakona ASK je utvrdila i u slučaju predsjednika Opštine Nikšić i poslanika Nove srpske demokratije (NSD) u crnogorskom parlamentuMarka Kovačevića, za kojeg je ocijenila da ne može biti na obje javne funkcije istovremeno, a u toj instituciji tvrde da je zakon prekršio i poslanik Demokratske partije socijalista (DPS)Ivan Vuković jer nije podnio poseban izvještaj o uvećanju imovine u iznosu od preko 10.000 eura, a u vezi sa kupovinom vozila “kija sportidž”.
ASK je u postupku koji je protiv Dragovića pokrenula po inicijativi NVO MANS, utvrdila da nije dostavio izvještaj o prihodima i imovini u roku od 30 dana od dana stupanja na javnu funkciju odbornika u Skupštini opštine Danilovgrad, kao i na javnu funkciju poslanika, niti je o prelasku na novu javnu funkciju obavijestio ASK. Dragović, kako se navodi u odluci ASK donijetoj 20. januara, nije dostavio izvještaje o prihodima i imovini za 2022. i 2023. godinu.
Dragović je na funkciji odbornika u danilovgradskom parlamentu bio od 30.11.2022. godine, dok poslaničku funkciju obavlja od 27.7.2023. ASK je Dragoviću tri puta upućivala poziv da se izjasni na ove navode, od čega mu dopis na jednoj adresi nije mogao biti uručen, dok se po dva ponovna poziva, koja je primio, nije izjasnio.
“Vijesti” su prije nekoliko mjeseci pisale da je stan koji se vodi na Dragovića svojevremeno pretresan u istrazi protiv pokojnog vođe “škaljarskog klana” Jovana Vukovića, kao i da mu je odlukom suda blokirana određena imovina u kotorskom naselju Škaljari. Dragović je tada demantovao bilo kakvu povezanost sa kriminalnim aktivnostima, ali je i tvrdio da je izvještaj o imovini za 2023. podnio, no sa zakašnjenjem.
U slučaju poslanika Vukovića, ASK je, na osnovu prijave, pokrenula postupak protiv njega zbog nedostavljanja izvještaja o prihodima i imovini u slučaju uvećanja imovine preko 10.000 eura, u roku od 30 dana od dana nastanka promjene. Vuković je u svom izjašnjenju naveo da je automobil “kija sportidž” kupio u ljeto 2023. i da ga je, kao i potrošački kredit koji je podigao za te namjene, uredno prijavio ASK najprije 24.8.2023. u posebnom izvještaju, a potom i 25.3.2024. u okviru redovnog izvještaja o prihodima i imovini za 2023. ASK je, kako se navodi, utvrdila da je Vuković imovinski karton podnio u roku od 30 dana od dana stupanja na funkciju 24.8. 2023. godine u elektronskoj formi, ali ne i u štampanoj formi, na šta je, kako navode, bio obavezan. U ASK tvrde da Vuković tada nije podnio posebni izvještaj zbog uvećanja imovine.
ASK je odlukom donesenom 17. januara utvrdila da je Marko Kovačević prekršio član 14, stav 3 i član 15 Zakona o sprečavanju korupcije, na način što je istovremeno sa funkcijom predsjednika Opštine Nikšić prihvatio da obavlja drugu dužnost, odnosno funkciju poslanika u Skupštini Crne Gore, nakon čega nije podnio ostavku na javnu funkciju u roku od 30 dana od dana početka vršenja druge funkcije, odnosno dužnosti. ASK je, kako se navodi, postupak protiv Kovačevića pokrenula po službenoj dužnosti, a nakon prijema inicijative 1.11.2024. godine.
Kovačević je u svom pisanom izjašnjenju od 25.12.2024. istakao da u njegovom slučaju nije bio pokrenut nikakav postupak za rješavanje o sukobu interesa, te se samim tim i nema šta okončati po novom zakonu. Kazao je da nije ni pokretao postupak, niti tražio mišljenje Agencije, već je Državna izborna komisija njemu ponudila mandat nakon ostavke drugog poslanika, obavještavajući ga da su razlozi zbog kojih je prvi put podnio ostavku na poslaničku funkciju (sukob interesa) nepostojeći, uzimajući u obzir mišljenja koja je Agencija dala u identičnim situacijama vezanim za druge poslanike.
– Na kraju, kako se ističe, poziva ASK da u svom budućem radu primjenjuje isključivo važeće propise u skladu sa novim Zakonom o sprečavanju korupije, te da se izbjegavaju aktivnosti koje bi mogle dovesti stranke u stanje pravne nesigurnosti tako što će dirati u stečena prava – naveo je Kovačević u svom izjašnjenju
Agencija za sprečavanje korupcije moraće da donese novu odluku u vezi sa tim da li je bivša direktorka te institucije Jelena Perović morala da prijavi prodaju stana koji je dobila po povoljnim uslovima dok je bila predsjednica cetinjskog Osnovnog suda.
To je naložio Upravni sud, odlučujući po tužbi Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS).
Radi se o nekretnini od oko 87 metara kvadratnih koji je Perović dobila po povoljnim uslovima pa prodala, ali nije ispunila obavezu i ostala pet godina na sudijskoj funkciji, zbog čega je država tražila i presudom podgoričkog Osnovnog suda dobila naknadu štete.
MANS je u oktobru 2022. podnio Upravnom sudu na odluku Agencije, koju potpisuje bivša pomoćnica direktorice Nina Paović, da Perović nije bila u obavezi da nakon prodaje stana prijavi poseban izvještaj o imovini i prihodima zbog promjene imovinskog stanja većeg od 5.000 eura.
Bivša direktorica ASK stan je 2018. dobila po cijeni od 31.960,3 eura, a prodala ga je u septembru 2022. za 73.000 eura.
Odlučujući po inicijativi MANS-a, stoji u dokumentaciju dostavljenoj Upravnom sudu, Nina Paović, koja je zastupala Agenciju u tom sporu, tvrdila je da Perović nije morala da prijavi prodaju stana jer “zaključila ugovor prodaji nepokretnosti po povoljnim uslovima, UZZ 05/2018, koji je za predmet imao spornu nepokretnost sa ostavom, prema kome je javna funkcionerka na ime kupoprodajne cijene trebalo da isplati iznos od 31.960,3 eura”.
“…Da je u momentu zaključenja ugovora o ustupanju (cesiji) sa trećim licem javna funkcinerka Perović Osnovnom sudu na Cetinju uplatila cjelokupan iznos kupoprodajne cijene i u tom momentu Osnovni sud na Cetinju nije imao nikakvih potraživanja prema njoj, već je ona predmetni stan potraživala od Osnovnog suda na Cetinju, koje potraživanje je i prenijela na gospođu Jelenu Radonjić, da je shodno članu 447 Zakona o obligacionim odnosima uopšte pojavljivanje Osnovnog suda Cetinje u zaključenju ovog ugovora bilo nepotrebno, jer javna funkcionerka Perović prema Osnovnom sudu u Cetinju nije imala dugovanje nego potraživanje, koje je potpisivanjem ugovora prenijela na Jelenu Radonjić…”, tvrdila je Paović krajem 2022. godine.
Ona još dovodi u pitanje i da li MANS može biti stranka u tom slučaju pred Upravnim sudom.
Tročlano Vijeće sudija Upravnog suda, međutim, drugačijeg je stava:
“Prema ocjeni suda, obrazloženje osporene odluke ne sadrži razloge koji upućuju na zaključak da javna funkcionerka Jelena Perović nije prekršila član 7, član 8 i član 23 stav 2 tačka 2 Zakona o sprečavanju korupcije, odnosno da nije stekla imovinu veću od 5.000 eura, prilikom zaključenja ugovora UZZ broj 8/2018 od 11. 1. 2018. godine, te da nije imala obavezu da preda izvještaj koji se odnosi na uvećanje imovine preko 5.000,00 eura, kao i da nije imala obavezu da da izjavu o postojanju sukoba interesa prilikom zaključenja Ugovora UZZ broj 305/2019 od 17. 5. 2019. godine, odnosno da u konkretnom javni interes nije podredila privatnom”, naglašeno je u presudi Upravnog suda, koji je poništio sporno rješenje ASK i naložio toj instituciji da “donese novo, zakonito rješenje”.
Prema presudi podgoričkog Osnovnog suda na koju je uložena žalba, Perović treba da vrati državi 58.539,7 eura, ali i zatezne kamate i to od 17. maja 2019. godine, jer je prodala stan dobijen po povoljnimm uslovima.
Država je spor protiv bivše direktorice Agencije pokrenula nakon inicijative MANS-a krajem novembra 2022.
Punomoćnik bivše direktorke ASK, advokat Nikola Martinović u žalbi Višem sudu tvrdi da “nije došlo do kršenja ugovora, jer je notarski zapis UZZ br.05/218 od 11. 1. 2018. godine po svojoj sadržini predugovor, kojim se ne mogu konstituisati prava i obaveze – osim obaveze da se kasnije zaključi glavni ugovor”.
Perović je smijenjena sredinom avgusta.
Specijalno državno tužilaštvo podiglo je 28. novembra optužnicu protiv Perović, a sumnjiče je za zloupotrebu službenog položaja i falsifikovanje službenih isprava. Optužnicom je obuhvaćena i Paović. U SDT-u sumnjaju da je Perović počinila više produženih krivičnih djela koja se odnose na zloupotrebu službenog položaja i falsifikovanje službene isprave. Tužioci terete Paović za dva produžena krivična djela zloupotreba službenog položaja i krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Bivša direktorica bila je u kućnom pritvoru od sredine aprila do 4. decembra. Produžene su joj mjere nadzora – obaveza povremenog javljanja određenom državnom organu i privremeno oduzimanje putne isprave.
Ročište radi kontrole optužnice u slučaju protiv Perović odloženo je za 28. januar 2025. godine, nakon što je advokat Martinović u Višem sudu u Podgorici zatražio izuzeće sudije Zorana Radovića, jer je već ranije odlučivao o mjerama ograničenja slobode kretanja bivše direktorice ASK-a.
Višemjesečno istraživanje MANS-a o imovini i prihodima penzionisanog službenika Agencije za nacionalnu bezbjednost i Uprave policije, Duška Golubovića, pokazalo je da je njegova porodica u periodu od desetak godina za kupovinu više nekretnina i luksuznih vozila izdvojila preko milion eura. Golubović tvrdi da je svu imovinu stekao legalno i uz pomoć porodice, te da se nikada nije bavio kriminalnim poslovima.
Duško Golubović, foto: Boris Pejović
Tokom 2013. godine Luka Golubović, stariji sin Duška Golubovića, za kupovinu vozila i nekretnina potpisao više kupoprodajnih ugovora, ukupne vrijednosti od blizu 200.000 eura. Golubović je u tom momentu bio dvadesetogodišnji student.
Svoj stan od 98 m2 u podgoričkom City kvartu Luka je kupio od kompanije „Čelebić“, zaključivši u novembru 2013. godine predugovor koji je predvidio cijenu od 115.000 eura, a samo mjesec dana prije toga je, iz podgoričkog salona kompanije „Rokšped“, izvezao tada novi automobil Audi S3 Sportback, nakon što je za njega izdvojio 42.000 eura. Iste godine, dao je još oko 42.000 eura kako bi postao suvlasnik dva poslovna prostora od 52 i 74 m2, kao i tri garaže u zgradi „Razvršje“ u centru Žabljaka.
Već naredne godine, Golubovići postaju vlasnici još jedne nekretnine u City kvartu, nakon što je supruga Duška Golubovića – Danijela, za iznos od 45.000 eura kupila poslovni prostor od 33 m2. Ovu nekretninu ona i Duško kasnije poklanjaju svom najmlađem djetetu, kćerki Sari.
Novi ugovor sa kompanijom „Čelebić“ sklopljen je 2015. godine, kada Luka Golubović u garaži zgrade u kojoj već posjeduje stan, za 13.000 eura kupuje dva garažna mjesta, koja je isplatio u naredne dvije godine.
Vozni park porodice Golubovića obogaćen je već sredinom 2016. godine, kada je njegova supruga iz Njemačke uvezla luksuzni Mercedesov terenac G klase. Prema podacima koji su MANS-u po Zakonu o slobodnom pristupu informacijama dostavljeni iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), ovo vozilo plaćeno je 105.000 eura.
Na ime supruge Danijele u periodu do 2010. godine bila su registrovana još tri vozila, i to dva terenca marke BMW i Mercedes, kao i jedan Volkswagen Golf. Detaljnije informacije o tome kako su i po kojoj cijeni nabavljena ta vozila nisu dostupne, imajući u vidu da je MUP tu dokumentaciju zbog protoka vremena uništio.
Sredinom 2018. godine, Duško Golubović kupuje stan od 69 m2 u zgradi „Normal Company“, u blizini podgoričkog hrama, po cijeni od 93.000 eura. U kupoprodajnom ugovoru Golubović navodi da je ta sredstva dobio na poklon od svog starijeg sina Luke, dok podaci iz žabljačkog katastra pokazuju da je prethodno Luka Golubović za isti taj iznos prodao svoju imovinu u tom gradu, što je moglo predstavljati izvor sredstava za kupovinu pomenutog stana. Pravo svojine nad ov nekretninom kasnije takođe je prebačeno na ime kćerke Sare.
Samo tri mjeseca nakon kupovine stana, u oktobru 2018. godine, Duško Golubović stiče i poslovni prostor u zgradi do Capital Plaze u Podgorici, površine 127 m2, kao i dvije garaže, po ukupnoj cijeni od skoro 180.000 eura. U kupoprodajnom ugovoru do kog je došao Istraživački centar MANS-a, Golubović se obavezuje da dio od skoro 80.000 eura isplati na dan potpisivanja, a ostatak od 100.000 eura u roku od godinu dana. Za razliku od ugovora za kupovinu stana, u ovom Golubović nije naveo porijeklo novca kojim je stečen poslovni prostor sa garažama. Krajem 2019. godine Golubović poklanja poslovni prostor i jednu garažu u ovoj zgradi svom mlađem sinu, Igoru.
Po povratku u sistem bezbjednosti 2019. godine, kada ga tadašnji direktor Uprave policije, Veselin Veljović, imenuje za zamjenika načelnika Odsjeka za suzbijanje teških krivičnih djela, u okviru Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, Golubović nastavlja da stiče vrijednu imovinu. Tako u razmaku od nepuna tri mjeseca 2019. godine godine, on za iznos od ukupno 56.000 eura kupuje dva vozila modela Volkswagen Passat, od kojih je jedno blindirano i sa specifičnim karakteristikama. Podaci iz prvog izvještaja o prihodima i imovini, koje je po dolasku u Upravu policije predao Agenciji za sprječavanje korupcije, pokazuju da je mjesečna zarada Golubovića u policiji te godine iznosila 840 eura, a da je za svoju suprugu prijavio platu od okvirno 450 eura.
Iako je, sudeći po očevom imovinskom kartonu, bila bez zvanično prijavljenih prihoda, Golubovićeva kćerka je te, 2019. godine, kupila novi BMW X4. Faktura, koju je za ovaj automobil visoke klase njemačke proizvodnje izdala kompanija „Voli Motors“, iznosila je 57.000 eura.
I pored svih opisanih ulaganja u nekretnine i vozila tokom 2019. godine, Duško Golubović je u imovinskom kartonu za tu godinu prijavio ušteđevinu od 20.000 eura.
Iste godine kada je stekla ovaj poslovni prostor, kćerka Golubovića je za u podgoričkom salonu automobila kompanije „Rokšped“, za 78.000 eura kupila Porsche Macan.
Odgovarajući na pitanja o porijeklu novca za kupovinu više luksuznih vozila, Duško Golubović naveo je da je trenutno na nekog od članova porodice registrovano svega jedno vozilo, na ime kćerke Sare, staro „tri, četiri godine“, vjerovatno misleći na opisani Porsche.
SPA centar, bazen, vikendice na Žabljaku
U podgoričkom naselju Gornja Gorica Golubovići privode kraju radove na izgradnji stambeno poslovnog objekta površine od oko 900 m2. Na prizemlju je planiran poslovni prostor sa kamin salom, zonom za opuštanje, kuhinjom, te SPA centrom i bazenom, dok je na spratu predviđen trosoban stambeni objekat od 350 m2. Upitan iz kojih sredstava se gradi ovaj velelepni objekat, Duško Golubović naglasio je da se radi o udruženim sredstvima cijele porodice. Iako ne postoje precizni podaci o tome koliko je do sada koštala izgradnja ovog objekta, podaci iz podgoričkog katastra pokazuju da su Golubovići zemljište na kom se gradi ova vila krajem 2020. godine platili 100 hiljada eura.
Odgovarajući na pitanja oko porijekla imovine Golubović ističe da se nikada nije bavio kriminalom, a da je sva imovina njegove porodice stečena legalno, naglašavajući da je njegova supruga imala rent-a-car agenciju, a da djeca imaju svoje firme, kao i da ne žive u istom domaćinstvu. Međutim, finansijski izvještaji tih kompanija, koje je MANS analizirao, pokazuju da njihovo poslovanje nije moglo biti izvor sredstava potrošenih za kupovinu pobrojanih vozila i nekretnina.
Kao jedan od izvora finansiranja, Duško Golubović naveo je da je u periodu dok nije bio u državnoj službi, „rudario“ bitkoine.
MANS će kompletnu dokumentaciju o imovini Golubovića proslijediti nadležnom državnom tužilaštvu i MUP-u na dalje postupanje, a naglašavaju da su svi podaci do kojih su došli tokom istrage pribavljeni korišćenjem Zakona o slobodnom pristupu informacijama.
Ko je Duško Golubović?
Duško Golubović je dugi niz godina bio operativac Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), gdje je bio najbliži saradnik Zorana Lazovića. Nakon što su 2015. napustili ANB, u sistem bezbjednosti vraćen je sa Lazovićem 2019. godine, kada ga je Veselin Veljović, bivši direktor Uprave policije, imenovao za zamjenika načelnika Odsjeka za suzbijanje teških krivičnih djela, u okviru Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije Uprave policije. U penziju je zvanično otišao u toku 2023. godine.
Njegovu karijeru prate brojne kontroverze i medijske spekulacije o vrijednosti njegove imovine, a ističe se telefonski listing koji je pokazao da je Golubović imao komunikaciju sa Naserom Keljmendijem, optuženim za međunarodnu trgovinu narkoticima. Golubović je 2011. godine, u izjavi za dnevne novine „Dan“, te kontakte i potvrdio, rekavši da Nasera Keljmendija poznaje, ali da nije imao bilo kakve zajedničke poslove sa njim. Za „Dnevne novine“, sa druge strane, tada izjavljuje “Poznajem Keljmendija, ali licitiranjem okolnosti tog poznanstva zadirali bismo u profesionalni dio, o čemu ne mogu da govorim”, kazao je on.
Da Golubović jeste bio u kontaktu sa Keljmendijem, potvrdili su i Veselin Veljović i Vladan Joković 23. decembra na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. Joković, bivši direktor ANB-a, tada je objasnio da je veza sa licima kalibra Keljmendija sastavni dio Golubovićevog posla, kako krajem 2011. godine prenosi nedjeljnik “Monitor”.
U samo nekoliko mjeseci 2015. godine, kada je i napuštao ANB, aktivirane su eksplozivne naprave ispred ugostiteljskog objekta kojim je gazdovala firma povezana sa njegovom suprugom, ali i na ogradi porodične kuće u Podgorici.
Privatni biznis i državna služba
Duškova supruga Danijela u prošlosti bila je među osnivačima dvije kompanije, „Ideal Group“ i „Macchiato Co“. „Ideal Group“ poslovala je kao rent-a-car agencija „Ideal Car“, a Golubovićeva supruga bila je suvlasnik kompanije od kraja decembra 2009, do februara 2022. godine, kada je prenijela osnivački udio na sina Luku, koji je sredinom prošle godine takođe izašao iz te kompanije.
Iako je Duško Golubović u razgovoru sa novinarom TV Vijesti dio prihoda porodice objasnio i činjenicom da je supruga imala privatnu firmu, analiza finansijskih iskaza ove firme pokazala je da se opisane transakcije, odnosno kupovina nekretnina i luksuznih vozila od strane porodice, nije mogla finansirati iz prihoda od ovog preduzeća, imajući u vidu da je isto uglavnom poslovalo sa gubitkom. Isti slučaj je i sa preduzećem „Macchiato Co“, u kom je doduše Golubovićka bila među osnivačima u kratkom periodu između 2014. i 2015. godine.
Kćerka Sara Golubović je početkom 2021. godine osnovala kompaniju „Saras’ Space“ koja se bavi dizajnom enterijera, sudeći po objavama na društvenim mrežama. Kompanija ima jednog zaposlenog i ostvaruje godišnje prihode od par hiljada eura. „Saras’ Space“ je registrovana na adresi na kojoj se nalazi poslovni prostor u podgoričkom City kvartu koji je Golubovićka dobila na poklon od roditelja. Na istoj adresi je u decembru prošle godine registrovana još jedna kompanija u njenom vlasništvu, “Muro Decor”.
Mlađi sin, Igor Golubović, u novembru 2020. godine primljen je u Upravu policije, gdje je rješenjem tadašnjeg direktora, Veselina Veljovića, raspoređen na radno mjesto policijskog službenika za privredni kriminal u Centru bezbjednosti Podgorica. Podaci o njegovoj zaradi do novembra 2022. godine pokazuju da je bruto zarada najmlađeg Golubovića mjesečno iznosila oko 1000 eura.
Potrošački kredit od 250.000 eura
U maju 2022. godine Luka Golubović zaključio je sa Hipotekarnom bankom ugovor o potrošačkom kreditu na iznos od 250.000 eura koje se obavezao da vrati kroz dvadeset otplata, do oktobra 2026. Rata je određena na iznos od 12.500 eura, bez pripadajućih kamata. Imajući u vidu podatke o plati Golubovića u Vojsci Crne Gore, nije jasno iz kojih izvora se finansira otplata ovog kredita. Kao sudužnik na ovom kreditu upisana je njegova sestra, a vraćanje kredita je garantovano i dijelom porodične imovine koja je opterećena hipotekom.
Analiza prikupljene dokumentacije iz državnog katastra koja se odnosi na sve nekretnine koje su bile ili jesu u vlasništvu porodice Golubović nije pokazala da su u naznačenom periodu članovi porodice podizali druge kredite kojima su opterećivali svoju imovinu, odnosno na osnovu kojih su sticali istu.
Podaci o vozilima se nakon deset godina čuvanja uništavaju
MANS nije bio u mogućnosti da dođe do svih podataka o tome po kojoj cijeni su Golubovići nabavljali vozila u prethodnom periodu jer je dio te dokumentacije već bio uništen u skladu sa unutrašnjim pravilnicima MUP-a. „U postupku po ovom zahtjevu, prvostepeni organ je utvrdio da shodno tačci 72 Liste kategorija registraturske građe sa rokovima čuvanja Ministarstva unutrašnjih poslova 01 broj: 067/19-36985 od 16.10.2019. godine, propisano je da se zahtjevi za registraciju vozila, izdavanje saobraćajnih dozvole i tehničke ispravnosti vozila, čuvaju 10 godina, a s obzirom da su registracije navedenih vozila bile 2009. i 2010. godine, navedena dokumentacija nije dostupna“, navodi se u odgovoru MUP-a za dio vozila koja su bila u vlasništvu supruge Duška Golubovića.
Neobična istorija jednog stana
Stan od 46m2 koji je Danijela Golubović kupila u zgradi pored podgoričkog hrama, bio je u vlasništvu porodice Valentine Pavličić, Zastupnice Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu, prije nego što su ga prodali supruzi bivšeg operativca ANB-a. Ovaj stan Pavličići su stekli kroz posao sa podgoričkom kompanijom „Bemax“, nakon što je suprug Valentine Pavličić toj kompaniji prodao vlasništvo nad offshore kompanijom „Blueray Limited“, registrovanom u Saint Vincent i Grenadinima, jednom od ostrva iz Karipskog arhipelaga. Istražujući ovaj slučaj, MANS je tada otkrio da je u roku od osam godina kroz različite kompenzacije vlasništvo nad tom nekretninom promijenjeno čak šest puta.
Porodica dugogodišnjeg javnog funkcionera, Božidara Vuksanovića, za dvije godine potrošila je preko 270 hiljada eura za kupovinu više nekretnina, što je novac koji nije bio prijavljen u zvaničnim izvještajima o prihodima i imovini. Na ime najstarijeg sina, Bojana, kupljeni su stan i garaža, te poslovni prostor u Podgorici, dok je Vuksanović na svoje ime uknjižio zemljište na Žabljaku na kome se danas nalazi vikendica.
Vuksanović je rekao da da ne želi da komentariše dokumenta Istraživačkog centra MANS-a i da je tačno ono što je prijavio nadležnim organima. Kratko je kazao i da je trgovina nekreninama njegovog sina „pitanje nasljedstva“. Međutim, podaci sa sajta Agencije za sprječavanje korupcije pokazuju da u periodu kada su kupovali nekretnine, Vuksanovići nisu prijavili postojanje bilo kakvog nasljeđa iz koga bi se mogle finansirati pomenute nekrenine.
Dokumentacija do koje je došao Istraživački centar MANS-a pokazuje da je Bojan Vuksanović još početkom 2008. godine od kompanije „Normal Company“ kupio stan od 156 kvadratnih metara i garažu u zgradi pored podgoričkog hrama, za šta je platio iznos od 171.600 eura. Sin javnog funkcionera je tada imao 23 godine, a u imovinskom kartonu svog oca se vodio kao nezaposleno lice. Krajem te godine Božidar Vuksanović je kupio plac na Žabljaku, površine 200 kvadratnih metara i platio ga 22 hiljade eura.
Izvod iz kupoprodajnog ugovora u kome se navodi da je Vuksanović još 2008. godine kupio stan od kompanije “Normal Company”, FOTO: MANS
Već naredne godine, mlađi Vuksanović sa istom građevinskom kompanijom sklapa još jedan kupoprodajni ugovor, ovog puta za poslovni prostor na Starom Aerodromu, površine 129 kvadratnih metara. U ugovoru se navodi da se radi o nekretnini u takozvanim „grubim građevinskim radovima“, te da je mlađi Vuksanović već isplatio ugovoreni iznos od 78.600 eura.
Niti jedna od ovih transakcija tada nije prijavljena nadležnoj Komisiji sa sprječavanje konflikta interesa, iako je za to postojala zakonska obaveza. Nije poznato iz kojih sredstava se finansirana kupovina nekretnina vrijednih preko 270 hiljada eura, jer Vuksanovići u tom periodu nisu imali prijavljenu ušteđevinu ili nasljedstvo, niti su prijavili postojanje kredita koji bi poslužili u tu svrhu.
Vuksanović je kupovinu nekretnina na Žabljaku Komisiji prijavio tek 2011. godine, kada je na placu uknjižio i vikendicu, za sada nepoznate vrijednosti. Sa druge strane, kupovina stana i poslovnog prostora nikada nije prijavljena nadležnim organima, a Božidar je od 2011. godine prestao da prijavljuje starijeg sina kao člana domaćinstva.
Mlađi Vuksanović se kao vlasnik nekretnina koje je kupio od 2008. do kraja 2009. godine, uknjižio 2012. godine, nakon što je napustio očevo domaćinstvo.
Od posla sa Poštom Vuksanović zaradio blizu 74 hiljade eura
„Pošta Crne Gore“ je u periodu od 2014. do 2021. godine sklopila više ugovora o rentiranju poslovnog prostora koji je Bojan Vuksanović kupio u podgoričkom naselju Stari aerodrom. Dokumentacija o pojedinačnim isplatama do kojih je Istraživački centar MANS-a došao zahvaljujući Zakonu o slobodnom pristupu informacijama, pokazuje da je Pošta po osnovu zakupa poslovnog prostora mlađem Vukanoviću ukupno isplatila iznos od blizu 74 hiljade eura, te da je mjesečni zakup kretao u rasponu od oko 600 do 1000 eura.
Iz jednog od ugovora se vidi da je nakon kupovine poslovnog prostora u takozvanoj „sivoj fazi“ od kompamije „Normal Company“, kompletirao sve zanatske radove, te da je poslovni prostor bio u potpunosti funkcionalan prije izdavanja „Pošti Crne Gore“.
Funkcije Božidara Vuksanovića
U periodu od 2008. do 2010. godine kada su realizovane transakcije koje nije prijavio nadležnim organima, Božidar Vuksanović je obavljao funkciju poslanika u Skupštini Crne Gore. Pored te funkcije, Vuksanović je obavljao funkciju direktora ZIKSa (postavljen 2005. godine), ali i člana odbora direktora „Pošte Crne Gore“. Na poziciju direktora Uprave Carina Vuksanović je imenovan sredinom 2009. godine gdje se nalazio do 2011. godine kada je postavljen za vršioca dužnosti direktora Uprave policije.
MANS tražio provjeru imovine djece nakon napuštanja domaćinstva
MANS je, kao dio Radne grupe prethodnog saziva Skupštine Crne Gore koja je radila na izmjenama Zakona o sprječavanju korupcije, u prvoj polovini ove godine, predložio da javni funkcioneri prijavljuju imovinu i prihode za supružnike i djecu nezavisno od toga da li su članovi domaćinstva ili ne.
Trenutno, Zakon o sprječavanju korupcije predviđa da funkcioneri ASK-u prijavljuju imovinu i prihode samo za članove domaćinstva, odnosno najčešće supružnike i djecu koji sa njima žive u zajednici. Takva odredba omogućava da djeca javnih funkcionera najčešće stiču imovinu po izlasku iz domaćinstva, tačnije da u istoj godini kada funkcioner prestaje da ih prijavljuje kupe nekretninu ili vozilo. U praksi, transakcije ove vrste prolazile su neopaženo od strane ASK-a, ali i skrivene od javnosti.
Zbog svega navedenog, u nacrt izmjena Zakona o sprječavanju korupcije, koji još uvijek čeka mišljenje Evropske komisije i održavanje javne rasprave, uvršten je predlog MANS-a da se odredba o članovima domaćinstva iz sadašnjeg zakona izmijeni na način da funkcioneri ubuduće prijavljuju prihode i imovinu supružnika i djece bez obzira na to da li sa njima žive u zajednici, ili ne. Takvo rješenje, ukoliko se usvoji, omogućiće konkretniju kontrolu ASK-a i smanjiti prostor za manipulacije u vidu sakrivanja (porijekla) imovine.
Predsjednik Skupštine Opštine Budva, Nikola Jovanović, sredinom prošle godine postao je vlasnik trosobnog stana površine 109 kvadratnih metara koji se nalazi u budvanskom naselju Lazi. Prema kupoprodajnom ugovoru do kog je došao Istraživački centar MANS-a, Jovanović je stan platio 85.350 eura, odnosno 783 eura po kvadratnom metru. Stan je kupljen uz pomoć stambenog kredita od 70 hiljada eura, dok je ostatak uplatio direktno prodavcu, ruskom državljaninu, Ismagilovu Rashitu.
straživački centar MANS-a je, analizirajući ovaj posao, došao da podatka da je vrijednost stana koji je Jovanović stekao, i koji je stavio pod hipoteku, procijenjena na značajno veći iznos, i to na 143.000 eura.
Kako je „oborena“ cijena stana
Prema dostupnim podacima agencija za nekretnine, prosječna cijena stana u budvanskom naselju Lazi se kreće od 1.500 do 2.500 eura po kvadratnom metru, što je višestruko veći iznos od onog po kojem je predsjednik budvanske Skupštine Opštine platio stečenu nekretninu.
Upitan da prokomentariše nisku cijenu po kojoj je kupio stan i prirodu odnosa sa prodavcem stana, Jovanović je rekao da Rašita nije poznavao prije zaključenja kupoprodajnog ugovora, te da je o cijeni stana pregovarao sa njegovim punomoćnikom. U vezi sa cijenom stana, Jovanović tvrdi da je na nju uticalo nekoliko faktora koji su u konačnom doveli do toga da ona bude niža od tržišne.
Nikola Jovanović je za Istraživački centar MANS-a izjavio da se stan nalazi u neposrednoj blizini groblja, da dugo vremena stan nije mogao biti prodat, kao i da je sama nekretnina imala brojne građevinske nedostatke zbog kojih je i snižena njena cijena.
– Stan je imao višegodišnje probleme sa vlagom, zbog čega je bilo potrebno uraditi izolaciju na terasi, te zamjenu podova u trpezariji i dnevnoj sobi i ostali građevinski radovi“, rekao je Jovanović za MANS.
Ipak, podaci iz procjene do koje je došao MANS ne prepoznaju nedostatke na koje se poziva Jovanović.
„Stambeni prostor je u odličnom stanju, dobro održavan, nema vidljivih nedostataka. Stambeni prostor je orjentisan put jugo-istoka, ima pogled na more… Svakom stambenom prostoru pripada po jedno parking mjesto“, navodi se u izvještaju o procjeni imovine koja je urađena u junu 2022. godine, neposredno prije nego što je Jovanović kupio stan.
Izvod iz Izvještaja o procjeni vrijednosti nepokretnosti. Foto: MANS
Upitan koliko su iznosili troškovi rekonstrukcije stana, Jovanović je rekao da ne zna precizan iznos jer je većinu radova izvodio sam.
Procjenu naručio Jovanović, sad ne zna koliko vrijedi stan
Na pitanje u vezi sa procjenom vrijednosti stana, Jovanović ističe da ne zna na koji iznos je njegov stan procijenjen, da mu nije poznato kako je procjena rađena, i da je ne posjeduje jer ju je naručila banka kao sredstvo obezbjeđenja – hipoteke za davanje kredita.
Ipak, u izvještaju o procjeni do kojeg je došao MANS eksplicitno se navodi da je krajem juna 2022. godine „na zahtjev gospodina Nikole Jovanovića izvršena procjena vrijednosti nepokretnosti radi utvrđivanja tržišne vrijednosti za potrebe kredita…Tržišna vrijednost predmetne nepokretnosti, shodno podacima prezentovanim u izvještaju, na dan procjene iznosi 143.000 eura.“
Izvod iz izvještaja procjene vrijednosti nepokretnosti Foto: MANS
Neprijavljena štednja na tekućem računu
Pored kredita, dio sredstava za kupovinu stana pod opisanim uslovima, Jovanović tvrdi da je obezbijedio iz sopstvene štednje. Iznos razlike između kupoprodajne cijene od 85.350 eura i dobijenog kredita od 70 hiljada eura, predsjednik Skupštine Opštine Budva je prodavcu stana isplatio sa svog žiro računa.
Iznos od 15.350 eura Jovanović je prodavcu uplatio početkom avgusta prošle godine. Upitan za porijeklo tog novca, Jovanović je rekao da se radi o sredstvima koja potiču iz njegove redovne mjesečne zarade.
Potvrda o uplati, Foto: MANS
Podaci o njegovoj mjesečnoj zaradi pokazuju da Jovanović ovaj iznos od plate nije mogao obezbijediti čak ni u slučaju da njegova petočlana porodica od januara do avgusta prošle godine nije imala bilo kakvih troškova života.
Ukoliko se ipak radi o višegodišnjoj štednji, ona je morala biti prijavljena do marta prošle godine u okviru redovnog izvještaja o prihodima i imovini koji se podnosi Agenciji za sprječavanje korupcije (ASK). Ipak, podaci sa sajta ASK-a pokazuju da Jovanović redovan izvještaj podnio 29. marta 2022, a potom još dva vanredna izvještaja u avgustu iste godine kada je imenovan za vd-a menadžera Opštine Budva. Niti jedan od tih izvještaja nije sadržao podatke o bilo kakvoj štednji.
Na pitanje Istraživačkog centra MANS da li osim zvanične zarade ima druga primanja, te da li ima još neku štednju, Jovanović je rekao da osim plate u Opštini nema drugih primanja, a negirao je da ima druge račune ili oročenu štednju. Podaci sa sajta ASK-a pokazuju i to da Jovanović nije dao saglasnost za pristup podacima na računima bankarskih i drugih finansijskih institucija.
MANS je još krajem prethodne godine sve opisane podatke proslijedio Ageciji za sprječavanje korupcije, ali za sada nema informacije da je ova institucija nešto preduzela u ovom slučaju.
Zloupotreba službenih vozila u privatne svrhe postala je dio crnogorske svakodnevnice, ali slučaj direktorice ASK-a pokazuje da se nastavlja urušavanje kredibiliteta te institucije i jasan je znak da se konkretni rezultati ne mogu očekivati sa adrese koja se ne samo ne bori protiv korupcije, već je umnogome usvojila takav obrazac ponašanja kao prihvatljiv.
Crni luksuzni BMW registarskih tablica PG CGL48, samo je jedan od više stotina službenih automobila koje svakodnevno srijećemo na crnogorskim ulicama. Ipak, ovo vozilo je posebno po tome što ga koristi Jelena Perović, direktorica Agencije za sprječavanje korupcije, institucije koja bi trebala da bude prva linija odbrane javnog interesa od korupcije i zloupotrebe državnih resursa.
Službeno vozilo ASKa, Foto: MANS
Podaci do kojih je došao Istraživački centar MANS-a ukazuju na brojne sumnje u zakonitost nabavke i korišćenja ovog vozila.
ASK je ovo vozilo kupio u martu prošle godine po cijeni od 35.000 eura, nakon sprovedenog postupka javne nabavke na kome se kao jedini ponuđač pojavila kompanija „Voli-Motors“, zvanični uvoznik marke BMW za Crnu Goru.
Ugovor o kupovini vozila za potrebe ASK-a, Foto: MANS
Podaci iz tenderske dokumentacije upućuju na sumnju da su i prije okončanja postupka nabavke, u ASK-u znali koje auto želi da vozi njihova direktorica. Tako je ponuda koja je predao „Voli-Motors“ u tehničkim detaljima bila identična onome što su bili zahtjevi ASK-a u tenderskoj dokumentaciji, što se najčešće dešava onda kada je model automobila odabran i prije tendera.
Uredba propisuje da ovakvu povlasticu imaju samo Predsjednik Crne Gore, Predsjednik i potpredsjednici Skupštine, Predsjednik i članovi Vlade Crne Gore, predsjednici Vrhovnog i Ustavnog suda, Vrhovni državni tužilac i Specijalni tužilac za borbu protiv organizovanog kriminala, te Zaštitnik ljudskih prava i sloboda.
Ovim dokumentom je definisano da se stalna upotreba može odobriti i licima koji su pod posebnim mjerama zaštite na osnovu procjene organa nadležnog za poslove bezbjednosti.
Međutim, na upit o tome da li je direktorica ASK-a štićena ličnost, te da li je za nju rađena bezbjednosna procjena, iz Ministarstva unutrašnjih poslova i Agencije za nacionalnu bezbjednost su odgovorili odrično.
“Sektor policije posebne namjene, shodno svojim nadležnostima, nije upućivao zahtjeve za izradu bezbjednosne procjene stepena ugoženosti Jelene Perović nadležnom organu Agenciji za nacionalnu bezbjednost, pa samim tim bezbjednosne procjene imenovane ne posjeduju. Takođe smo obavješteni da direktorica Agencije za sprječavanje korupcije nema status štićene ličnosti,” navodi se u odgovoru Ministarstva unutrašnjih poslova na pitanja MANS-a.
“Poštovani, shodno vašem aktu, obavještavamo vas da Agencija za nacionalnu bezbjednost nije vršila procjenu potrebe zaštite ličnosti za Jelenu Perović, direktoricu Agencije za sprečavanje korupcije”, kazali su MANS-u i u Agenciji za nacionalnu bezbjednost.
Jelena Perović, direktorica ASK-a, Foto: ASK
ASK posjeduje više putničkih vozila o čijoj upotrebi se vodi zvanična evidencija, ali se samo za BMW koji koristi direktorica ne navodi broj registarskih tablica. Istraživački centar MANS je otkrio da je ASK nedavno na skupocjenom BMW službene tablice zamijenio takozvanim „civilnim“ tablicama sa brojem PG KT033, čime je ono postalo manje upadljivo u svakodnevnoj upotrebi.
Službeni BMW sada nosi “civilne” registarske tablice
Za oko deset mjeseci koliko ima ovo vozilo na raspolaganju, direktorica ASK-a je BMW koristila kao privatno i nakon radnog vremena, a tokom vikenda je prelazila na stotine kilometara. Podaci iz putnih naloga pokazuju i da je Perovićeva službeni BMW koristila i za put do Slovenije gdje je otputovala 30. decembra prošle godine i tamo provela novogodišnje praznike. Nakon toga, BMW je putovao od Ljubljane do Beograda, da bi uoči božićnih praznika, vozilo bilo vraćeno u Crnu Goru.
Iz MANS upozoravaju da se nastavlja urušavanje kredibiliteta institucije u koju bi građani trebali da imaju najviše povjerenja kada je u pitanju borba protiv korupcije.
“Ovdje govorimo o mnogo većem problemu od toga da je direktorica ASK-a prigrabila za sebe beneficije koje joj ne pripadaju. Ovakav odnos prema državnoj imovini zapravo pokazuje zbog čega u ovoj instituciji nisu bili u stanju da procesuiraju zloupotrebe državnih resursa i teško je očekivati da direktorica Agencije ispita privatno-službena putovanja u inostranstvo predsjednika države Mila Đukanovića ili premijera Dritana Abazovića, kada je i sama takav obrazac ponašanja usvojila kao prihvatljiv. Problem korupcije u Crnoj Gori je sistemske prirode i kao takav se mora rješavati kroz jačanje institucija u kojima nema mjesta za one kojima javni interes nije na prvom mjestu”, naveli su u MANSu.
Na pitanja Istraživačkog centra MANS-a o „novogodišnjem službenom putu“ za Sloveniju i da li su do sada i kako u toj instituciji sankcionisali zloupotrebu službenih vozila, iz ASK-a nisu dali odgovor.
Početkom prošle godine Miloš Medenica je prodao svoju nezavršenu vilu u Krašićima za iznos od 700.000 eura, a podaci do kojih je došao Istraživački centar MANS-a pokazuju da je sin bivše predsjednice Vrhovnog suda, Vesne Medenice, u izgradnju tog objekta uložio tek 16.000 eura, dok je ostatak finansirao tivatski biznismen, Rado Arsić.
Ministarstvo održivog razvoja i turizma (MORT) je sredinom 2012. godine izdalo građevinsku dozvolu kojom se Milošu Medenici, Radu Arsiću i njihovom poslovnom partneru, Željku Koviniću, omogućava izgradnja tri turističke vile na samoj obali mora u tivatskom naselju Krašići, ukupne bruto površine od oko 440 kvadratnih metara. Ova dozvola se odnosila na katastarske parcele koje su bile u vlasništvu Medenice i njegovih partnera.
Dokumentacija do koje je došao Istraživački centar MANS-a pokazuje da su Miloša Medenicu u ovaj posao uveli upravo Arsić i Kovinić tako što su mu još 2006. godine prodali djelove svojih parcela, ukupne površine od 160 kvadratnih metara, čime je sin Vesne Medenice dobio svoje mjesto u ovoj investiciji. Kupoprodajni ugovori pokazuju da je Miloš Medenica ove parcele platio tek 16 hiljada eura.
Ugovori o kupovini parcela, foto: MANS
Nakon što je dobijena građevinska dozvola i započeti radovi, Arsić i Medenica u septembru 2016. godine naknadno zaključuju Ugovor o zajedničkoj investicionoj izgradnji kojim je regulisano finansiranje gradnje Miloševe vile u Krašićima.
Ugovor o zajedničkoj izgradnji, FOTO: MANS
Ugovorom je predviđeno da Medenica u ovaj poslovni poduhvat ulaže dvije parcele koje je ranije kupio od Arsića i Kovinića, dok je obaveza Arsića bila da obezbijedi novčana sredstva za izgradnju objekta.
Arsić se ovim ugovorom obavezao da snosi troškove izrade projekta i plaćanja naknada za uređenje zemljišta, te pribavljanja svih saglasnosti i dozvola. Obaveza Arsića je bila i da izvrši pripremu Miloševe parcele za građenje, reguliše priključke za struju, vodu i kanalizacionu mrežu, te snosi kompletne troškove izvođenja svih radova.
Na Miloševim parcelama je bila previđena izgradnja jedne turističke vile, ukupne površine od 116 kvadratnih metara, a ugovorom o zajedničkoj izgradnji je bilo previđeno da od izgrađene kvadrature Arsiću pripadne 75%, a Medenici preostalih 25%. Arsić i Medenica su dogovorili da investicija izgradnje pomenute vile, zajedno sa parcelama koje je Miloš unio u projekat, iznosi tek 69.000 eura.
Ipak, iako je ugovorom bilo previđeno da dobije tek jednu četvrtinu izgrađene vile, Miloš Medenica se, uz saglasnost Arsića, 2018. godine uknjižio na kompletnom objektu. Stanje na terenu je pokazalo da je Arsić sagradio objekat koji je za oko 50 kvadratnih metara veći (167m2) nego što je bilo predviđeno projektom, zbog čega je u listu nepokretnosti unijeta zabilježba „prekoračenje građevinske dozvole“.
Koliko je vrijedan poklon koji je Medenica na taj način dobio od Arsića, pokazalo se početkom 2021. godine kada je Miloš svoju vilu prodao jednom turskom državljaninu za sumu od 700 hiljada eura.
Ugovor o prodaji vile, Foto:MANS
Istraživački centar MANS-a je od tivatskog biznismena pokušao da dobije komentar na posao koji je imao sa sinom Vesne Medenice, uključujući i okolnosti pod kojima je Miloš Medenica postao vlasnik tako vrijedne imovine, ali na poslata pitanja Arsić nije odgovorio.
Odgovora nije bilo ni na pitanje da li je osim pomenute parcele, Miloš Medenica imao još neka ulaganja u izgradnju vile čime bi se opravdala činjenica da se i pored zajedničkog ugovora o izgradnji, on ipak uknjižio na 100% objekta, a ne na jednu četvrtinu kako je bilo predviđeno ugovorom.
Vesna Medenica je prije par sedmica uhapšena pod sumnjom da je kao član kriminalne organizacije koju je formirao njen sin Miloš, počinila krivično djelo protivzakonit uticaj. Miloš Medenica je ranije napustio Crnu Goru i nije dostupan crnogorskim organima.
Danas se na terenu nalazi objekat koji je identičan onome koji je Arsić planirao da gradi, dok se u listu nepokretnosti navodi da je stečen poklonom. Planska dokumentacija za taj objekat je pokazala da je vrijednost investicije bila najmanje 125.000 erua, dok Arsić tvrdi da nije učestvovao u izgradnji kuće .
Krivična prijava zbog nelegalne gradnje, MORT krio podatke o nadzoru
MANS je još 2020. godine protiv Miloša Medenice i Rada Arsića nadležnom tužilaštvu podnio krivičnu prijavu zbog nelegalne gradnje i uzurpacije zemljišta u zoni Morskog dobra u Krašićima, ali i nadležnim inspekcijama MORT-a. Osnovno državno tužilaštvo je tada odbacilo krivičnu prijavu protiv Medenice, dok za Arsića još uvijek nije poznat ishod postupka.
Na okolnosti iz krivične prijave MANS-a, krajem 2020. godine je u Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) u Kotoru saslušan i Miloš Medenica koje je izjavio da je posljednji put na gradilištu svoje vile bio 2017. godine kada su bili završeni grubi građevinski radovi, te da je Arsiću povjerio sve poslove oko dobijanja saglasnosti i izgradnje tog projekta. Medenica je pred tužiocem potvrdio da zna za građevinsku dozvolu koja je izdata na njegovo ime, Rada Arsića i Željka Kovinića.
Međutim, iako je prethodno od njega kupio parcelu sa kojom je ušao u posao izgradnje vile u Krašićima, Medenica je pred nadležnim tužiocem izjavio da Kovinića ne poznaje. Iako se formalno vodi kao investitor objekta koji je nelegalno sagrađen, ODT u Kotoru je povjerovalo Medenici da nije bio upoznat sa detaljima gradnje, i zbog toga odbacilo krivičnu prijavu protiv njega.
