Imovina funkcionera | MANS

Tag: Agencija za sprečavanje korupcije

  • ASK: Baković prekršio zakon, nije dostavio detaljne podatke o porijeklu novca za kupovinu vikendice na Žabljaku

    ASK: Baković prekršio zakon, nije dostavio detaljne podatke o porijeklu novca za kupovinu vikendice na Žabljaku

    Agencija za sprečavanje korupcije je još utvrdila da bivši javni funkcioner nije u zakonskom roku prijavio novčana sredstva koja su, prema njegovim tvrdnjama, poslužila za kupovinu te nekretnine.

    Izvor: ND Vijesti

    Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je bivši javni funkcioner Enis Baković prekršio odredbe Zakona o sprečavanju korupcije jer nije dostavio detaljne podatke o porijeklu novca za kupovinu vikendice na Žabljaku, niti je u zakonskom roku prijavio novčana sredstva koja su, prema njegovim tvrdnjama, poslužila za kupovinu te nepokretnosti.

    Tu nekretninu Baković je stekao dok je obavljao funkciju zamjenika Osnovnog državnog tužioca u Podgorici, precizira se u odluci ASK-a.

    Sporna nekretnina odnosi se na vikendicu od 36 kvadrata i zemljište od 267 kvadrata u naselju Borje na Žabljaku, koju je Baković kupio 2015. godine za 15.000 eura.

    ASK je odluku donio postupajući po inicijativi Mreže za afirmaciju nevladinog sektora – MANS, a nakon što je Upravni sud ranije naložio Agenciji ponovno odlučivanje i detaljniju provjeru navoda u predmetu.

    “Utvrđuje se da je Enis Baković, obavljajući javnu funkciju zamjenika Osnovnog državnog tužioca u Podgorici, prekršio član 23 stav 3 alineja 2 tada važećeg Zakona o sprečavanju korupcije, odnosno član 25 stav 3 tačka 5 Zakona o sprečavanju korupcije, jer nije prijavio uvećanje imovine u skladu sa zakonskim odredbama u roku od 30 dana od dana nastanka promjene, odnosno nije prijavio novčana sredstva koja su mu poslužila za kupovinu predmetne nepokretnosti”, navodi se u odluci ASK-a.

    Baković je iz tog tužilaštva prešao u Upravu policije i to na mjesto pomoćnika direktora u Sektoru kriminalističke policije.

    U ponovljenom postupku Baković je tvrdio da je novac za kupovinu vikendice obezbijeđen zajednički sa članovima porodice. Naveo je da su njegov otac i on dali po 5.000 eura, dok su njegove sestre učestvovale sa po 2.500 eura, te da je vikendica kupljena za zajedničko porodično korišćenje.

    ASK-u su dostavljene i ovjerene izjave članova porodice, ali je Agencija ocijenila da one nijesu dovoljne da potvrde porijeklo novca.

    U odluci se navodi da Baković nije dostavio izvode iz banaka niti druge dokaze o prenosu novca sa računa članova porodice na njegov račun, kao ni dokaze koji bi potvrdili da je novac zaista poticao od njih.

    ASK je ukazala i da ni Baković ni njegov otac u izvještajima o prihodima i imovini nijesu prijavili gotov novac ili ušteđevinu kojom bi se mogla opravdati kupovina nekretnine.

    Agencija je konstatovala i da Baković nije dao saglasnost za provjeru bankovnih računa, zbog čega njegovi navodi o porijeklu novca nijesu mogli biti provjereni kod bankarskih i drugih finansijskih institucija.

    U odluci se zaključuje da je Baković prekršio zakon jer nije dostavio detaljne podatke o osnovu sticanja imovine, ali i zato što nije prijavio novčana sredstva koja su mu, prema njegovim tvrdnjama, dali članovi porodice za kupovinu vikendice.

    Protiv odluke ASK-a može se pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom Crne Gore u roku od 20 dana od prijema odluke.

  • Povlašćeni tužilac: DRŽAVNA POMOĆ I “POPUSTI” BEMAXA

    Povlašćeni tužilac: DRŽAVNA POMOĆ I “POPUSTI” BEMAXA

    Tužilac u Vrhovnom državnom tužilaštvu i bivši privremeni šef te institucije Dražen Burić godinama je rješavao stambeno pitanje po povlašćenim uslovima – kroz aranžmane sa državom, ali i sa kompanijom “Bemaks”, koja mu je omogućila da stan od 119 kvadrata u elitnim “Tološkim apartmanima” stekne po cijeni nižoj od tržišne.

    Autori: Dejan Milovac (MANS) i Tina Popović (ND Vijesti)

    Dokumentacija do koje je došao Istraživački centar Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) ukazuje da to nije bio izolovan slučaj.

    Porodica tužioca imala je i druge aranžmane sa istom kompanijom – na zemljištu u vlasništvu njegovih najbližih srodnika, “Bemaks” je izgradio zgradu u Tološima, a Burići su u tom objektu zadržali više stanova i garažnih mjesta.

    Taj tužilac, međutim, nije i jedini koji je imao privilegovan tretman pri kupovini nekretnina u “Tološkim apartmanima”. MANS je ranije objavio da je “posebna” cijena važila i za Marka Lazovića, sina bivšeg dugogodišnjeg bezbjednosnog operativca Zorana Lazovića.

    Ni Burić ni kompanija “Bemaks” nijesu odgovorili na pitanja u vezi sa aranžmanom prilikom kupovine stana u “Tološkim apartmanima” u Podgorici.

    Ko je bolje pazario – Burić ili Bemaks?

    Do luksuznog stana Burići su došli 2016. godine – zamjenom manje nekretnine u Siti kvartu za znatno veću u kompleksu “Bemaksa”, uz doplatu. Prema ugovoru, za ukupno 119.000 eura dobili su stan od 119 kvadrata i garažu, odnosno kompanija je preuzela prethodni njihov stan od 92 metra kvadratna i doplatili su 27.000 eura u gotovini.

    Na taj način došli su do nekretnine po cijeni koja je niža od 1.000 eura po kvadratu – ispod tadašnjeg prosjeka u Podgorici, ali i znatno ispod realne tržišne vrijednosti nekretnina za taj dio grada, gdje se kvadrat i prije deceniju teško mogao naći ispod 1.600 eura.

    Stan koji je Bemaks na taj način stekao, narednih je godina nekoliko puta mijenjao vlasnika, a podaci podgoričkog katastra do kojih je došao Istraživački centar MANS-a pokazuju da se cijena za bivši Burićev stan u “Siti kvartu” kretala od 870 do 1.300 eura po kvadratu.

    Stan u “Tološkim apartmanima” do 2019. vodio se na tadašnju suprugu tužioca Nelu Tamindžić Burić. Te godine se on upisuje kao vlasnik polovine nekretnine.

    U istom kompleksu stan od 104 kvadrata posjedovao je i Marko Lazović, za koji je MANS ranije takođe utvrdio da je kupljen ispod tržišne cijene. Bivši, zvanični vlasnik “Bemaksa” Veselin Kovačević tada je kazao da je “u kumovskom odnosu sa Markom Lazovićem”…

    Marko Lazović sin je bivšeg uticajnog operativca policije i tajne službe Zorana Lazovića, sada optuženog stvaranje kriminalne organizacije, zloupotrebu službenog položaja, produženo krivično djelo pranje novca i produženo krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.

    Burić nije odgovorio na koji način je ispregovarana cijena za tu nekretninu. Ni kompanija “Bemaks” nije odgovorila na pitanja o cijeni kvadrata u u “Tološkim apartmanima”. Iz “Bemaksa” nijesu odgovorili ni na pitanje da li je, i ako jeste, zbog čega Burićima kvadrat nekretnine prodat ispod tržišne vrijednosti.

    Država ga kućila, on prodavao i poklanjao

    Burić je bio jedan od tužilaca o kojima je i država brinula, pa je tako, gotovo na početku tužilačke karijere, odlukom Vlade iz 2005. dobio stan od 37 metara kvadratnih u podgoričkom naselju Blok pet.

    Ugovor je potpisao sa tadašnjim šefom Uprave za državnu imovinu Blažom Šaranovićem, sada osumnjičenim za zloupotrebu položaja. Prema tom dokumentu, Burić je stan u Bloku pet koristio kao zakupac šest godina – od 1999, a 2005. ga kupuje za tek 3.700, odnosno 3.145 eura zbog popusta na gotovinsko plaćanje. Burić je taj stan prodao 2024. i to za 60.000 eura.

    Komisija Vlade, na čelu sa Predragom Boškovićem, još jednom je pomagala Buriću da poboljša uslove stanovanja i to sa 20.000 eura, u martu 2019. godine. U to vrijeme, prema podacima dostupnim na sajtu Agencije za sprečavanje korupcije, ali i obimnoj dokumentaciji MANS-a, Burić posjeduje stan u Bloku pet, kupljen tek za 3.145 eura, ali i polovinu stana od 119 kvadrata u “Tološkim apartmanima”, koji je njegova bivša supruga dobila u razmjeni sa kompanijom “Bemaks”.

    Gotovo u isto vrijeme – u februaru 2019, tužilac kupuje stan u Budvi od 34 metra kvadratna, po cijeni od 55.000 eura. Burić je pomoć Vlade vjerovatno usmjerio na kupovinu te nekretnine u Budvi, jer je, prema ugovoru, iznos od 34.000 eura platio odmah, uz obavezu da 21.000 eura isplati do 4. aprila 2019. Stan u Budvi, Burić je poklonio ćerci u avgustu iste godine.

    Tužilac u izvještaju o imovini i prihodima za 2018. tvrdi da je vlasnik stana od 37, dok je njegova tadašnja supruga Nela Tamindžić Burić na svoje ime imala stan od 119 kvadrata u “Tološkim apartmanima” i naslijeđeni stan od 50 metara kvadrata. Porodica nije prijavila ušteđevinu te godine.

    Već naredne godine, tužilac u vanrednom izvještaju zbog primjene imovine tvrdi da se kreditno zadužio za rješavanje stambenih pitanja – 20.000 kod Vlade sa ratom od 20 eura i dodatnih 21.000 kod neke od crnogorskih banaka.

    U redovnom godišnjem izvještaju za tu 2019, Dražen Burić nema stambene kredite, a Nela Tamindžić Burić nije vlasnica naslijeđenog stana od 50 kvadrata, ali na računu ima 57.000 eura. Ta prodaja, međutim, bar prema dostupnim podacima ASK-a nije prijavljena posebnim izvještajem.

    Upitani da li je tužilac, u skladu sa propisima, prodaju prijavio posebnim izvještajem, kao i da li su tokom prethodnih godina njegovana imovina i prihodi bili predmet dubinske kontrole, iz ASK-a su odgovorili da će “pokrenuti postupak provjere”.

    “O svim utvrđenim činjenicama i nalazima javnost će biti blagovremeno obaviještena po okončanju postupka”, kazali su iz te Agencije.

    Poznanstvo sa Mijajlovićem

    Burićevo ime pojavljuje se i u spisima Specijalnog državnog tužilaštva – u presretnutim komunikacijama pominje ga uhapšeni Aleksandar Aco Mijajlović, označen kao navodni šef “Grand” klana. Mijajlović je godinama važio za jednu od ključnih figura u “Bemaksu”, iako iz te kompanije tvrde da nikada nije bio njen vlasnik, suvlasnik ili zaposleni.

    Prema sumnjama istražitelja, Mijajlović je navodno počinio više krivičnih djela.

    U komunikaciji, koja je u spisima SDT-a, prenijeli su mediji ranije, Mijajlović razgovara sa svojom rođakom, tada osnovnom tužiteljkom Andrijanom Nastić, o predstojećoj smjeni zamjenika rukovodioca podgoričkog Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) Nikole Boričića.

    On je sa te pozicije smijenjen odlukom Višeg državnog tužilaštva krajem decembra 2021.

    Odluka o smjeni je donijeta samo nekoliko sati nakon što tužioci u podgoričkom ODT-u nijesu izabrali Nastić, koja im je iz Višeg tužilaštva sugerisana kao predlog za novog zamjenika podgoričkog tužilaštva.

    “Da li se smirio harambaša?”, pita, pored ostalog, Mijajlović za Boričića, a Nastić odgovara da je sazvao kolegijum.

    “Sazvao kolegijum ujutro u 8.30 … Prijeti presom sjutra”, poslala je tužiteljka, nakon čega Mijajlović pominje i čelnike tadašnjeg Višeg i Vrhovnog državnog tužilaštva – Lepu Medenicu i Dražena Burića.

    “Ko ga je*e… Znaju Lepa i Dražen za to”, odgovorio joj je Mijajlović.

    Burić nije odgovorio na pitanja od kada poznaje Mijajlovića i da li je to poznanstvo moglo da utiče na cijenu kvadrata stana koji je njegova porodica kupila 2019. u “Tološkim apartmanima”.

    Tužilački savjet je u oktobru 2025. suspendovao Nastić jer je protiv nje, saopšteno je tada, pokrenut krivični postupak za djelo koje je čini nedostojnom za vršenje tužilačke funkcije.

    Prethodno je ta tužiteljka uhapšena u akciji SDT-a i Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO). U istoj akciji uhapšeni su i njen brat od strica – Mijajlović i bivši visoki policijski funkcioneri Milovan Pavićević, Drago Spičanović i Vladan Lazović.

    Protiv Mijajlovića se pred podgoričkim Višim sudom vodi i postupak za šverc cigaretama.

    Mijajlović je u martu, na početku suđenja, rekao da je zbog zdravstvenog stanja napisao testament u kojem je napisao sve do detalja ko je od njega tražio novac.

    “Zbog mog zdravstvenog stanja napisao sam testament i naveo ko će biti kriv ako mi djecu ostave siročadima. Napisao sam sve do detalja što se dešavalo, što je ko od mene tražio, kakav novac i stanove”, izjavio je u svojoj odbrani Mijajlović.

    Od ubistva Vojičića, preko Telekoma do Belivuka

    Aktuelni sudija Višeg suda Boričić i specijalni tužilac Vukas Radonjić ranije su, pred poslanicima u Skupštini Crne Gore, Burića pominjali kao jednog od nadređenih koji su im osporili naredbu za hapšenje policijskih službenika, navodno odgovornih za ukidanja zabrane ulaska u Crnu Goru beogradskim kriminalcima Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću…

    Burić je, kako su nekadašnji zamjenik rukovodioca i tužilac u podgoričkom ODT-u tada ispričali, tražio da predmet predaju specijalnim tužiocima.

    Boričić je prije tri godine, tokom saslušanja pred poslanicima na Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu, rekao je da mu je “pukla pogibija” zbog tog predmeta.

    Prema pisanju medija, Burić je bio i dio više velikih tužilačkih istraga, koje su se uglavnom završavale bez optužnica.

    Istraživao je ubistvo Srđana Vojičića, tjelohranitelja pokojnog akademika CANU Jevrema Brkovića, koji je izgubio život štiteći tada tog crnogoskog pisca. Burić u tom slučaju nikada nije podigao optužnicu, a ubistvo do danas nije razriješeno.

    Bio je jedan od tužilaca koji su istraživali aferu “Telekom”, a tada je izbjegavao da otputuje u SAD i preuzme dokumentaciju o tom slučaju, pravdajući se da ne govori engleski jezik. Ta afera je zatvorena, saopšteno je u ljeto pošle godine, zbog apsolutne zastare krivičnih djela.

    Burić je, prema pisanju medija, rukovodio i izviđajem u slučaju prepisivanja državne imovine koju je koristio FK Mogren u Budvi na kompanije povezane sa osuđenim narko-bosom Darkom Šarićem i u tom predmetu donio odluku da nema elemenata krivičnog djela. Istu odluku donio je i u slučaju Fabrike cigareta “Tara” u Mojkovcu, za koju se godinama spekulisalo da se u njoj proizvode cigarete namijenjene švercu…

  • Milovac: Đukanović će morati da dokazuje porijeklo imovine

    Milovac: Đukanović će morati da dokazuje porijeklo imovine

    Izvor: Portal RTCG

    Bez obzira na aktuelne sudske postupke koje je pokrenuo protiv Agencije za sprečavanje korupcije, bivši predsjednik države Milo Đukanović će na kraju ipak morati da dokazuje porijeklo svoje imovine, ocijenio je za Portal RTCG Dejan Milovac iz MANS-a.

    Prvostepenom presudom Osnovnog suda u Podgorici odbijen je kao preuranjen tužbeni zahtjev Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije, kojim je bivši predsjednik tražio naknadu nematerijalne štete u iznosu od 5.000 eura zbog povrede časti, ugleda i dostojanstva.

    Milovac je komentarisao da li će Đukanović ipak, bez obzira na aktuelne predmete koji su pokrenuti po njegovoj inicijativi, pred sudovima morati da dokazuje porijeklo imovine i istakao je da je važno napraviti jasnu razliku između postupaka koje vodi ASK i pitanja stvarnog porijekla imovine bivšeg predsjednika države.

    “Postupci koje ASK vodi protiv Đukanovića, a koji su predmet njegovih tužbi i privatnih tužbi, ne tiču se dokazivanja porijekla njegove imovine. Riječ je o tome da Đukanović određenu imovinu nije prijavio u trenutku kada je bio u obavezi da to učini Agenciji za sprečavanje korupcije, odnosno ranije Komisiji za sprečavanje sukoba interesa“, naveo je Milovac.

    Kako dodaje, to je isključivo administrativno pitanje, dok bi ključnu ulogu moralo da ima državno tužilaštvo.

    “Ono što bi trebalo da uslijedi, prema našim saznanjima, jeste postupanje tužilaštva, koje je u pojedinim slučajevima i samo saopštilo da je otvorilo određene predmete kada je u pitanju porijeklo njegove imovine. Bez obzira na to da li je imovina prijavljena ili nije, tužilaštvo bi konačno trebalo da ispita odakle ona potiče“, kazao je Milovac.

    Upozorava da važeći zakonski okvir u velikoj mjeri otežava takve postupke.

    “Nažalost, trenutni zakonski okvir znatno otežava tužilaštvu da procesuira Đukanovića po pitanju neprijavljene ili eventualno skrivene imovine koja bi mogla biti otkrivena u budućnosti“, rekao je Milovac.

    Posebno je ukazao na slučajeve poput “Pandora papira“, u vezi s kojima javnost još nema jasne informacije.

    “Podsjetiću da u slučajevima poput Pandora papira još uvijek nemamo konkretne informacije iz tužilaštva dokle se stiglo sa tom, vjerujem, izuzetno komplikovanom istragom koja se vodi u više jurisdikcija. Kada se otkrije imovina za koju postoji sumnja da je Đukanović posjeduje, a čije je porijeklo teško dokazati, po važećem zakonodavstvu tužilaštvo mora da dokaže iz kog krivičnog djela su potekla sredstva za njenu nabavku i da li je ta imovina bila predmet krivičnog djela“, istakao je Milovac.

    Prema njegovim riječima, to predstavlja ozbiljan problem, imajući u vidu dugogodišnju vladavinu.

    “To je mnogo komplikovaniji proces, jer s obzirom na to da je Đukanović gotovo 30 godina bio na vlasti, čak i ako se dokaže neko krivično djelo, vrlo je vjerovatno da će ono biti zastarjelo. Sa druge strane, moguće je i da takvo krivično djelo u to vrijeme nije ni postojalo“, kazao je Milovac.

    Dejan Milovac/MANS

    Podsjeća da su određena krivična djela relativno skoro uvedena u domaće zakonodavstvo.

    “Tek smo nedavno prepoznali pranje novca, kriminalno udruživanje i organizovani kriminal kao krivična djela. Zbog toga Crna Gora mora da dobije tzv. “antimafija zakon”, odnosno zakon u kojem se postupak vodi protiv imovine, a ne protiv osobe“, naglasio je Milovac.

    Takav model, kako dodaje, bio bi ključan ne samo u ovom slučaju.

    “U tom slučaju tužilaštvo ne bi moralo da dokazuje krivično djelo iz kojeg je imovina potekla. Imali bismo potpuno drugačiju situaciju, ne samo kada je u pitanju Đukanović, već i drugi javni funkcioneri i tzv. bezbjednosna lica koja raspolažu ogromnom imovinom čije porijeklo ne mogu da objasne“, rekao je Milovac.

    Zaključuje da je Crnoj Gori potreban model kakav postoji u Italiji.

    “MANS već godinama govori da je tzv. ‘italijanski model’ neophodan. Crna Gora se danas nalazi tamo gdje je Italija bila prije nekoliko decenija, na početku borbe protiv mafije. Iako je riječ o drastičnoj mjeri, ona je nužna imajući u vidu stanje pravosuđa, pritiske organizovanog kriminala i slabe kapacitete za finansijske istrage“, kazao je Milovac.

    On ističe da se do tada ne mogu očekivati ozbiljni sudski epilozi.

    “U tom smislu, očekujem da će Đukanović u dogledno vrijeme imati određene obaveze pred sudovima, ali bez suštinskog rješenja dok ne dođemo do modela koji omogućava da se vodi postupak protiv imovine“, zaključio je Milovac.

  • ASK ponovo da provjeri Abazovićev put u Dubai

    ASK ponovo da provjeri Abazovićev put u Dubai

    Piše: Tina Popović (ND Vijesti)

    Agencija za sprečavanje korupcije, kojom je tada rukovodila Jelena Perović, netačno je tumačila Zakon o sprečavanju korupcije, kada je odlučila da put bivšeg premijera i aktuelnog lidera Građanskog pokreta URA Dritana Abazovića u Ujedinjene Arapske Emirate (UAE) 2021. godine nije poklon i da nije morao da ga prijavi.

    To je stav Upravnog suda Crne Gore, u presudi koju su donijeli nakon što je Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) osporila takvu odluku Agencije.

    Abazović je, u pratnji tadašnjeg savjetnika Filipa Adžića boravio u UAE u decembru 2021, a na društvenim mrežama je, pored ostalog, tada objavio i fotografiju sa trke Formule 1 u Abu Dabiju, zahvaljujući domaćinima što su “ispunili jedan od dječačkih snova”.

    “U ponovnom postupku, tuženi organ će postupiti po primjedbama iz ove presude i donijeti novu, zakonitu odluku u ovoj upravnoj stvari”, stoji u presudi Upravnog suda.

    Iz Agencije su “Vijestima” kazali da su primili tu presudu.

    “Odmah po prijemu predmetne presude, javnom funkcioneru na kojeg se odnosi Vaš upit upućen je poziv da se izjasni o navodima iz inicijative i presude Upravnog suda. Nakon dostavljenog izjašnjenja javnog funkcionera, naloženo mu je da dostavi i dokaze na koje se u svom izjašnjenju pozvao. Tokom jaanuara biće nastavljen upravni postupak, a Agencija će, postupajući u skladu sa rokovima propisanim odredbama Zakona o upravnom postupku, postupiti po nalogu iz presude Upravnog suda”, odgovorili su “Vijestima” iz institucije, kojom rukovodi vršilac dužnosti direktora Dušan Drakić.

    Bivši premijer je juče redakciji kratko kazao da nema “poseban komentar”.

    “ASK je gori nego u vremenu Jelene Perović, vidimo se na sudu”, poručio je Abazović.

    Perović tvrdila da putovanje nije poklon

    U presudi se, pored ostalog, navodi da je Upravni sud ocijenio da su “razlozi dati u obrazloženju rješenja nejasni i u suprotnosti sa stanjem u spisima predmeta i ne upućuju na odluku datu u dispozitivu, da tuženi organ (Agencija) pogrešno tumači materijalno pravo, te da činjenično stanje nije pravilno i potpuno utvrđeno”.

    “…Pogrešan je zaključak tuženog organa da Zakon jasno definiše da poklon čini novac, hartije od vrijednosti ili dragocjeni metal, kod činjenice da je članom 6 stav, 1, tačka 5 predviđeno da poklon obuhvata stvar, pravo ili uslugu stečenu, odnosno izvršenu bez naknade i svaku drugu korist koja se daje javnom funkcioneru ili povezanom licu sa javnim funkcionerom, u vezi sa vršenjem javne funkcije. Dakle, iz navedene odredbe jasno proizilazi da pomenuti Zakon definiciju poklona postavlja mnogo šire nego što to proizilazi iz tumačenja tuženog organa u osporenoj odluci, pa je samim tim rezonovanje tuženog, a koje predstavlja jedan od ključnih razloga za donošenje odluke, da se u konkretnom slučaju ne radi o poklonu u smislu predmetnog Zakona, netačno”, upozorava u presudi predsjednica Vijeća Upravnog suda Tatjana Krpović.

    Prema ocjeni suda, pogrešno tumačenje materijalnog prava imalo je za posljedicu da Agencija u konkretnom slučaju nije pravilno i potpuno utvrdila činjenično stanje, jer se nije podrobnije bavila ispitivanjem okolnosti u vezi sa predmetnim putovanjem u UAE.

    “…Te ko je, na koji način i zbog kojeg razloga platio troškove istog. Naime, tuženi organ svoj zaključak da je imenovani javni funkcioner na predmetno putovanje išao u svojstvu građanina, a ne javnog funkcionera, temelji na dopisu Generalnog sekretarijata Vlade Crne Gore od 31.08.2022. godine, ne upuštajući se u ispitni postupak koji je normiran odredbama člana 36 Zakona o sprečavanju korupcije, kao i odredbom člana 107 stav 1 Zakona o upravnom postupku, kojim je propisano da se u upravnom postupku mogu koristiti sva sredstva pogodna za utvrđivanje činjeničnog stanja koja odgovaraju konkretnom slučaju, kao što su isprave, iskazi svjedoka, izjave stranaka, nalazi i mišljenja vještaka, tumača i uviđaj”, stoji u presudi.

    Sud još naglašava da je Agencije tada, na čelu sa Perović, imala na raspolaganju “sva dokazna sredstva, pa se samim ‘istražna funkcija’ ne može iscrpjeti, odnosno svesti na puku provjeru evidencije odnosno registra poklona”.

    “…Posebno pri činjenici da se imenovanom javnom funkcioneru tužbenim navodima upravo ‘stavlja na teret’ da nije prijavio poklon koji se odnosi na plaćene troškove pomenutog putovanja”, zaključak je Upravnog suda.

    ASK: Adžić kršio zakon

    Agencija je nakon slične presude Upravnog suda, u maju 2025. objavila da je utvrdila je Filip Adžić kršio Zakon o sprečavanju korupcije, jer je pošao na darovani put u Dubai i Abu Dabi u decembru 2021. godine, što je morao da odbije ili da stranom poklonodavcu saopšti da takav poklon ne može da primi. Adžić je u UAE putovao sa Abazovićem.

    “Utvrđuje se da je javni funkcioner Filip Adžić prekršio član 18 stav 1 i član 19 stav 1 Zakona o sprečavanju korupcije jer je u vezi sa vršenjem javne funkcije primio poklon koji nije ni protokolarni ni prigodni, a koji se odnosio na plaćanje troškova puta u radnoj posjeti u Dubai i Abu Dabi (UAE) u decembru 2021. godine, a dužan je bio da isti odbije ili saopšti poklonodavcu da poklon ne može da primi”, naglašeno je u odluci ASK.

    Agencija je takvu odluku donijela nakon što je Upravni sud po tužbi MANS-a utvrdio da prethodno rukovodstvo ASK-a nije pravilno utvrdilo činjenično stanje.

    Perović je u odluci koja je osporena pred Upravnom sudu navela da Adžić nije kršio propise jer predmetno putovanje nije bilo u vezi sa vršenjem javne funkcije, već da je isključivo riječ o privatnoj organizaciji, te da mu je nejasno da pored toga što obavlja javnu funkciju, ne može imati svoju privatnost…”

    Nakon što je Drakić potpisao odluku da je Adžić kršio Zakon, iz URA su najavili tužbu protiv Agencije i poručili da je ta institucija podlegla političkom pritisku i da se koristila neistinama.

    “Nastavlja se hajka, plasiranje laži i zloupotreba institucija u svrhu obračuna sa političkim neistomišljenicima. Obaveza nam je da skrenemo pažnju na neistinite i maliciozne tvrdnje Agencije za sprečavanje korupcije(ASK) koja usljed nedostatka hrabrosti da se obračuna sa funkcionerima koji su napravili višemilionsku štetu državi jeftino konstruiše priču oko smještaja, hrane i pića potpredsjednika Građanskog pokreta URA Filipa Adžića”, poručili su tada iz URA.

  • Milovac: Đukanović nije prijavio izvor sredstava za neobjašnjenu imovinu

    Milovac: Đukanović nije prijavio izvor sredstava za neobjašnjenu imovinu

    Zaista su postali zanimljivi pokušaji različitih funkcionera DPS-a, pa evo konačno i novog šefa te partije, Danijela Živkovića da se opravda ali i da se relativizuje činjenica da je Milo Đukanović u vrijeme dok je bio na najvišim funkcijama u državi, u kontinuitetu kršio zakon kojima se uređuje obaveza prijave prihoda i imovine nadležnim državnim institucijama.

    Tako se kao mogući izvor sredstava za nabavku spornih satova i skupocjenog životnog stila porodice Đukanović pominje milionski profit jedne od njegovih firmi, ali i renta koju je ostvarivao njegov sin Blažo dok je bio dio porodičnog domaćinstva.

    Kao prvo, Đukanović u svojim imovinskim kartonima nikada nije prijavio bilo kakav profit neke od njegovih kompanija, a kamoli u milionskom iznosu. Niti jedan imovinski karton Đukanovića ne sadrži podatke o novcu na žiro računu ili gotovini za koji se može zaključiti da potiče od profita kompanija u kojima je Đukanović imao vlasništvo.

    Kada je u pitanju renta od poslovnog prostora koji je Blažo Đukanović dobio na poklon od svog strica, Aca Đukanovića, podaci iz imovinskih kartona pokazuju da je prihod po tom osnovu iznosio 77.000 Eura, 2008. godine 132.000 Eura, a 2009. godine 113,632 Eura. Već naredne godine mlađi Đukanović je izašao iz domaćinstva a Milo Đukanović prestao da prijavljuje prihode od te rente.

    Ono što funkcioneri DPS-a ne saopštavaju jeste da ta renta nije mogla biti korišćena za finansiranje satova, puteva u Dubai ili drugih oblika luksuznog životnog stila Đukanovića. Ovo iz razloga što je gotovo polovina potrošena već 2008. godine kada je Blažo Đukanović na Žabljaku od kompanije „Razvršje“ kupio stan i garažu, za šta je platio 132.000 EURa.

    Prihod od 2009. godine je takođe ostao nepotrošen jer je u imovinskom kartonu naveden kao „depozit u Prvoj banci“ u iznosu od još 113.000 eura.

    Bez obzira na to iz kojih sredstava je Đukanović finansirao nabavku sporne imovine, postojala je zakonska obaveza da se ta imovina uredno prijavi nadležnoj državnoj instituciji, što on nije učinio. To su činjenice koje su sasvim dobro poznate i funkcionerima DPS-a i koje se ne mogu sporiti.

    Đukanović nije imao problem da godinama prijavljuje ostalu imovinu koju posjeduje, pa ostaje nejasno zašto je danas problem da se javnosti i nadležnim institucijama objasni porijeklo imovine koja nije prijavljena, a za koju smo svi mogli da vidimo da postoji.

    Umjesto njega, to za sada pokušavaju da urade članovi partije čiji je on počasni predsjednik, i to na način koji otvara dodatan prostor za sumnju da je sporna imovina stečena nezakonito.

    Podsjećam da su iz DPSa prvo tvrdili da su fotografije montirane, da vodi specijalni rat protiv Đukanovića i njihove partije, pa onda da su i drugi imali obavezu da prijave satove i zašto se targetira samo Đukanović, da su satovi možda poklonjeni ili pozajmljeni, pa sve do posljednih konstrukcija da Đukanović za 30 godina na javnim funkcijama i kao uspješan biznismen imao vremena i umijeća da spornu imovinu i zaradi.

    Za šta god se u DPSu odluče kao finalnu verziju, svaka od njih je podrazumijevala zakonsku obavezu da se stečena imovina prijavi.

    Sve osim toga je posao za tužilaštvo koje bi trebalo da se bavi izvorima sredstava iz kojih je Đukanović mogao da priušti spornu imovinu i luksuzan životni stil.

    Dejan Milovac
    Direktor Istraživačkog centra MANS-a

  • Milov put u Dubai pao na Upravnom sudu

    Milov put u Dubai pao na Upravnom sudu

    Upravni sud Crne Gore usvojio je tužbu MANS-a i ponovo poništio odluku Agencije za sprječavanje korupcije kojom je utvrđeno da nekadašnji premijer Milo Đukanović nije prekršio propise putovanjem u Dubai u martu 2010. godine. Presuda znači da se predmet vraća Agenciji na ponovni postupak, ali i da je još jednom potvrđeno kako je ranije rukovodstvo ASK-a, protivno zakonu, štitilo interese najmoćnijih funkcionera u državi.

    Odluke koje je Upravni sud osporio donijete su upravo u mandatu prethodnog menadžmenta Agencije, koji je uporno odbijao da ovaj slučaj tretira kao ozbiljan primjer sukoba interesa i nedozvoljenog poklona velikih razmjera.

    Troškove puta tadašnjeg premijera Mila Đukanovića u Dubai, u periodu od 25. do 30. marta 2010. godine, platio je biznismen Duško Knežević preko kompanija iz Atlas grupe, čime je Đukanović prekršio odredbe zakona koje regulišu primanje poklona.  Na osnovu računa koje su objavili mediji i izjava samog Kneževića, jasno se vidi da su plaćene povratne avionske karte za Mila i Lidiju Đukanović i tadašnjeg ministra Branimira Gvozdenovića, u iznosu od oko 6.500 eura, kao i višednevni boravak u luksuznom hotelu „One&Only Royal Mirage“ u Dubaiju, koji je koštao više od 20.000 eura. Ukupno, riječ je o poklonjenom putovanju vrijednom blizu 30.000 eura, obezbijeđenom za premijera, njegovu suprugu i ministra od strane biznismena čije su kompanije u isto vrijeme imale značajne interese pred Vladom Crne Gore.

    I pored takvih činjenica, ranije rukovodstvo ASK-a godinama je insistiralo na stavu da Đukanović nije prekršio zakon. To je pravdano tvrdnjom da plaćeno putovanje i hotelski smještaj nijesu „poklon“ u smislu tada važećih propisa, kao i pozivanjem na to da se sporni događaj odigrao prije formalnog osnivanja Agencije. Umjesto da provjeri ko je i iz kog razloga finansirao luksuzni aranžman za najviše državne funkcionere, Agencija se zadovoljila dopisima državnih organa i izjašnjenjem samog funkcionera, čime je praktično preuzela ulogu zaštitnika, a ne kontrolora njegovih interesa.

    Upravni sud je u više navrata, odlučujući po tužbama MANS-a, ovakav pristup ocijenio kao nezakonit i nelogičan. Sud je jasno ukazao da se poklonom ne mogu smatrati samo novac i dragocjenosti, već i usluge, uključujući plaćene troškove putovanja i hotelskog smještaja, kao i svaka druga korist iznad zakonskog limita. Takođe je naglašeno da se odgovornost javnog funkcionera cijeni prema propisima koji su važili u trenutku kada je poklon primljen, bez obzira na to što je kasnije formirana nova institucija, poput ASK-a. Posebno je važno što je sud konstatovao da Agencija nije pravilno ni potpuno utvrdila činjenično stanje, jer se oslonila na formalne dopise i izjave, umjesto da do kraja istraži ko je, kada, kako i s kojim motivom platio put i boravak u Dubaiju.

    Ova presuda potvrđuje kako se u slučaju puta u Dubai ne radi o tehničkoj grešci, već o svjesnoj odluci ranijeg menadžmenta ASK-a da slučaj poklonjenog luksuznog putovanja praktično skloni sa dnevnog reda. Riječ je o klasičnom primjeru poklona ogromne vrijednosti, plaćenog od strane čovjeka koji je godinama bio u bliskim poslovnim i političkim vezama sa vrhom vlasti, i koji je istovremeno imao konkretne poslove sa državom. Uprkos tome, odluke Agencije išle su isključivo u pravcu relativizacije i zatvaranja ovog predmeta.

    Slučaj puta u Dubai uklapa se u širu sliku postupanja prethodnog rukovodstva ASK-a, koje je više puta dolazilo pod udar sudova upravo zbog toga što nije željelo da se ozbiljno bavi imovinom i poklonima najviših funkcionera. U predmetu skupocjene kolekcije ručnih satova Mila Đukanovića, Upravni sud je naložio Agenciji da sprovede potpuni ispitni postupak i utvrdi porijeklo i prijavljivanje te imovine, nakon što je MANS-ova inicijativa bila praktično zaboravljena od strane prethodnog menadžmenta. Tek nakon višegodišnjeg odugovlačenja i sudskih presuda utvrđeno je da satovi nijesu bili prijavljeni u skladu sa zakonom. Sličan obrazac ponovio se i u slučaju puta Filipa Adžića u UAE, gdje je Upravni sud utvrdio da ASK nije utvrdila ni osnovne činjenice o tome ko je platio put i pod kojim uslovima, nakon čega je Agencija bila primorana da prizna da je došlo do kršenja Zakona o sprječavanju korupcije.

    MANS naglašava da sve ove presude jasno pokazuju da je problem bio u načinu na koji je prethodni menadžment Agencije razumijevao svoju ulogu – više kao štit za moćne, nego kao nezavisnu instituciju koja kontroliše njihove interese. Zbog toga MANS traži da se, pored političke i institucionalne odgovornosti bivšeg rukovodstva, u slučaju puta u Dubai konačno donese odluka koja će biti zasnovana na činjenicama i zakonu.

    Od postojeće uprave ASK-a očekuje se da bez odlaganja sprovede sve ono na šta je Upravni sud jasno ukazao, da do kraja utvrdi ko je finansirao putovanje i sa kojim motivom, i da na osnovu toga donese odluku koja će pokazati da je Agencija u stanju da radi u interesu javnosti, a ne u korist onih čije bi interese trebalo da kontroliše.

    Građani imaju pravo da znaju ko plaća luksuzna putovanja njihovim funkcionerima i da li se takvi pokloni vraćaju kroz odluke Vlade i državnih organa. Posao Agencije nije da traži alibi za takve aranžmane, već da ih do kraja rasvijetli i sankcioniše. Očekujemo da sadašnje rukovodstvo ASK-a pokaže da je spremno da prekine praksu svojih prethodnika i da u ovom predmetu napokon donese odluku koja će biti u skladu sa zakonom i sudskom praksom.

    MANS

  • MANS predstavlja portal Imovinafunkcionera.me

    MANS predstavlja portal Imovinafunkcionera.me

    MANS je pokrenuo portal www.imovinafunkcionera.me, javno dostupan i pretraživ onlajn registar imovine i prihoda crnogorskih javnih funkcionera. Portal je zamišljen kao alat za građane, novinare i institucije da na jednom mjestu, brzo i jasno, provjere kako se imovina nosilaca javnih funkcija mijenja i da li je u skladu sa njihovim zvaničnim prihodima.

    MANS već više od dvije decenije radi na otkrivanju konflikta interesa, neprijavljene imovine i sumnji na nezakonito bogaćenje, kroz istraživanja, terenski rad i inicijative pred nadležnim organima. Portal Imovinafunkcionera.me je nastavak tog rada i mjesto gdje se objedinjuju imovinski kartoni, istraživački nalazi i praćenje postupanja institucija u konkretnoj praksi.

    Nesrazmjerna imovina, odnosno ona koja se ne može objasniti zvanično prijavljenim prihodima, prva je „crvena zastavica“ koja ukazuje na moguće koruptivno ponašanje javnih funkcionera. Zbog toga MANS ovu bazu gradi kao detaljan izvor podataka o vrijednosti i porijeklu imovine funkcionera, njihovih porodica i povezanih lica.

    Daleko prije nego što su bili optuženi za teška krivična djela, MANS je istraživao imovinu Vesne Medenice i Milivoja Katnića, Duška Golubovića i Zorana Lazovića, i mnogih drugih čija imovina i životni stil nije mogao biti finansiran iz redovnih zarada.

    Šta portal sadrži?

    • Bazu imovine – pregled imovinskih kartona i promjena u imovini funkcionera kroz godine. MANS je prikupljao podatke i o srodnicima javnih funkcionera koji nisu nisu prijavljeni ASK-u (npr djeca koja više ne žive u domaćinstvu) zbog nerijetkih slučajeva skrivanja imovine;
    • Profile funkcionera iz izvršne vlasti, sudstva, tužilaštva, policije i drugih institucija – trenutno je dostupno više od stotinu profila, a baza se stalno dopunjava javnim funkcionerima čije pozicije su posebno osjetljive na korupciju;
    • Saopštenja i istraživačke priče koje objašnjavaju sumnjive slučajeve uvećanja imovine, neprijavljene prihode i moguće sukobe interesa.

    MANS po prvi put donosi informacije o stvarnoj vrijednosti imovine koju prijavljuju javni funkcioneri, što je značajan iskorak u pravcu povećanja transparentnosti i odgovornosti u procesu prijavljivanja prihoda i imovine.

    Svi podaci na portalu zasnovani su na zvaničnoj dokumentaciji prikupljenoj od državnih organa putem Zakona o slobodnom pristupu informacijama, kao i na iscrpnom terenskom istraživanju i pratećem foto/video materijalu. Kada postoje osnovi sumnje na kršenje zakona, MANS podnosi inicijative Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK) i prati njen rad u tim predmetima.

    Građani imaju pravo da znaju kako funkcioneri stiču imovinu i da li je prijavljuju u skladu sa zakonom. Imovinafunkcionera.me je alat koji tu kontrolu čini lakšom i dostupnom svima.

    Zato pozivamo medije i zainteresovanu javnost da koriste portal, dijele njegove sadržaje i šalju sugestije za dopunu baze, kako bi kontrola imovine funkcionera postala stalna i zajednička obaveza cijelog društva.

    MANS

  • Odluka ASK-a samo početak istrage o imovini Đukanovića

    Odluka ASK-a samo početak istrage o imovini Đukanovića

    Odluka ASK-a donijeta po inicijativi MANS-a samo je zvanična potvrda onoga na šta upozoravamo više od decenije – da je bivši predsjednik države godinama svjesno prikazivao lažne i nepotpune podatke o svojoj imovini, krijući luksuznu kolekciju satova. Ovo nije “propust u popunjavanju formulara”, već ozbiljno i kontinuirano kršenje Zakona o sprečavanju korupcije i obaveze prijave imovine, a odluka ASK-a bi trebalo da predstavlja tek početak istrage o stvarnoj imovini Đukanovića i njegove porodice.

    Neprijavljena imovina je prva i najočiglednija “crvena zastavica” za koruptivno ponašanje javnih funkcionera. U svim ozbiljnim državama, ovakav slučaj automatski pokreće sumnju ne samo u tačnost imovinskih kartona, već i u porijeklo imovine i moguće veze sa korupcijom i organizovanim kriminalom. U Crnoj Gori, međutim, imamo zakonski okvir koji je neadekvatan i koji sistemski štiti funkcionere umjesto javni interes. Još uvijek nemamo adekvatna zakonska rješenja koja bi omogućila da se postupci vode protiv neobjašnjive imovine, a ne da sve zavisi od toga da li će tužilaštvo uspjeti da dokaže konkretno krivično djelo za svakog pojedinačnog funkcionera.

    Podsjećamo da je MANS još 2011. godine ukazivao na nesrazmjer između imovine i prijavljenih prihoda bivšeg šefa države, a da smo 2019. podnijeli konkretnu inicijativu ASK-u upravo zbog ovih satova. Činjenica da je Agenciji trebalo više godina i pritisak javnosti da utvrdi  nešto što je bilo vidljivo i golim okom, pokazuje da je sistem kontrole imovine funkcionera bio namjerno postavljen tako da štiti najmoćnije, umjesto da ih kontroliše.

    U postojećem pravnom okviru, za tužilaštvo će biti izuzetno teško da dokaže koje je tačno krivično djelo rezultiralo sredstvima za kupovinu ovih satova. To nije specifičnost ovog slučaja, već ključna prepreka za efikasno oduzimanje imovine stečene kriminalom ili imovine koju nije moguće objasniti zvaničnim prihodima javnih funkcionera, uključujući i mnogo vrijednije nekretnine, poslove i sredstva na računima u inostranstvu. Dok god država ne uvede jasne mehanizme za postupke protiv neobjašnjive imovine, svaki novi “sat”, vila ili račun biće samo još jedan dokaz nekažnjivosti, a ne početak stvarne istrage.

    Zbog toga MANS u kontinuitetu traži hitne izmjene zakona koje će omogućiti da se postupci vode protiv neobjašnjive imovine, kako bi ova i slične aferе napokon dobile svoj epilog u vidu oduzimanja imovine, a ne još jednog formalnog saopštenja.

    Ovo je ujedno i test za novu upravu ASK-a: da li će ova odluka ostati još jedan papir u fioci, ili će po prvi put pokazati da zakon jednako važi i za bivšeg predsjednika države. Zbog toga zahtijevamo da ASK ponovo otvori i preispita sve ranije izvještaje o imovini najviših funkcionera iz perioda vladavine DPS-a, jer je sada jasno da je godinama postojao sistemski aranžman ćutanja i tolerisanja lažnih prijava. Javnost ima pravo da zna ne samo ko je godinama skrivao sopstvenu imovinu, već i ko je u institucijama ove države to omogućio.

    MANS

  • Slučaj Jovićević: Bivša tužiteljka propustila da prijavi kupovinu stana

    Slučaj Jovićević: Bivša tužiteljka propustila da prijavi kupovinu stana

    Agencija za sprječavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je bivša državna tužiteljka Vesna Jovićević prekršila Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavila promjenu imovine nakon što je njen sin kupio stan u Podgorici, a postupak koji je prethodio odluci sproveden je na osnovu inicijative koju je MANS podnijela Agenciji.

    Prema nalazima ASK, Jovićević je bila dužna da, kao javni funkcioner, u zakonom propisanom roku dostavi vanredni izvještaj o povećanju imovine, budući da je njen sin u vrijeme kupovine nepokretnosti bio član njenog zajedničkog domaćinstva. Promjena imovinskog stanja odnosi se na kupovinu stana površine 45 kvadrata u vrijednosti 63.000 eura, koju je njen sin realizovao 7. juna 2019. godine. Ugovor o kupoprodaji zaključen je pred notarom, a nepokretnost je kupljena od podgoričke kompanije „Rezident“ DOO.

    ASK je u obrazloženju odluke navela da je Jovićević, kao javni funkcioner, bila u zakonskoj obavezi da prijavi svaku promjenu u imovini svog domaćinstva, bez obzira na izvor sredstava kojim je član domaćinstva stekao imovinu. Kako takav izvještaj nije dostavljen, Agencija je zaključila da je time prekršena odredba Zakona o sprječavanju korupcije koja se odnosi na obavezu prijavljivanja imovine.

    Odluka Agencije potvrđuje osnovanost inicijative MANS-a, ali i podsjeća na to da se ovdje ne radi o bilo kom javnom funkcioneru, već o nekadašnjoj državnoj tužiteljki — profesiji koja bi trebalo da bude primjer transparentnosti, integriteta i dosljednosti u primjeni zakona. Upravo tužioci i sudije, kao lica na prvoj liniji borbe protiv koruptivnog ponašanja, imaju pojačanu odgovornost da uredno i pravovremeno prijavljuju svaku promjenu imovine u svom domaćinstvu.

    Ovaj slučaj pokazuje da sistem nadzora nad imovinom ne može funkcionisati na pretpostavci dobrovoljnosti, već da zahtijeva provjere, prijave i inicijative koje dolaze spolja. Kada takva obaveza izostane upravo kod onih koji treba da osiguraju zakonitost u radu drugih, posljedice po povjerenje javnosti su još veće.

    MANS smatra da je slučaj Jovićević posebno značajan upravo zbog njenog položaja u pravosudnom sistemu i očekuje da ASK podjednako dosljedno postupa u svim predmetima koji se odnose na imovinu nosilaca odgovornih funkcija. Ova odluka, donesena nakon inicijative civilnog društva, podsjeća da kontrola imovine javnih funkcionera ostaje ključno sredstvo za izgradnju povjerenja u institucije i sprečavanje institucionalne netransparentnosti.

    MANS

  • Zašto je izgubljena “Limenka”?

    Zašto je izgubljena “Limenka”?

    Da li je nekadašnja šefica podgoričkog tužilaštva Ljiljana Klikovac uticala na istragu u slučaju “Limenka” zbog činjenice da je njen suprug radio u firmi Aca Đukanovića, utvrdiće Agencija za sprečavanje korupcije, nakon što su ponovo otvorili taj predmet.

    Brat dugogodišnjeg prvog čovjeka države Mila Đukanovića svojevremeno je kupio državnu parcelu u podgoričkom naselju, ali se država u ugovornom roku nije iselila iz prostorija tzv. “Limenke”, zbog čega je na sudu dobio nešto više od 10 miliona eura.

    Slučaj je više godina istraživan zbog moguće korupcije i namjernog činjenja tadašnjih nadležnih organa u korist Đukanovića, premijerovog brata, ali je na kraju okončan odbacivanjem krivične prijave zbog zastare.

    Agencija je nalog za novo postupanje po inicijativi Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) u slučaju sada bivše tužiteljke iz 2017. godine nedavno dobila od Upravnog suda.

    MANS je još prije osam godina tražio da Agencija provjeri da li je Klikovac bila u sukobu interesa, jer je u vrijeme kad je institucija kojom je rukovodila odbacila prijave protiv Veljovića, njen suprug Milan Klikovac bio član Odbora direktora i akcionar firme Aca Đukanovića, koja je na štetu države profitirala od slučaja “Limenka”.

    To je, međutim, odbio da provjeri tadašnji direktor Sreten Radonjić, a i pored presude Upravnog suda iz 2022. to nije učinila ni bivša čelnica Agencije Jelena Perović, sada optužena za zloupotrebu službenog položaja.

    MANS je zato podnio novu tužbu protiv Agencije zbog neizvršavanja presuda Upravnog suda, pa je ta institucija nedavno naložila ASK-u da u roku od 30 dana postupi kako im je već jednom naloženo.

    “Agencija za sprečavanje korupcije primila je predmetnu presudu, postupila po nalogu i pokrenula postupak, koji je trenutno u fazi prikupljanja dokumentacije potrebne za odlučivanje. Čim postupak bude okončan, u najkraćem roku ćemo obavijestiti javnost o ishodu”, odgovoreno je “Vijestima” iz Agencije.

    MANS: SIMBOL MOĆI I KORUPCIJE BIO U FIOKAMA ASK-A

    Iz MANS-a su juče “Vijestima” kazali da “najnovija presuda Upravnog suda, kojom se nalaže Agenciji da konačno postupi po inicijativi protiv tužiteljke Ljiljane Klikovac zbog mogućeg konflikta interesa u predmetu ‘Limenka’, predstavlja još jednu potvrdu da je prethodna uprava ove institucije, na čelu sa bivšom direktoricom Jelenom Perović, svoj posao obavljala selektivno i suprotno javnom interesu”.

    “ASK je godinama odbijala da se pozabavi ovim predmetom, iako je MANS još 2017. godine podnio inicijativu kojom je ukazao na moguće kršenje Zakona o sprečavanju korupcije, s obzirom na to da je suprug tužiteljke Klikovac bio član Odbora direktora Republičkog zavoda za urbanizam i projektovanje (RZUP) firme koja je u većinskom vlasništvu brata bivšeg premijera Mila Đukanovića i koja je bila direktno uključena u slučaj ‘Limenka’”, kažu iz MANS-a.

    Naglašavaju da predmet “Limenka”, u kojem je državni budžet oštećen za više od deset miliona eura, “decenijama simbolizuje povezanost moći, korupcije i neodgovornosti u institucijama”.

    “Upravo zbog toga, ASK je imao zakonsku obavezu da ispita da li je tužiteljka Klikovac, kao rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, bila u sukobu interesa u predmetu u kojem su poslovni interesi njenog supruga i članova njegove uprave bili očigledno povezani sa stranama u postupku. Presuda Upravnog suda sada jasno potvrđuje da je postupanje ASK-a bilo nezakonito i da je Agencija bila dužna da u potpunosti ispita sve okolnosti ovog slučaja”, naglasili su iz MANS-a.

    Poručuju da je posljednja odluka suda “ujedno i ozbiljno upozorenje novom rukovodstvu Agencije da mora raskinuti sa praksom selektivne primjene zakona i zaštite privilegovanih pojedinaca”.

    “MANS očekuje da ASK bez ikakvog daljeg odlaganja postupi po nalogu Upravnog suda, pokrene postupak po našoj inicijativi i konačno počne da rješava brojne predmete koji godinama stoje u fiokama”, zaključuju iz MANS-a.

    “LIMENKA” OD SDT-A DO ODT-A

    Podgorički ODT je u maju 2017. godine odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg šefa Uprave policije Veselina Veljovića u slučaju “Limenka” zbog zastare. Afera “Limenka” građane je koštala više od 10 miliona eura, a tokom više vođenih postupaka ispitivana je odgovornost visokih policijskih funkcionera. Radi se o poslu u kojem je zbog nepoštovanja ugovora od strane državnih organa profitirao brat bivšeg šefa države Mila Đukanovića, Aco Đukanović. On je 2008. godine od Vlade kupio zemljište na kojem se još nalazi čuvena “Limenka”, zgrada Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) i Uprave policije (UP).

    Prema ugovoru, koji je potpisao Veljović, Vlada, odnosno MUP je bio dužan da ukloni tu zgradu do 2010. godine, ali to nije učinjeno. Đukanović je tužio državu i dobio više od 10 miliona odštete. Presudu u korist Đukanovića donijela je sutkinja Natalija Boričić, a tu presudu potvrdio je i Viši sud. U vrijeme kada je ugovor sklopljen, pa sve do isteka roka za uklanjanje “Limenke”, premijer je bio Milo Đukanović.

    Niko od tada nadležnih nije odgovarao za štetu koja je napravljena. Predmet “Limenka” je u vrijeme mandata Milivoja Katnića iz Specijalnog državnog tužilaštva proslijeđen podgoričkom ODT-u.

    Ljiljana Klikovac podnijela je ostavku polovinom 2021. godine. Ona se prethodno kandidovala za mjesto u Vrhovnom državnom tužilaštvu, ali nije i izabrana.

    “Ja imam 32 godine tužilačkog staža, odnosno 37 radnog. Malo ko trenutno u tužilačkoj organizaciji ima ovoliko staža. Iza mene je uvijek stojao rad i posvećenost. Sve je išlo jednim usponom, ali sticajem okolnosti, zakon je takav i ja sam sa jedne pozicije u vrhu došla na početnu poziciju na kojoj sam bila još 1989. godine. Sada sam u hijerarhiji na nivou kandidata kojima sam ja mentor i koji će u septembru da postanu tužioci. Mene je zakon degradirao”, navela je ranije Klikovac tokom intervjua za mjesto u Vrhovnom državnom tužilaštvu pred članovima Tužilačkog savjeta.