Imovina funkcionera | MANS

Tag: Agencija za sprečavanje korupcije

  • Milovac: Đukanović će morati da dokazuje porijeklo imovine

    Milovac: Đukanović će morati da dokazuje porijeklo imovine

    Izvor: Portal RTCG

    Bez obzira na aktuelne sudske postupke koje je pokrenuo protiv Agencije za sprečavanje korupcije, bivši predsjednik države Milo Đukanović će na kraju ipak morati da dokazuje porijeklo svoje imovine, ocijenio je za Portal RTCG Dejan Milovac iz MANS-a.

    Prvostepenom presudom Osnovnog suda u Podgorici odbijen je kao preuranjen tužbeni zahtjev Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije, kojim je bivši predsjednik tražio naknadu nematerijalne štete u iznosu od 5.000 eura zbog povrede časti, ugleda i dostojanstva.

    Milovac je komentarisao da li će Đukanović ipak, bez obzira na aktuelne predmete koji su pokrenuti po njegovoj inicijativi, pred sudovima morati da dokazuje porijeklo imovine i istakao je da je važno napraviti jasnu razliku između postupaka koje vodi ASK i pitanja stvarnog porijekla imovine bivšeg predsjednika države.

    “Postupci koje ASK vodi protiv Đukanovića, a koji su predmet njegovih tužbi i privatnih tužbi, ne tiču se dokazivanja porijekla njegove imovine. Riječ je o tome da Đukanović određenu imovinu nije prijavio u trenutku kada je bio u obavezi da to učini Agenciji za sprečavanje korupcije, odnosno ranije Komisiji za sprečavanje sukoba interesa“, naveo je Milovac.

    Kako dodaje, to je isključivo administrativno pitanje, dok bi ključnu ulogu moralo da ima državno tužilaštvo.

    “Ono što bi trebalo da uslijedi, prema našim saznanjima, jeste postupanje tužilaštva, koje je u pojedinim slučajevima i samo saopštilo da je otvorilo određene predmete kada je u pitanju porijeklo njegove imovine. Bez obzira na to da li je imovina prijavljena ili nije, tužilaštvo bi konačno trebalo da ispita odakle ona potiče“, kazao je Milovac.

    Upozorava da važeći zakonski okvir u velikoj mjeri otežava takve postupke.

    “Nažalost, trenutni zakonski okvir znatno otežava tužilaštvu da procesuira Đukanovića po pitanju neprijavljene ili eventualno skrivene imovine koja bi mogla biti otkrivena u budućnosti“, rekao je Milovac.

    Posebno je ukazao na slučajeve poput “Pandora papira“, u vezi s kojima javnost još nema jasne informacije.

    “Podsjetiću da u slučajevima poput Pandora papira još uvijek nemamo konkretne informacije iz tužilaštva dokle se stiglo sa tom, vjerujem, izuzetno komplikovanom istragom koja se vodi u više jurisdikcija. Kada se otkrije imovina za koju postoji sumnja da je Đukanović posjeduje, a čije je porijeklo teško dokazati, po važećem zakonodavstvu tužilaštvo mora da dokaže iz kog krivičnog djela su potekla sredstva za njenu nabavku i da li je ta imovina bila predmet krivičnog djela“, istakao je Milovac.

    Prema njegovim riječima, to predstavlja ozbiljan problem, imajući u vidu dugogodišnju vladavinu.

    “To je mnogo komplikovaniji proces, jer s obzirom na to da je Đukanović gotovo 30 godina bio na vlasti, čak i ako se dokaže neko krivično djelo, vrlo je vjerovatno da će ono biti zastarjelo. Sa druge strane, moguće je i da takvo krivično djelo u to vrijeme nije ni postojalo“, kazao je Milovac.

    Dejan Milovac/MANS

    Podsjeća da su određena krivična djela relativno skoro uvedena u domaće zakonodavstvo.

    “Tek smo nedavno prepoznali pranje novca, kriminalno udruživanje i organizovani kriminal kao krivična djela. Zbog toga Crna Gora mora da dobije tzv. “antimafija zakon”, odnosno zakon u kojem se postupak vodi protiv imovine, a ne protiv osobe“, naglasio je Milovac.

    Takav model, kako dodaje, bio bi ključan ne samo u ovom slučaju.

    “U tom slučaju tužilaštvo ne bi moralo da dokazuje krivično djelo iz kojeg je imovina potekla. Imali bismo potpuno drugačiju situaciju, ne samo kada je u pitanju Đukanović, već i drugi javni funkcioneri i tzv. bezbjednosna lica koja raspolažu ogromnom imovinom čije porijeklo ne mogu da objasne“, rekao je Milovac.

    Zaključuje da je Crnoj Gori potreban model kakav postoji u Italiji.

    “MANS već godinama govori da je tzv. ‘italijanski model’ neophodan. Crna Gora se danas nalazi tamo gdje je Italija bila prije nekoliko decenija, na početku borbe protiv mafije. Iako je riječ o drastičnoj mjeri, ona je nužna imajući u vidu stanje pravosuđa, pritiske organizovanog kriminala i slabe kapacitete za finansijske istrage“, kazao je Milovac.

    On ističe da se do tada ne mogu očekivati ozbiljni sudski epilozi.

    “U tom smislu, očekujem da će Đukanović u dogledno vrijeme imati određene obaveze pred sudovima, ali bez suštinskog rješenja dok ne dođemo do modela koji omogućava da se vodi postupak protiv imovine“, zaključio je Milovac.

  • ASK ponovo da provjeri Abazovićev put u Dubai

    ASK ponovo da provjeri Abazovićev put u Dubai

    Piše: Tina Popović (ND Vijesti)

    Agencija za sprečavanje korupcije, kojom je tada rukovodila Jelena Perović, netačno je tumačila Zakon o sprečavanju korupcije, kada je odlučila da put bivšeg premijera i aktuelnog lidera Građanskog pokreta URA Dritana Abazovića u Ujedinjene Arapske Emirate (UAE) 2021. godine nije poklon i da nije morao da ga prijavi.

    To je stav Upravnog suda Crne Gore, u presudi koju su donijeli nakon što je Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) osporila takvu odluku Agencije.

    Abazović je, u pratnji tadašnjeg savjetnika Filipa Adžića boravio u UAE u decembru 2021, a na društvenim mrežama je, pored ostalog, tada objavio i fotografiju sa trke Formule 1 u Abu Dabiju, zahvaljujući domaćinima što su “ispunili jedan od dječačkih snova”.

    “U ponovnom postupku, tuženi organ će postupiti po primjedbama iz ove presude i donijeti novu, zakonitu odluku u ovoj upravnoj stvari”, stoji u presudi Upravnog suda.

    Iz Agencije su “Vijestima” kazali da su primili tu presudu.

    “Odmah po prijemu predmetne presude, javnom funkcioneru na kojeg se odnosi Vaš upit upućen je poziv da se izjasni o navodima iz inicijative i presude Upravnog suda. Nakon dostavljenog izjašnjenja javnog funkcionera, naloženo mu je da dostavi i dokaze na koje se u svom izjašnjenju pozvao. Tokom jaanuara biće nastavljen upravni postupak, a Agencija će, postupajući u skladu sa rokovima propisanim odredbama Zakona o upravnom postupku, postupiti po nalogu iz presude Upravnog suda”, odgovorili su “Vijestima” iz institucije, kojom rukovodi vršilac dužnosti direktora Dušan Drakić.

    Bivši premijer je juče redakciji kratko kazao da nema “poseban komentar”.

    “ASK je gori nego u vremenu Jelene Perović, vidimo se na sudu”, poručio je Abazović.

    Perović tvrdila da putovanje nije poklon

    U presudi se, pored ostalog, navodi da je Upravni sud ocijenio da su “razlozi dati u obrazloženju rješenja nejasni i u suprotnosti sa stanjem u spisima predmeta i ne upućuju na odluku datu u dispozitivu, da tuženi organ (Agencija) pogrešno tumači materijalno pravo, te da činjenično stanje nije pravilno i potpuno utvrđeno”.

    “…Pogrešan je zaključak tuženog organa da Zakon jasno definiše da poklon čini novac, hartije od vrijednosti ili dragocjeni metal, kod činjenice da je članom 6 stav, 1, tačka 5 predviđeno da poklon obuhvata stvar, pravo ili uslugu stečenu, odnosno izvršenu bez naknade i svaku drugu korist koja se daje javnom funkcioneru ili povezanom licu sa javnim funkcionerom, u vezi sa vršenjem javne funkcije. Dakle, iz navedene odredbe jasno proizilazi da pomenuti Zakon definiciju poklona postavlja mnogo šire nego što to proizilazi iz tumačenja tuženog organa u osporenoj odluci, pa je samim tim rezonovanje tuženog, a koje predstavlja jedan od ključnih razloga za donošenje odluke, da se u konkretnom slučaju ne radi o poklonu u smislu predmetnog Zakona, netačno”, upozorava u presudi predsjednica Vijeća Upravnog suda Tatjana Krpović.

    Prema ocjeni suda, pogrešno tumačenje materijalnog prava imalo je za posljedicu da Agencija u konkretnom slučaju nije pravilno i potpuno utvrdila činjenično stanje, jer se nije podrobnije bavila ispitivanjem okolnosti u vezi sa predmetnim putovanjem u UAE.

    “…Te ko je, na koji način i zbog kojeg razloga platio troškove istog. Naime, tuženi organ svoj zaključak da je imenovani javni funkcioner na predmetno putovanje išao u svojstvu građanina, a ne javnog funkcionera, temelji na dopisu Generalnog sekretarijata Vlade Crne Gore od 31.08.2022. godine, ne upuštajući se u ispitni postupak koji je normiran odredbama člana 36 Zakona o sprečavanju korupcije, kao i odredbom člana 107 stav 1 Zakona o upravnom postupku, kojim je propisano da se u upravnom postupku mogu koristiti sva sredstva pogodna za utvrđivanje činjeničnog stanja koja odgovaraju konkretnom slučaju, kao što su isprave, iskazi svjedoka, izjave stranaka, nalazi i mišljenja vještaka, tumača i uviđaj”, stoji u presudi.

    Sud još naglašava da je Agencije tada, na čelu sa Perović, imala na raspolaganju “sva dokazna sredstva, pa se samim ‘istražna funkcija’ ne može iscrpjeti, odnosno svesti na puku provjeru evidencije odnosno registra poklona”.

    “…Posebno pri činjenici da se imenovanom javnom funkcioneru tužbenim navodima upravo ‘stavlja na teret’ da nije prijavio poklon koji se odnosi na plaćene troškove pomenutog putovanja”, zaključak je Upravnog suda.

    ASK: Adžić kršio zakon

    Agencija je nakon slične presude Upravnog suda, u maju 2025. objavila da je utvrdila je Filip Adžić kršio Zakon o sprečavanju korupcije, jer je pošao na darovani put u Dubai i Abu Dabi u decembru 2021. godine, što je morao da odbije ili da stranom poklonodavcu saopšti da takav poklon ne može da primi. Adžić je u UAE putovao sa Abazovićem.

    “Utvrđuje se da je javni funkcioner Filip Adžić prekršio član 18 stav 1 i član 19 stav 1 Zakona o sprečavanju korupcije jer je u vezi sa vršenjem javne funkcije primio poklon koji nije ni protokolarni ni prigodni, a koji se odnosio na plaćanje troškova puta u radnoj posjeti u Dubai i Abu Dabi (UAE) u decembru 2021. godine, a dužan je bio da isti odbije ili saopšti poklonodavcu da poklon ne može da primi”, naglašeno je u odluci ASK.

    Agencija je takvu odluku donijela nakon što je Upravni sud po tužbi MANS-a utvrdio da prethodno rukovodstvo ASK-a nije pravilno utvrdilo činjenično stanje.

    Perović je u odluci koja je osporena pred Upravnom sudu navela da Adžić nije kršio propise jer predmetno putovanje nije bilo u vezi sa vršenjem javne funkcije, već da je isključivo riječ o privatnoj organizaciji, te da mu je nejasno da pored toga što obavlja javnu funkciju, ne može imati svoju privatnost…”

    Nakon što je Drakić potpisao odluku da je Adžić kršio Zakon, iz URA su najavili tužbu protiv Agencije i poručili da je ta institucija podlegla političkom pritisku i da se koristila neistinama.

    “Nastavlja se hajka, plasiranje laži i zloupotreba institucija u svrhu obračuna sa političkim neistomišljenicima. Obaveza nam je da skrenemo pažnju na neistinite i maliciozne tvrdnje Agencije za sprečavanje korupcije(ASK) koja usljed nedostatka hrabrosti da se obračuna sa funkcionerima koji su napravili višemilionsku štetu državi jeftino konstruiše priču oko smještaja, hrane i pića potpredsjednika Građanskog pokreta URA Filipa Adžića”, poručili su tada iz URA.

  • Milovac: Đukanović nije prijavio izvor sredstava za neobjašnjenu imovinu

    Milovac: Đukanović nije prijavio izvor sredstava za neobjašnjenu imovinu

    Zaista su postali zanimljivi pokušaji različitih funkcionera DPS-a, pa evo konačno i novog šefa te partije, Danijela Živkovića da se opravda ali i da se relativizuje činjenica da je Milo Đukanović u vrijeme dok je bio na najvišim funkcijama u državi, u kontinuitetu kršio zakon kojima se uređuje obaveza prijave prihoda i imovine nadležnim državnim institucijama.

    Tako se kao mogući izvor sredstava za nabavku spornih satova i skupocjenog životnog stila porodice Đukanović pominje milionski profit jedne od njegovih firmi, ali i renta koju je ostvarivao njegov sin Blažo dok je bio dio porodičnog domaćinstva.

    Kao prvo, Đukanović u svojim imovinskim kartonima nikada nije prijavio bilo kakav profit neke od njegovih kompanija, a kamoli u milionskom iznosu. Niti jedan imovinski karton Đukanovića ne sadrži podatke o novcu na žiro računu ili gotovini za koji se može zaključiti da potiče od profita kompanija u kojima je Đukanović imao vlasništvo.

    Kada je u pitanju renta od poslovnog prostora koji je Blažo Đukanović dobio na poklon od svog strica, Aca Đukanovića, podaci iz imovinskih kartona pokazuju da je prihod po tom osnovu iznosio 77.000 Eura, 2008. godine 132.000 Eura, a 2009. godine 113,632 Eura. Već naredne godine mlađi Đukanović je izašao iz domaćinstva a Milo Đukanović prestao da prijavljuje prihode od te rente.

    Ono što funkcioneri DPS-a ne saopštavaju jeste da ta renta nije mogla biti korišćena za finansiranje satova, puteva u Dubai ili drugih oblika luksuznog životnog stila Đukanovića. Ovo iz razloga što je gotovo polovina potrošena već 2008. godine kada je Blažo Đukanović na Žabljaku od kompanije „Razvršje“ kupio stan i garažu, za šta je platio 132.000 EURa.

    Prihod od 2009. godine je takođe ostao nepotrošen jer je u imovinskom kartonu naveden kao „depozit u Prvoj banci“ u iznosu od još 113.000 eura.

    Bez obzira na to iz kojih sredstava je Đukanović finansirao nabavku sporne imovine, postojala je zakonska obaveza da se ta imovina uredno prijavi nadležnoj državnoj instituciji, što on nije učinio. To su činjenice koje su sasvim dobro poznate i funkcionerima DPS-a i koje se ne mogu sporiti.

    Đukanović nije imao problem da godinama prijavljuje ostalu imovinu koju posjeduje, pa ostaje nejasno zašto je danas problem da se javnosti i nadležnim institucijama objasni porijeklo imovine koja nije prijavljena, a za koju smo svi mogli da vidimo da postoji.

    Umjesto njega, to za sada pokušavaju da urade članovi partije čiji je on počasni predsjednik, i to na način koji otvara dodatan prostor za sumnju da je sporna imovina stečena nezakonito.

    Podsjećam da su iz DPSa prvo tvrdili da su fotografije montirane, da vodi specijalni rat protiv Đukanovića i njihove partije, pa onda da su i drugi imali obavezu da prijave satove i zašto se targetira samo Đukanović, da su satovi možda poklonjeni ili pozajmljeni, pa sve do posljednih konstrukcija da Đukanović za 30 godina na javnim funkcijama i kao uspješan biznismen imao vremena i umijeća da spornu imovinu i zaradi.

    Za šta god se u DPSu odluče kao finalnu verziju, svaka od njih je podrazumijevala zakonsku obavezu da se stečena imovina prijavi.

    Sve osim toga je posao za tužilaštvo koje bi trebalo da se bavi izvorima sredstava iz kojih je Đukanović mogao da priušti spornu imovinu i luksuzan životni stil.

    Dejan Milovac
    Direktor Istraživačkog centra MANS-a

  • Milov put u Dubai pao na Upravnom sudu

    Milov put u Dubai pao na Upravnom sudu

    Upravni sud Crne Gore usvojio je tužbu MANS-a i ponovo poništio odluku Agencije za sprječavanje korupcije kojom je utvrđeno da nekadašnji premijer Milo Đukanović nije prekršio propise putovanjem u Dubai u martu 2010. godine. Presuda znači da se predmet vraća Agenciji na ponovni postupak, ali i da je još jednom potvrđeno kako je ranije rukovodstvo ASK-a, protivno zakonu, štitilo interese najmoćnijih funkcionera u državi.

    Odluke koje je Upravni sud osporio donijete su upravo u mandatu prethodnog menadžmenta Agencije, koji je uporno odbijao da ovaj slučaj tretira kao ozbiljan primjer sukoba interesa i nedozvoljenog poklona velikih razmjera.

    Troškove puta tadašnjeg premijera Mila Đukanovića u Dubai, u periodu od 25. do 30. marta 2010. godine, platio je biznismen Duško Knežević preko kompanija iz Atlas grupe, čime je Đukanović prekršio odredbe zakona koje regulišu primanje poklona.  Na osnovu računa koje su objavili mediji i izjava samog Kneževića, jasno se vidi da su plaćene povratne avionske karte za Mila i Lidiju Đukanović i tadašnjeg ministra Branimira Gvozdenovića, u iznosu od oko 6.500 eura, kao i višednevni boravak u luksuznom hotelu „One&Only Royal Mirage“ u Dubaiju, koji je koštao više od 20.000 eura. Ukupno, riječ je o poklonjenom putovanju vrijednom blizu 30.000 eura, obezbijeđenom za premijera, njegovu suprugu i ministra od strane biznismena čije su kompanije u isto vrijeme imale značajne interese pred Vladom Crne Gore.

    I pored takvih činjenica, ranije rukovodstvo ASK-a godinama je insistiralo na stavu da Đukanović nije prekršio zakon. To je pravdano tvrdnjom da plaćeno putovanje i hotelski smještaj nijesu „poklon“ u smislu tada važećih propisa, kao i pozivanjem na to da se sporni događaj odigrao prije formalnog osnivanja Agencije. Umjesto da provjeri ko je i iz kog razloga finansirao luksuzni aranžman za najviše državne funkcionere, Agencija se zadovoljila dopisima državnih organa i izjašnjenjem samog funkcionera, čime je praktično preuzela ulogu zaštitnika, a ne kontrolora njegovih interesa.

    Upravni sud je u više navrata, odlučujući po tužbama MANS-a, ovakav pristup ocijenio kao nezakonit i nelogičan. Sud je jasno ukazao da se poklonom ne mogu smatrati samo novac i dragocjenosti, već i usluge, uključujući plaćene troškove putovanja i hotelskog smještaja, kao i svaka druga korist iznad zakonskog limita. Takođe je naglašeno da se odgovornost javnog funkcionera cijeni prema propisima koji su važili u trenutku kada je poklon primljen, bez obzira na to što je kasnije formirana nova institucija, poput ASK-a. Posebno je važno što je sud konstatovao da Agencija nije pravilno ni potpuno utvrdila činjenično stanje, jer se oslonila na formalne dopise i izjave, umjesto da do kraja istraži ko je, kada, kako i s kojim motivom platio put i boravak u Dubaiju.

    Ova presuda potvrđuje kako se u slučaju puta u Dubai ne radi o tehničkoj grešci, već o svjesnoj odluci ranijeg menadžmenta ASK-a da slučaj poklonjenog luksuznog putovanja praktično skloni sa dnevnog reda. Riječ je o klasičnom primjeru poklona ogromne vrijednosti, plaćenog od strane čovjeka koji je godinama bio u bliskim poslovnim i političkim vezama sa vrhom vlasti, i koji je istovremeno imao konkretne poslove sa državom. Uprkos tome, odluke Agencije išle su isključivo u pravcu relativizacije i zatvaranja ovog predmeta.

    Slučaj puta u Dubai uklapa se u širu sliku postupanja prethodnog rukovodstva ASK-a, koje je više puta dolazilo pod udar sudova upravo zbog toga što nije željelo da se ozbiljno bavi imovinom i poklonima najviših funkcionera. U predmetu skupocjene kolekcije ručnih satova Mila Đukanovića, Upravni sud je naložio Agenciji da sprovede potpuni ispitni postupak i utvrdi porijeklo i prijavljivanje te imovine, nakon što je MANS-ova inicijativa bila praktično zaboravljena od strane prethodnog menadžmenta. Tek nakon višegodišnjeg odugovlačenja i sudskih presuda utvrđeno je da satovi nijesu bili prijavljeni u skladu sa zakonom. Sličan obrazac ponovio se i u slučaju puta Filipa Adžića u UAE, gdje je Upravni sud utvrdio da ASK nije utvrdila ni osnovne činjenice o tome ko je platio put i pod kojim uslovima, nakon čega je Agencija bila primorana da prizna da je došlo do kršenja Zakona o sprječavanju korupcije.

    MANS naglašava da sve ove presude jasno pokazuju da je problem bio u načinu na koji je prethodni menadžment Agencije razumijevao svoju ulogu – više kao štit za moćne, nego kao nezavisnu instituciju koja kontroliše njihove interese. Zbog toga MANS traži da se, pored političke i institucionalne odgovornosti bivšeg rukovodstva, u slučaju puta u Dubai konačno donese odluka koja će biti zasnovana na činjenicama i zakonu.

    Od postojeće uprave ASK-a očekuje se da bez odlaganja sprovede sve ono na šta je Upravni sud jasno ukazao, da do kraja utvrdi ko je finansirao putovanje i sa kojim motivom, i da na osnovu toga donese odluku koja će pokazati da je Agencija u stanju da radi u interesu javnosti, a ne u korist onih čije bi interese trebalo da kontroliše.

    Građani imaju pravo da znaju ko plaća luksuzna putovanja njihovim funkcionerima i da li se takvi pokloni vraćaju kroz odluke Vlade i državnih organa. Posao Agencije nije da traži alibi za takve aranžmane, već da ih do kraja rasvijetli i sankcioniše. Očekujemo da sadašnje rukovodstvo ASK-a pokaže da je spremno da prekine praksu svojih prethodnika i da u ovom predmetu napokon donese odluku koja će biti u skladu sa zakonom i sudskom praksom.

    MANS

  • MANS predstavlja portal Imovinafunkcionera.me

    MANS predstavlja portal Imovinafunkcionera.me

    MANS je pokrenuo portal www.imovinafunkcionera.me, javno dostupan i pretraživ onlajn registar imovine i prihoda crnogorskih javnih funkcionera. Portal je zamišljen kao alat za građane, novinare i institucije da na jednom mjestu, brzo i jasno, provjere kako se imovina nosilaca javnih funkcija mijenja i da li je u skladu sa njihovim zvaničnim prihodima.

    MANS već više od dvije decenije radi na otkrivanju konflikta interesa, neprijavljene imovine i sumnji na nezakonito bogaćenje, kroz istraživanja, terenski rad i inicijative pred nadležnim organima. Portal Imovinafunkcionera.me je nastavak tog rada i mjesto gdje se objedinjuju imovinski kartoni, istraživački nalazi i praćenje postupanja institucija u konkretnoj praksi.

    Nesrazmjerna imovina, odnosno ona koja se ne može objasniti zvanično prijavljenim prihodima, prva je „crvena zastavica“ koja ukazuje na moguće koruptivno ponašanje javnih funkcionera. Zbog toga MANS ovu bazu gradi kao detaljan izvor podataka o vrijednosti i porijeklu imovine funkcionera, njihovih porodica i povezanih lica.

    Daleko prije nego što su bili optuženi za teška krivična djela, MANS je istraživao imovinu Vesne Medenice i Milivoja Katnića, Duška Golubovića i Zorana Lazovića, i mnogih drugih čija imovina i životni stil nije mogao biti finansiran iz redovnih zarada.

    Šta portal sadrži?

    • Bazu imovine – pregled imovinskih kartona i promjena u imovini funkcionera kroz godine. MANS je prikupljao podatke i o srodnicima javnih funkcionera koji nisu nisu prijavljeni ASK-u (npr djeca koja više ne žive u domaćinstvu) zbog nerijetkih slučajeva skrivanja imovine;
    • Profile funkcionera iz izvršne vlasti, sudstva, tužilaštva, policije i drugih institucija – trenutno je dostupno više od stotinu profila, a baza se stalno dopunjava javnim funkcionerima čije pozicije su posebno osjetljive na korupciju;
    • Saopštenja i istraživačke priče koje objašnjavaju sumnjive slučajeve uvećanja imovine, neprijavljene prihode i moguće sukobe interesa.

    MANS po prvi put donosi informacije o stvarnoj vrijednosti imovine koju prijavljuju javni funkcioneri, što je značajan iskorak u pravcu povećanja transparentnosti i odgovornosti u procesu prijavljivanja prihoda i imovine.

    Svi podaci na portalu zasnovani su na zvaničnoj dokumentaciji prikupljenoj od državnih organa putem Zakona o slobodnom pristupu informacijama, kao i na iscrpnom terenskom istraživanju i pratećem foto/video materijalu. Kada postoje osnovi sumnje na kršenje zakona, MANS podnosi inicijative Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK) i prati njen rad u tim predmetima.

    Građani imaju pravo da znaju kako funkcioneri stiču imovinu i da li je prijavljuju u skladu sa zakonom. Imovinafunkcionera.me je alat koji tu kontrolu čini lakšom i dostupnom svima.

    Zato pozivamo medije i zainteresovanu javnost da koriste portal, dijele njegove sadržaje i šalju sugestije za dopunu baze, kako bi kontrola imovine funkcionera postala stalna i zajednička obaveza cijelog društva.

    MANS

  • Odluka ASK-a samo početak istrage o imovini Đukanovića

    Odluka ASK-a samo početak istrage o imovini Đukanovića

    Odluka ASK-a donijeta po inicijativi MANS-a samo je zvanična potvrda onoga na šta upozoravamo više od decenije – da je bivši predsjednik države godinama svjesno prikazivao lažne i nepotpune podatke o svojoj imovini, krijući luksuznu kolekciju satova. Ovo nije “propust u popunjavanju formulara”, već ozbiljno i kontinuirano kršenje Zakona o sprečavanju korupcije i obaveze prijave imovine, a odluka ASK-a bi trebalo da predstavlja tek početak istrage o stvarnoj imovini Đukanovića i njegove porodice.

    Neprijavljena imovina je prva i najočiglednija “crvena zastavica” za koruptivno ponašanje javnih funkcionera. U svim ozbiljnim državama, ovakav slučaj automatski pokreće sumnju ne samo u tačnost imovinskih kartona, već i u porijeklo imovine i moguće veze sa korupcijom i organizovanim kriminalom. U Crnoj Gori, međutim, imamo zakonski okvir koji je neadekvatan i koji sistemski štiti funkcionere umjesto javni interes. Još uvijek nemamo adekvatna zakonska rješenja koja bi omogućila da se postupci vode protiv neobjašnjive imovine, a ne da sve zavisi od toga da li će tužilaštvo uspjeti da dokaže konkretno krivično djelo za svakog pojedinačnog funkcionera.

    Podsjećamo da je MANS još 2011. godine ukazivao na nesrazmjer između imovine i prijavljenih prihoda bivšeg šefa države, a da smo 2019. podnijeli konkretnu inicijativu ASK-u upravo zbog ovih satova. Činjenica da je Agenciji trebalo više godina i pritisak javnosti da utvrdi  nešto što je bilo vidljivo i golim okom, pokazuje da je sistem kontrole imovine funkcionera bio namjerno postavljen tako da štiti najmoćnije, umjesto da ih kontroliše.

    U postojećem pravnom okviru, za tužilaštvo će biti izuzetno teško da dokaže koje je tačno krivično djelo rezultiralo sredstvima za kupovinu ovih satova. To nije specifičnost ovog slučaja, već ključna prepreka za efikasno oduzimanje imovine stečene kriminalom ili imovine koju nije moguće objasniti zvaničnim prihodima javnih funkcionera, uključujući i mnogo vrijednije nekretnine, poslove i sredstva na računima u inostranstvu. Dok god država ne uvede jasne mehanizme za postupke protiv neobjašnjive imovine, svaki novi “sat”, vila ili račun biće samo još jedan dokaz nekažnjivosti, a ne početak stvarne istrage.

    Zbog toga MANS u kontinuitetu traži hitne izmjene zakona koje će omogućiti da se postupci vode protiv neobjašnjive imovine, kako bi ova i slične aferе napokon dobile svoj epilog u vidu oduzimanja imovine, a ne još jednog formalnog saopštenja.

    Ovo je ujedno i test za novu upravu ASK-a: da li će ova odluka ostati još jedan papir u fioci, ili će po prvi put pokazati da zakon jednako važi i za bivšeg predsjednika države. Zbog toga zahtijevamo da ASK ponovo otvori i preispita sve ranije izvještaje o imovini najviših funkcionera iz perioda vladavine DPS-a, jer je sada jasno da je godinama postojao sistemski aranžman ćutanja i tolerisanja lažnih prijava. Javnost ima pravo da zna ne samo ko je godinama skrivao sopstvenu imovinu, već i ko je u institucijama ove države to omogućio.

    MANS

  • Slučaj Jovićević: Bivša tužiteljka propustila da prijavi kupovinu stana

    Slučaj Jovićević: Bivša tužiteljka propustila da prijavi kupovinu stana

    Agencija za sprječavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je bivša državna tužiteljka Vesna Jovićević prekršila Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavila promjenu imovine nakon što je njen sin kupio stan u Podgorici, a postupak koji je prethodio odluci sproveden je na osnovu inicijative koju je MANS podnijela Agenciji.

    Prema nalazima ASK, Jovićević je bila dužna da, kao javni funkcioner, u zakonom propisanom roku dostavi vanredni izvještaj o povećanju imovine, budući da je njen sin u vrijeme kupovine nepokretnosti bio član njenog zajedničkog domaćinstva. Promjena imovinskog stanja odnosi se na kupovinu stana površine 45 kvadrata u vrijednosti 63.000 eura, koju je njen sin realizovao 7. juna 2019. godine. Ugovor o kupoprodaji zaključen je pred notarom, a nepokretnost je kupljena od podgoričke kompanije „Rezident“ DOO.

    ASK je u obrazloženju odluke navela da je Jovićević, kao javni funkcioner, bila u zakonskoj obavezi da prijavi svaku promjenu u imovini svog domaćinstva, bez obzira na izvor sredstava kojim je član domaćinstva stekao imovinu. Kako takav izvještaj nije dostavljen, Agencija je zaključila da je time prekršena odredba Zakona o sprječavanju korupcije koja se odnosi na obavezu prijavljivanja imovine.

    Odluka Agencije potvrđuje osnovanost inicijative MANS-a, ali i podsjeća na to da se ovdje ne radi o bilo kom javnom funkcioneru, već o nekadašnjoj državnoj tužiteljki — profesiji koja bi trebalo da bude primjer transparentnosti, integriteta i dosljednosti u primjeni zakona. Upravo tužioci i sudije, kao lica na prvoj liniji borbe protiv koruptivnog ponašanja, imaju pojačanu odgovornost da uredno i pravovremeno prijavljuju svaku promjenu imovine u svom domaćinstvu.

    Ovaj slučaj pokazuje da sistem nadzora nad imovinom ne može funkcionisati na pretpostavci dobrovoljnosti, već da zahtijeva provjere, prijave i inicijative koje dolaze spolja. Kada takva obaveza izostane upravo kod onih koji treba da osiguraju zakonitost u radu drugih, posljedice po povjerenje javnosti su još veće.

    MANS smatra da je slučaj Jovićević posebno značajan upravo zbog njenog položaja u pravosudnom sistemu i očekuje da ASK podjednako dosljedno postupa u svim predmetima koji se odnose na imovinu nosilaca odgovornih funkcija. Ova odluka, donesena nakon inicijative civilnog društva, podsjeća da kontrola imovine javnih funkcionera ostaje ključno sredstvo za izgradnju povjerenja u institucije i sprečavanje institucionalne netransparentnosti.

    MANS

  • Zašto je izgubljena “Limenka”?

    Zašto je izgubljena “Limenka”?

    Da li je nekadašnja šefica podgoričkog tužilaštva Ljiljana Klikovac uticala na istragu u slučaju “Limenka” zbog činjenice da je njen suprug radio u firmi Aca Đukanovića, utvrdiće Agencija za sprečavanje korupcije, nakon što su ponovo otvorili taj predmet.

    Brat dugogodišnjeg prvog čovjeka države Mila Đukanovića svojevremeno je kupio državnu parcelu u podgoričkom naselju, ali se država u ugovornom roku nije iselila iz prostorija tzv. “Limenke”, zbog čega je na sudu dobio nešto više od 10 miliona eura.

    Slučaj je više godina istraživan zbog moguće korupcije i namjernog činjenja tadašnjih nadležnih organa u korist Đukanovića, premijerovog brata, ali je na kraju okončan odbacivanjem krivične prijave zbog zastare.

    Agencija je nalog za novo postupanje po inicijativi Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) u slučaju sada bivše tužiteljke iz 2017. godine nedavno dobila od Upravnog suda.

    MANS je još prije osam godina tražio da Agencija provjeri da li je Klikovac bila u sukobu interesa, jer je u vrijeme kad je institucija kojom je rukovodila odbacila prijave protiv Veljovića, njen suprug Milan Klikovac bio član Odbora direktora i akcionar firme Aca Đukanovića, koja je na štetu države profitirala od slučaja “Limenka”.

    To je, međutim, odbio da provjeri tadašnji direktor Sreten Radonjić, a i pored presude Upravnog suda iz 2022. to nije učinila ni bivša čelnica Agencije Jelena Perović, sada optužena za zloupotrebu službenog položaja.

    MANS je zato podnio novu tužbu protiv Agencije zbog neizvršavanja presuda Upravnog suda, pa je ta institucija nedavno naložila ASK-u da u roku od 30 dana postupi kako im je već jednom naloženo.

    “Agencija za sprečavanje korupcije primila je predmetnu presudu, postupila po nalogu i pokrenula postupak, koji je trenutno u fazi prikupljanja dokumentacije potrebne za odlučivanje. Čim postupak bude okončan, u najkraćem roku ćemo obavijestiti javnost o ishodu”, odgovoreno je “Vijestima” iz Agencije.

    MANS: SIMBOL MOĆI I KORUPCIJE BIO U FIOKAMA ASK-A

    Iz MANS-a su juče “Vijestima” kazali da “najnovija presuda Upravnog suda, kojom se nalaže Agenciji da konačno postupi po inicijativi protiv tužiteljke Ljiljane Klikovac zbog mogućeg konflikta interesa u predmetu ‘Limenka’, predstavlja još jednu potvrdu da je prethodna uprava ove institucije, na čelu sa bivšom direktoricom Jelenom Perović, svoj posao obavljala selektivno i suprotno javnom interesu”.

    “ASK je godinama odbijala da se pozabavi ovim predmetom, iako je MANS još 2017. godine podnio inicijativu kojom je ukazao na moguće kršenje Zakona o sprečavanju korupcije, s obzirom na to da je suprug tužiteljke Klikovac bio član Odbora direktora Republičkog zavoda za urbanizam i projektovanje (RZUP) firme koja je u većinskom vlasništvu brata bivšeg premijera Mila Đukanovića i koja je bila direktno uključena u slučaj ‘Limenka’”, kažu iz MANS-a.

    Naglašavaju da predmet “Limenka”, u kojem je državni budžet oštećen za više od deset miliona eura, “decenijama simbolizuje povezanost moći, korupcije i neodgovornosti u institucijama”.

    “Upravo zbog toga, ASK je imao zakonsku obavezu da ispita da li je tužiteljka Klikovac, kao rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, bila u sukobu interesa u predmetu u kojem su poslovni interesi njenog supruga i članova njegove uprave bili očigledno povezani sa stranama u postupku. Presuda Upravnog suda sada jasno potvrđuje da je postupanje ASK-a bilo nezakonito i da je Agencija bila dužna da u potpunosti ispita sve okolnosti ovog slučaja”, naglasili su iz MANS-a.

    Poručuju da je posljednja odluka suda “ujedno i ozbiljno upozorenje novom rukovodstvu Agencije da mora raskinuti sa praksom selektivne primjene zakona i zaštite privilegovanih pojedinaca”.

    “MANS očekuje da ASK bez ikakvog daljeg odlaganja postupi po nalogu Upravnog suda, pokrene postupak po našoj inicijativi i konačno počne da rješava brojne predmete koji godinama stoje u fiokama”, zaključuju iz MANS-a.

    “LIMENKA” OD SDT-A DO ODT-A

    Podgorički ODT je u maju 2017. godine odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg šefa Uprave policije Veselina Veljovića u slučaju “Limenka” zbog zastare. Afera “Limenka” građane je koštala više od 10 miliona eura, a tokom više vođenih postupaka ispitivana je odgovornost visokih policijskih funkcionera. Radi se o poslu u kojem je zbog nepoštovanja ugovora od strane državnih organa profitirao brat bivšeg šefa države Mila Đukanovića, Aco Đukanović. On je 2008. godine od Vlade kupio zemljište na kojem se još nalazi čuvena “Limenka”, zgrada Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) i Uprave policije (UP).

    Prema ugovoru, koji je potpisao Veljović, Vlada, odnosno MUP je bio dužan da ukloni tu zgradu do 2010. godine, ali to nije učinjeno. Đukanović je tužio državu i dobio više od 10 miliona odštete. Presudu u korist Đukanovića donijela je sutkinja Natalija Boričić, a tu presudu potvrdio je i Viši sud. U vrijeme kada je ugovor sklopljen, pa sve do isteka roka za uklanjanje “Limenke”, premijer je bio Milo Đukanović.

    Niko od tada nadležnih nije odgovarao za štetu koja je napravljena. Predmet “Limenka” je u vrijeme mandata Milivoja Katnića iz Specijalnog državnog tužilaštva proslijeđen podgoričkom ODT-u.

    Ljiljana Klikovac podnijela je ostavku polovinom 2021. godine. Ona se prethodno kandidovala za mjesto u Vrhovnom državnom tužilaštvu, ali nije i izabrana.

    “Ja imam 32 godine tužilačkog staža, odnosno 37 radnog. Malo ko trenutno u tužilačkoj organizaciji ima ovoliko staža. Iza mene je uvijek stojao rad i posvećenost. Sve je išlo jednim usponom, ali sticajem okolnosti, zakon je takav i ja sam sa jedne pozicije u vrhu došla na početnu poziciju na kojoj sam bila još 1989. godine. Sada sam u hijerarhiji na nivou kandidata kojima sam ja mentor i koji će u septembru da postanu tužioci. Mene je zakon degradirao”, navela je ranije Klikovac tokom intervjua za mjesto u Vrhovnom državnom tužilaštvu pred članovima Tužilačkog savjeta.

  • Radulović kršio zakon jer nije prijavljivao plate supruge

    Radulović kršio zakon jer nije prijavljivao plate supruge

    Bivši predsjednik Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije Momčilo Radulović kršio je propise jer nije prijavljivao tačne i potpune podatke koji se odnose na prihode njegove supruge.

    To je utvrdila Agencija za sprečavanje korupcije (ASK).

    “Utvrđuje se da je Momčilo Radulović, kao javni funkcioner prekršio član 25 stav 2 Zakona o sprečavanju korupcije jer u izvještaju o prihodima i imovini za 2021. godinu nije prijavio tačne i potpune podatke, a koji se odnose na prihode supruge kao člana zajedničkog domaćinstva javnog funkcionera”, stoji u odluci ASK.

    Agencija je postupala po prijavi Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), a nakon što je to naložio Upravni sud u decembru prošle godine.

    Prethodno je bivšra direktorica ASK Jelena Perović odbacila inicijativu MANS-a, nakon čega se ta NVO obratila Upravnom sudu.

    “… Imajući u vidu da je članom 26 stav 1 tačka 3 Zakona propisano da Izvještaj između ostalog mora sadržati podatke o imovini i prihodima kako javnog funkcionera tako i članova zajedničkog domaćinstva, u konkretnom slučaju supruge, kao i da prihodi supružnika javnog funkcionera ne spadaju u podatke iz člana 29 Zakona, koji se ne objavljuju, Agencija je utvrdila da je imenovani bio u obavezi da navede tačne i potpune podatke u Izvještaju o prihodima i imovini za 2021. godinu br. 02-02-4-3224 od 24.03.2022.godine, što imenovani nije učinio, pa Agencija konstatuje da je u konkretnom slučaju prekršen član 25 stav 2 Zakona o sprečavanju korupcije odnosno kako je prethodnim Zakonom o sprječavanju korupcije bila propisana obaveza članom 23 stav 2”, piše u odluci ASK..

    Tokom ispitnog postupka Radulović je tvrdio da su navodi iz prijave neosnovani, da prijava obiluje polovičnim informacijama i “neistinama koje vode zloupotrebi državnih institucija od strane podnosioca, što je dovelo i do pokretanja ovog postupka”.

    “U odnosu na podatke supruge, kazao je da je dostavio u jedinoj mogućoj zakonitoj formi, poštujući međunarodne ugovore koje je naša država ratifikovala i koji su obavezujući, a koje tvrdnje Agencija nije mogla prihvatiti jer su isti suprotni međunarodnim standardima i pozitivno pravnim propisima, pa iz tog razloga nijesu ni mogli biti potkrijepljeni materijalno pravnim dokazima, koji bi išli u prilog tvrdnjama javnog funkcionera”, stoji u odluci Agencije.

  • Nema više skrivanja para u poreskim rajevima

    Nema više skrivanja para u poreskim rajevima

    Autor: ND Vijesti

    Funkcioneri će ubuduće Agenciji za sprečavanje korupcije morati da prijavljuju digitalnu imovinu u svim oblicima, ali i trast fondove (prenos stvarnog vlasništva nad imovinom) u zemlji i inostranstvu, kao i stvarno vlasništvo.

    Agencija će imati mogućnost da provjerava i životni stil funkcionera, ukoliko posumnja da su njegovi i prihodi i imovina članova domaćinstva značajno manji od prijavljene i neprijavljene imovine i rashoda.

    “… Teret dokazivanja osnova sticanja imovine i prihoda je na javnom funkcioneru”, novi je stav člana 33 Nacrta zakona o sprečavanju korupcije.

    Ministarstvo pravde juče je objavilo izvještaj sa javne rasprave o tom Nacrtu zakona, a ključne sugestije zainteresovane javnosti su uvažene, pa tako neće biti “gomilanja” članstava u upravnim odborima, ali ni zastare za kršenje propisa.

    Da su brojne sugestije uglavnom opravdane, početkom mjeseca je “Vijestima” potvrdio i ministar pravde Bojan Božović.

    Ministar pravde, Bojan Božović

    On je tada “Vijestima” kazao da će se “lično založiti za njihovo integrisanje u konačni tekst Zakona, sa posebnom pažnjom na ključne odredbe koje se tiču ograničenja, definicije sukoba interesa i nadležnosti nadležnih tijela”.

    Nema zastare, nema gomilanja fotelja

    Direktorat za krivično i građansko zakonodavstvo Ministarstva pravde, koji je pripremao Nacrt zakona, prihvatio je sugestiju Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (NVO) da “radi nedvosmislenog tumačenja digitalna imovina u svim oblicima i trastovi u zemlji i inostranstvu, kao i stvarno vlasništvo” postanu posebno propisani kao podaci koje funkcioneri moraju prijaviti.

    Prihvaćen je i predlog MANS-a, prema kojem je “član koji uvodi zastarjelost za kršenje zakona od strane javnih funkcionera u pogledu skrivanja imovine ili prihoda predstavlja jednu od najproblematičnijih odredbi ovog zakonskog akta”.

    “Prvobitno uvođenje roka zastarjelosti od pet godina, a sada njegovo produženje na deset godina, i dalje predstavlja značajan korak unazad u borbi protiv korupcije. Važno je naglasiti da prethodni zakon nije predviđao institut zastarjelosti za ova djela, što je omogućavalo efikasnije procesuiranje slučajeva nezakonitog bogaćenja bez vremenskog ograničenja. Uvođenje bilo kakvog roka zastarjelosti u ovoj oblasti otvara prostor za izbjegavanje odgovornosti i potencijalno ohrabruje koruptivno ponašanje”, stoji u predlogu MANS-a, koji je Ministarstvo prihvatilo, pa će ta odredba biti brisana.

    Resor Božovića odustao je i od odredbe koja je omogućavala članstvo u više upravljačkih tijela ustanova, institucija državnih, odnosno opštinskih preduzeća funkcionerima koji funkciju obavljaju na neprofesionalnoj osnovi.

    “….Postoji realna opasnost da se veliki broj javnih funkcionera iz upravnih odbora i savjetodavnih tijela, koja imaju velika ovlašćenja čime su i podložni korupciji, izostave iz ograničenja predviđenih ovim zakonom”, obrazložili su iz MANS-a sugestiju, što je za Ministarstvo pravde bilo opravdano, pa je ova odredba izbrisana iz Nacrta zakona.

    Djelimično je uvažen predlog MANS-a da se vrati rješenje iz prethodne verzije zakona – umjesto podignute vrijednosti uvećanja imovine za koju se mora podnijeti poseban izvještaj sa 10.000 na 5.000 eura. MANS je tražio i da se vrati obaveza funkcionerima da izvještaje o imovini i prihodima podnose u roku od dvije godine od prestanka funkcije – na dan kad mu je funkcija prestala, a ne do kraja marta za prethodnu godinu, kako je sada predviđeno Zakonom.

    “Predlog se djelimično prihvata u dijelu vremena kada se izvještaj podnosi. U odnosu na vrijednost koja se prijavljuje, predlog se ne prihvata jer je ista usklađena sa Direktivom (EU) 2015/849 Evropskog parlamenta i Savjetom o sprečavanju korištenja finansijskog sistema u svrhu pranja novca ili finansiranja terorizma”, pojasnili su iz Ministarstva pravde.

    Prihvaćeni su i predlozi da se u definiciju sukoba interes uključe i interesi povezanih lica, da se javnim funkcionerima omogući preispitivanje mišljenja Agencije pred nadležnim sudom, ali da su, istovremeno, pravni poslovi koji su zaključeni uz postojanje konflikta interesa ništavi.

    Zabrana primanja poklona, na predlog MANS-a, proširena je i na “povezana lica”.

    Taj NVO je bio stava da se neopravdano termin “povezano lice” mijenja “srodnikom javnog funkcionera u pravoj liniji i pobočnoj do drugog stepena srodstva, srodnikom po tazbini do prvog stepena srodstva, bračnim i vanbračnim supružnikom, partnerom u zajednici života lica istog pola, usvojiocem i usvojenikom, članom zajedničkog domaćinstva”, jer to “u potpunosti obesmišljava smisao ove odredbe i onemogućava ASK da procesuira sukob interesa”. Ministarstvo je i ovu sugestiju uvažilo.

    Djelimično je uvažen predlog te NVO koji se odnosio na trajno ograničenje za javne funkcionere u pogledu zastupanja pravnih ili fizičkih lica pred organima vlasti u predmetima u kojima su kao javni funkcioneri učestvovali u donošenju odluka.

    “Ograničenja u pogledu zastupanja pravnih ili fizičkih lica pred organima vlasti u predmetima u kojima su kao javni funkcioneri učestvovali u donošenju odluka se povećavaju na dvije godine. Trajno ograničenje nije moguće uspostaviti jer bi se time prekršilo pravo na rad, imajući u vidu da javni funkcioneri kao rukovodioci često potpisuju ogroman broj odluka u kojima nisu imali aktivno učešće. Takođe, ograničenja određenog trajanja su i međunarodni standard”, smatraju u resoru Božovića.

    Prijavljivaće i vanknjižna vlasništva

    Ministarstvo je prihvatilo i sugestiju zamjenika predsjednika Agencije za sprečavanje korupcije Mladena Tomovića da je povezano lice sa javnim funkcionerom, pored srodnika do određenog stepena srodstva i “drugo fizičko ili pravno lice sa kojim javni funkcioner uspostavlja ili je uspostavio poslovni ili poslovni ili drugi odnos za sticanje ličnog interesa”.

    Prihvaćen je i njegov predlog da se mora prijavljivati i “vanknjižno vlasništvo na nepokretnim i pokretnim stvarima”.

    Tomović je tražio, a Ministarstvo pravde prihvatilo da se doda i novi član prema kojem “Agencija može pokrenuti postupak upoređivanja prijavljenih prihoda i rashoda javnog funkcionera i članova domaćinstva od početka obavljanja javne funkcije javnog funkcionera”.

    “Ukoliko Agencija u postupku provjere utvrdi da su prijavljeni prihodi i imovina javnog funkcionera i članova zajedničkog domaćinstva, značajno manji od prijavljene i neprijavljene imovine i rashoda javnog funkcionera i članova zajedničkog domaćinstva, teret dokazivanja osnova sticanja imovine i prihoda je na javnom funkcioneru. Pod značajno manjim prihodima podrazumijeva se razlika između prihoda koje je ostvario javni funkcioner i prijavljene i neprijavljene imovine i rashoda javnog funkcionera, a koja razlika je veća od 50.000 eura”, prihvaćena je sugestija Tomovića.

    On je sugerisao i da se “postupak razrješenja direktora Agencije pokreće se na predlog Savjeta, a odluku o razrješenju direktora Agencije Savjet donosi većinom od najmanje tri glasa”, što je takođe prihvaćeno.

    Tomović je tražio i da, ako u predlogu godišnjeg zakona o budžetu izvrši izmjene predloga nacrta budžeta Agencije utvrđenog od strane nadležnog tijela Skupštine, Vlada o tome dostavlja Skupštini pisano obrazloženje, što je, takođe, prihvaćeno.

    Udruženje mladih sa hendikepom i Unija slobodnih sindikata tražili su da se “javnim funkcionerom ne smatra lice na čiji izbor, imenovanje ili postavljenje je dao saglasnost organ vlasti na predlog reprezentativnog sindikata, reprezentativnog udruženja poslodavaca ili civilnog sektora”. Resor pravde je uvažio njihove argumente.

    Moraće štetu da plate

    MANS je tražio, a Ministarstvo odobrilo, uvođenje obaveze da funkcioner koji, kršenjem ovog zakona prouzrokuje štetu za državu, tu štetu mora nadoknadi. “Takođe, neophodno je propisati nadležnost institucije koja bi bila odgovorna za pokretanje postupka za obeštećenje države u takvim slučajevima”, obrazloženo je.

    Iako je MANS tražio, Ministarstvo nije bilo saglasno sa stavom da treba propisati nadležnost Savjeta da odlučuje po žalbama na odluke direktora Agencije i utvrditi da su odluke Savjeta konačne, a da se protiv njih može pokrenuti upravni spor.

    “Predlog se ne prihvata, na ovaj način bi se smanjila efikasnost i prolangiralo konačno odlučivanje o odlukama koje donosi direktor Agencije”, pojasnili su iz resora pravde.