Zaista su postali zanimljivi pokušaji različitih funkcionera DPS-a, pa evo konačno i novog šefa te partije, Danijela Živkovića da se opravda ali i da se relativizuje činjenica da je Milo Đukanović u vrijeme dok je bio na najvišim funkcijama u državi, u kontinuitetu kršio zakon kojima se uređuje obaveza prijave prihoda i imovine nadležnim državnim institucijama.
Tako se kao mogući izvor sredstava za nabavku spornih satova i skupocjenog životnog stila porodice Đukanović pominje milionski profit jedne od njegovih firmi, ali i renta koju je ostvarivao njegov sin Blažo dok je bio dio porodičnog domaćinstva.
Kao prvo, Đukanović u svojim imovinskim kartonima nikada nije prijavio bilo kakav profit neke od njegovih kompanija, a kamoli u milionskom iznosu. Niti jedan imovinski karton Đukanovića ne sadrži podatke o novcu na žiro računu ili gotovini za koji se može zaključiti da potiče od profita kompanija u kojima je Đukanović imao vlasništvo.
Kada je u pitanju renta od poslovnog prostora koji je Blažo Đukanović dobio na poklon od svog strica, Aca Đukanovića, podaci iz imovinskih kartona pokazuju da je prihod po tom osnovu iznosio 77.000 Eura, 2008. godine 132.000 Eura, a 2009. godine 113,632 Eura. Već naredne godine mlađi Đukanović je izašao iz domaćinstva a Milo Đukanović prestao da prijavljuje prihode od te rente.
Ono što funkcioneri DPS-a ne saopštavaju jeste da ta renta nije mogla biti korišćena za finansiranje satova, puteva u Dubai ili drugih oblika luksuznog životnog stila Đukanovića. Ovo iz razloga što je gotovo polovina potrošena već 2008. godine kada je Blažo Đukanović na Žabljaku od kompanije „Razvršje“ kupio stan i garažu, za šta je platio 132.000 EURa.
Prihod od 2009. godine je takođe ostao nepotrošen jer je u imovinskom kartonu naveden kao „depozit u Prvoj banci“ u iznosu od još 113.000 eura.
Bez obzira na to iz kojih sredstava je Đukanović finansirao nabavku sporne imovine, postojala je zakonska obaveza da se ta imovina uredno prijavi nadležnoj državnoj instituciji, što on nije učinio. To su činjenice koje su sasvim dobro poznate i funkcionerima DPS-a i koje se ne mogu sporiti.
Đukanović nije imao problem da godinama prijavljuje ostalu imovinu koju posjeduje, pa ostaje nejasno zašto je danas problem da se javnosti i nadležnim institucijama objasni porijeklo imovine koja nije prijavljena, a za koju smo svi mogli da vidimo da postoji.
Umjesto njega, to za sada pokušavaju da urade članovi partije čiji je on počasni predsjednik, i to na način koji otvara dodatan prostor za sumnju da je sporna imovina stečena nezakonito.
Podsjećam da su iz DPSa prvo tvrdili da su fotografije montirane, da vodi specijalni rat protiv Đukanovića i njihove partije, pa onda da su i drugi imali obavezu da prijave satove i zašto se targetira samo Đukanović, da su satovi možda poklonjeni ili pozajmljeni, pa sve do posljednih konstrukcija da Đukanović za 30 godina na javnim funkcijama i kao uspješan biznismen imao vremena i umijeća da spornu imovinu i zaradi.
Za šta god se u DPSu odluče kao finalnu verziju, svaka od njih je podrazumijevala zakonsku obavezu da se stečena imovina prijavi.
Sve osim toga je posao za tužilaštvo koje bi trebalo da se bavi izvorima sredstava iz kojih je Đukanović mogao da priušti spornu imovinu i luksuzan životni stil.
Dejan Milovac Direktor Istraživačkog centra MANS-a
NVO MANS je na Međunarodni dan borbe protiv korupcije organizovao još jednu, 18-tu po redu Nacionalnu antikorupcijsku konferenciju sa radnim nazivom “Skrivena imovina i integritet javnih fukncionera”.
Ova konferencija već 18 godina predstavlja prostor gdje se predstavnici vlasti, institucija, međunarodne zajednice, medija i NVO sektora suoče sa činjenicama i izazovima u borbi protiv korupcije.
Nakon svečanog otvaranja, rad na konferenciji je organizovan kroz tri radna panela, a ovogodišnji događaj je održan uz podršku Evropske komisije, Ambasade Kraljevine Holandije za Srbiju i za Crnu Goru, te Njemačke fondacije za međunarodnu pravnu saradnju – IRZ.
Konferenciju su svečano otvorili ministar pravde, te ambasadori EU, Holandije, Njemačke, Velike Britanije, Francuske i Italije, te predstavnik organizatora, NVO MANS.
Korupcija je izbor, nije sudbina i nijedna država nije imuna na nju, poručio je šef Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler, uz upozorenje da Crna Gora neće moći da zatvori poglavlja 23 i 24 bez jasnih, mjerljivih rezultata u slučajevima korupcije.
Nijedna zemlja, uključujući i one u Evropskoj uniji (EU), nije oslobođena borbe protiv korupcije, ali je ključna razlika u političkoj volji i institucijama koje postoje da se ta borba vodi. Korupcija nije apstraktan pojam nego svakodnevna realnost sa direktnim posljedicama – narušava demokratiju, remeti tržište i urušava povjerenje građana. Iskustva iz svijeta pokazuju da i najbogatije zemlje mogu postati loše upravljane ili propale ukoliko korupcija upravlja institucijama”, rekao je Satler.
On je kazao da je u prošlosti crnogorsko pravosuđe, poput onog u regionalnim državama, “išlo za malim ribama”, ali da se sada vide slučajevi koji se tiču srednjeg i visokog nivoa, što je važno i za partnere u EU.
Ocijenio je da je posljednji izvještaj Evropske komisije bio dobar i da je napredak posebno vidljiv u poglavljima 23 i 24.
“Očekivanje EU, jeste da Crna Gora nastavi da gradi rezultate i da se ide dalje od istraga – ka optužnicama i pravosnažnim presudama. Bez takvog učinka poglavlja 23 i 24 ne mogu biti zatvorena i proces pristupanja ne može biti završen. U posljednje dvije godine ostvaren je dobar napredak i Crna Gora ima snažnu podršku brojnih evropskih institucija i država”, kazao je Satler.
Podsjetio je i na tradiciju borbe za pravdu i jednakost u Crnoj Gori, navodeći primjere iz prošlosti i ističući važnost nastavka te tradicije.
Ambasador Holandije u Srbiji i Crnoj Gori Martijn Elgersma kazao je da su zemlje zapadnog Balkana potrebne kao dio EU, a Crna Gora je na tom putu.
“I to je nešto zbog čega smo srećni. Crna Gora je sebi postavila veoma ambiciozan vremenski raspored i to je dobro, jer vas tjera da radite. Ocjene su da je Crna Gora umjereno spremna kad je u pitanju antikorupcijski zakonodavni okvir, što znači da predstoji još mnogo posla u relativno kratkom peridu”, kazao je Elgersma.
Prema njegovim riječima, da bi Crna Gora zatvorila poglavlja 23 i 24, trebaće vremena da se ostvare mjerljivi rezultati.
Poručio je da je otvorenost (transparentnost) “najveći neprijatelj korupciji”.
“Jako je važno da sada, kada je Vlada pod pritiskom agende, zadrži svoju posvećenost transparentnim procesima. Pritisak da se reaguje i organizuje brže biće ogroman, a transparetnost je ključ”, poručio je.
Elgersma je naglasio da Vlada mora voditi brobu protiv korupcije, ali to ne može sama.
“To je pitanje cijelog društva. Ipak, u rukama je vlasti da okupi cijelo društvo oko tog cilja”, zaključio je i sugerisao vlastima da se ne odriču otvorenosti i saradnje sa cijelim društvom.
Kazao je i da ulazak u EU nije kraj, već da se i nakon toga mora raditi kad je u pitanju borba protiv korupcije.
Peter Felten, ambasador Njemačke u Crnoj Gori je kazao da korupcija nikada nije dio folklora bilo koje zemlje, a svakako ne ovog regiona. “Što takođe znači da to nije prihvatljivo ni kao dio folklora, takoreći, niti da se protiv toga ne može efikasno boriti. Može se. I stoga je vaš rad, a i rad ove konferencije veoma važan”, kazao je ambasador Felten.
Felten je dodao i da “kad god je reč o, rekao bih, pitanjima vezanim za ljudska prava, kvalitet i briga su važni, da se ne radi o brzim rješenjima.
“Tema konferencije je kod mene pokrenula neka pitanja jer sam kao bivši zagovornik ljudskih prava navikao da poštujem sva ljudska prava , uključujući pravo na privatnost, pravo na posedovanje imovine i osnovne principe nevinosti dok se ne dokaže krivica”, istakao je ambasador Njemačke.
Felten je podsjetio i na to da je javnost često aplaudirala sprovođenju tvrdokornih pristupa zakonu i redu sve do trenutka kada je shvatila da su njena ljudska prava iznenada ugrožena. I da ova ljudska prava, koja štite pojedinca od proizvoljnih državnih akcija, zaista imaju svoj razlog postojanja.
“Nepotrebno je naglašavati da, kada EU i njene države članice pozivaju na još efikasniju borbu protiv korupcije, nemamo na umu medijizovane akcije hapšenja već konačne sudske presude zasnovane na visokokvalitetnim dokazima. To je stvarna pravda koja će se još više sprovoditi” kazao je Felten.
Ambasador je čestitao crnogorskim vlastima i pravosudnom sistemu na značajnom napretku koji je postignut, o čemu svedoči i izveštaj EU o napretku u borbi protiv korupcije, kao i aktivnom doprinosu crnogorskog civilnog društva.
Don Meken, ambasadorka Velike Britanije u Crnoj Gori, ukazala je da korupcija ugrožava demokratiju, ekonomski razvoj i povjerenje građana.
Posebno je istakla fokus konferencije na imovinu javnih funkcionera i mehanizme njene provjere.
“Nepoznato bogatstvo je prvi vidljivi znak pojedinačne korupcije i dubljih sistemskih problema. Građani imaju pravo da očekuju poštene zvaničnike i robusne institucije, ali sve mora biti izvedeno na pravi način – sa provjerom integriteta i pouzdanim procesima verifikacije”, naglasila je Meken.
Ona je dodala da transparentnost i odgovornost čine temelj otpornog sistema vlasti i podsjetila da Ujedinjeno Kraljevstvo kroz Globalni anti-korupcijski program podržava istrage, oporavak imovine i civilni nadzor nad parlamentom.
“Crna Gora je ostvarila značajan napredak, ali stvarne promjene zahtijevaju vrijeme i dosljednu političku volju. Potrebni su jaki zakoni, institucije i kultura integriteta”, zaključila je ambasadorka.
An-Mari Maske, ambasadorka Francuske u Crnoj Gori, pohvalila je Crnu Goru na napretku, ali naglasila da borba protiv korupcije nije samo formalno ispunjavanje EU kriterijuma, već izbor građana i temelj demokratske uprave.
Maske je istakla važnost sveobuhvatnog pristupa uključujući civilni sektor, prevenciju sukoba interesa, zaštitu zviždača i jačanje institucionalnih kapaciteta.
Francuska trenutno podržava regionalni projekat prevencije korupcije sa fokusom na Crnu Goru, koji obuhvata resurse, jačanje ljudskih resursa, borbu protiv pranja novca i formiranje registara politički izloženih lica.
“Francuske institucije doprinose razvoju podzakonskih okvira i njihovoj efikasnoj primjeni. Borba protiv korupcije nije samo uslov za EU, već način da građani Crne Gore žive u društvu zasnovanom na vladavini prava”, rekla je Maske.
Andreina Marsela, ambasadorka Italije u Crnoj Gori, istakla je dugu istoriju Italije u borbi protiv korupcije u javnom i privatnom sektoru i administraciji.
Posebno je pohvalila institucije poput “Guardia di Finanza”, koje predstavljaju međunarodni primjer efikasne borbe protiv korupcije.
Italija je predstavila Falkone i Borselino Program, multidimenzionalnu inicijativu koja pruža tehničku pomoć u pravosuđu i bezbjednosti, uključujući jačanje institucija, obuku sudija i tužilaca, koordinirane istražne prakse i međunarodnu saradnju.
“Korupcija je rak društva i države. Uključivanje pravosudnih organa, akademije i civilnog sektora jača zakonitost, kapacitete i prekograničnu saradnju. Na taj način pomažemo Crnoj Gori da ostvari ciljeve u vladavini prava i EU integracijama”, poručila je Marsela.
Ministar pravde Bojan Božović izjavio je da je Crna Gora “na korak od ulaska u Evropsku uniju”, ocjenjujući da je taj korak najvažniji i najteži.
Poručio je da je riječ o “istorijskoj šansi” i da svaki javni funkcioner mora biti svjestan težine trenutka.
“Ministarstvo pravde dostavilo je Zakon o sprečavanju korupcije Evropskoj komisiji i ključni izazovi su smanjenje nivoa korupcije i brža, bolja i temeljnija komunikacija sa međunarodnim partnerima. Nemamo vremena da pišemo zakone koji su nepotpuni”, rekao je Božović, navodeći da se priprema novi zakon o zaštiti zviždača, poseban zakon koji će, kako smatra, imati veliki značaj.
Najavio je i zakon o oduzimanju imovine stečene kriminalnom djelatnošću, uz stav da oduzimanje treba da se zasniva na pravosnažnoj presudi.
“Trenutni zakon ne definiše jasno nezakonito bogaćenje javnih funkcionera”, rekao je Božović, te najavio da će do kraja godine biti pripremljeni nacrti zakona o Specijalnom državnom tužilaštvu i Specijalnom sudu.
Dodao je da je rješavanje pitanja direktora Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) jedna od obaveza na koju ukazuje Brisel, te pozvao sve zainteresovane da se prijave na sljedeći konkurs.
Zamjenik izvršnog direktora MANS-a Dejan Milovac podsjetio je da je EK u posljednjim izvještajima notirala sporiju primjenu ključnih strategija i preporuka, ali i naglasila potrebu da se reforme s papira zaista sprovedu.
“To, prevedeno na jezik građana, znači sljedeće: i dalje nemamo dovoljno pravosnažnih presuda u predmetima visoke korupcije; i dalje nemamo uvjerljive provjere porijekla imovine najmoćnijih ljudi u državi; i dalje nemamo sistem zbog kojeg bi javni funkcioner, prije nego što zloupotrijebi položaj, dva puta razmislio šta rizikuje. Mijenjali smo ljude na funkcijama, ali nijesmo razmontirali sistem koji proizvodi korupciju. Političke partije su, gotovo bez izuzetka, i dalje vođene prije svega partijskim, a ne javnim interesom. Institucije se i dalje dijele po partijskom ključu. Ključne pozicije se i dalje doživljavaju kao plijen, a ne kao odgovornost”, poručio je Milovac.
On je naglasio da je pravosuđe godinama u fokusu reformi, ali suštinski i dalje zavisi od političkih dogovora iza zatvorenih vrata.
“Vidjeli smo blokade izbora u pravosuđu, vidjeli smo ubrzana ‘dogovorena rješenja’. Ono što mnogo manje vidimo jesu stabilne, nezavisne institucije koje imaju snagu da pokrenu predmete protiv onih koji sjede na vrhu političke i ekonomske moći – bez obzira na to kojoj partiji pripadaju danas”, rekao je Milovac.
Prema njegovim riječima, u oblasti borbe protiv visoke korupcije “realnost je surova”.
“Broj predmeta koji završavaju pravosnažnim presudama je i dalje skroman. Istrage u osjetljivim slučajevima traju godinama ili zavise od toga ko je trenutno na vlasti. Građani s pravom imaju osjećaj da je pravda selektivna – stroga prema slabima, fleksibilna prema moćnima. Zato je tema ‘skrivene imovine’ toliko važna. Neobjašnjena imovina javnih funkcionera nije detalj u imovinskom kartonu, nego crvena zastavica za koruptivno ponašanje. Ako ne znamo ko je stvarni vlasnik, ako ne možemo da pratimo tok novca i ako nema ozbiljne saradnje poreskih, tužilačkih, policijskih i međunarodnih organa – ne govorimo o borbi protiv korupcije, nego o njenoj simulaciji”, rekao je Milovac.
On je podsjtio da je MANS godinama ukazivao na neobjašnjenu imovinu onih koji su se kasnije pojavili u Skaj prepiskama i koji su danas na optužnicama tužilaštva.
Prema njegovim riječima, to pokazuje da je skrivena imovina javnih funkcionera signal na koji institucije nijesu smjele da zažmure.
On je kazao i da se danas se korupcija rijetko vidi kao otvorena koverta.
“Ona se skriva u mreži firmi, ofšor kompanija i ‘prijatelja’ koji formalno vode poslove, a faktički rade za političku elitu. Imamo funkcionere koji na papiru imaju skromnu imovinu, a žive život koji se ne može objasniti prijavljenim prihodima – automobili na firmama, stanovi na rođacima, kuće na partnerima, računi u inostranstvu, vlasništvo razlomljeno na više nivoa da bi se sakrilo ko je stvarni korisnik”, rekao je Milovac.
Podsjetio je i da često govorimo o “vratima EU”, “završnoj fazi pregovora”, “članstvu koje je nadomak ruke”.
“Ali moramo biti pošteni. Na vratima Evropske unije nas ne čeka odmor i medalja, već početak ogromnog posla da od Crne Gore napravimo društvo u kojem je vladavina prava pravilo, a ne izuzetak. Zato moramo biti realni. Ulaskom u EU naši problemi neće nestati. Korupcija, slabosti institucija i zarobljavanje javnog sektora partijskim interesima biće sa nama i poslije formalnog članstva”, kazao je Milovac.
Dok se čeka novo zakonsko rješenje za efikasnije oduzimanje imovine stečene kriminalom, Crna Gora ove godine trajno nije oduzela ništa, a prošle godine, konfiskovano je samo jedno vozilo.
Jedini primjer gdje je posljednjih godina trajno oduzeta značajnija imovina, je postupak koji je pokrenut prije gotovo dvije decenije, a završen 2023. godine sporazumnim priznanjem krivice.
To se može zaključiti iz izvještaja Tužilačkog savjeta (TS) i uvida u dokumente, koje je analizirao Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG).
Evropska komisija (EK), i u posljednjem izvještaju, upozorava da su slabi rezultati u oduzimanju imovine stečene kriminalom, te da Crna Gora treba da osigura efikasno oduzimanje i konfiskaciju te imovine, kroz sistematsko praćenje tokova novca, sprovođenje posebnih istražnih mjera i dosljednu primjenu proširene konfiskacije.
Dodaje se i da Specijalno državno tužilaštvo (SDT), Specijalno policijsko odjeljenje (SPO) i Specijalizovano odjeljenje Višeg suda, nemaju dovoljno ljudskih resursa, niti adekvatnu infrastrukturu. Navodi se da SPO nema specijalizovanu početnu i kontinuiranu obuku u oblasti finansijskih istraga, a u kurikulumu Policijske akademije ne postoje redovni kursevi na ovu temu.
“ Uprkos povećanju broja otvorenih finansijskih istraga, broj konfiskacija je ostao nizak. Crna Gora mora riješiti problemnepotpunog zemljišnog katastra, koji otežava finansijske istrage i konfiskaciju imovine, i osigurati da se koriste svi dostupni alati za konfiskaciju”, piše u izvještaju EK za 2025.godinu.
U izvještajima TS, posljednjih godina, nabraja se veliki broj privremeno oduzete imovine i novca, koja se, iz iskustva završenih postupaka najčešće vraćala vlasnicima, a država plaćala ogromne odštete.
Direktor istraživačkog centra MANS-a Dejan Milovac za CIN-CG ističe da naše institucije i dalje ponavljaju isti obrazac- privremeno oduzetu imovinu predstavljaju kao konačan uspjeh, iako je već sada jasno da će se veliki dio te imovine na kraju vratiti vlasnicima.
“Nažalost, svjedoci smo da dosadašnje finansijske istrage nisu značajnije onemogućile organizovani kriminal da nastavi skoro pa nesmetano da sprovodi svoje aktivnosti”, ocjenjuje Milovac.
Do toga dolazi, pojašnjava on, zato što se postupci pokreću na osnovu nedovoljno kvalitetnih istraga, slabih dokaza i bez dosljednog sprovođenja finansijskih istraga, koje bi morale da budu temelj svakog ozbiljnog predmeta.
“Kada privremeno oduzimanje padne na sudu, niko u institucijama ne snosi odgovornost, a građani plaćaju odštetu. Zato danas imamo situaciju u kojoj privremeno oduzimanje služi više za medijski utisak, nego za stvarnu borbu protiv kriminala”, naglašava Milovac.
Ni SDT, ali ni Uprava za državnu imovinu, nijesu odgovorili na pitanja CIN-CG koliko je privremeno oduzete imovine vraćeno vlasnicima nakon donošenja pravosnažnih oslobađajućih presuda ili odbacivanja optužnice u posljednjih deset godina.
Iz Vrhovnog državnog tužilaštva (VDT) za CIN-CG kažu da ni oni ne mogu dati detaljnu statistiku oko imovine koja je vraćena vlasnicima, ali da je Vrhovni državni tužilac Milorad Marković, u martu ove godine, donio obavezujuće uputstvo tužiocima o postupanju u finansijskim istragama, koje će obuhvatati i analizu svih predmeta koji su trenutno u radu.
Najpoznatiji slučajevi vraćanja privremeno oduzete imovine su bili predmeti vođeni protiv Safeta Kalića i Duška Šarića, kojima je još 2011. privremeno oduzeta imovina, tada procijenjena na 40.miliona eura, koja im je vraćena, nakon oslobađajućih presuda za pranje novca. Kalić i Šarić i dalje vode više procesa, kojima traže milionske odštete za izgubljenu dobit i navodno propadanje njihove imovine, dok je bila u rukama države. Niko u pravosuđu, ali ni Upravi za imovinu, zbog toga nije odgovarao.
U šest godina oduzet Mercedes, imovina dvije firme, marihuana i 805 eura
Iz Vrhovnog državnog tužilaštva (VDT) je CIN-CG potvrđeno da ni tokom 2025. nema trajno oduzete imovine.
Prema izvještaju Tužilačkog savjeta (TS) iz prošle godine, u 2024. trajno je zbog kriminalne djelatnosti oduzeto vozilo „Mercedes Benz“, tip S600.
U 2022. je trajno oduzeto 805 eura, a u 2021. ništa, a u 2020.godini 61 pakovanje marihuane.
U predmetu iz 2023. godine trajno je oduzeto više nekretnina pravnim licima koja su osuđena zbog pranja novca. U izvještaju TS se ističe se i da je ta imovina znatno više vrijedi od procijenjenih sedam miliona, jer je procjena pravljena 2007.
Radi se o postupku u kome je, Viši sud u decembru 2023, prihvatio sporazum SDT i dvije firme “ PM Holding” i “ Paradase Properties”, da za pranje novca budu kažnjene gašenjem i oduzimanjem imovine ta dva pravna lica. Kako je vlasnik firmi preminuo, tužilaštvo i sud su zaključili da predstavnici preduzeća nijesu znali da je on kupovao nekretnine od nelegalno stečenog novca od prodaje narkotika, pa oni nijesu ni odgovarali. Oduzete su nepokretnosti u Perastu, Morinju, ali i okolini Bara, Podgorice, Danilovgrada, Herceg Novog i Nikšića.
U izvještaju Uprave za imovinu za 2023.godinu piše da se radi o kući površine 172m2, jedan nestambeni prostor, dva dvorišta i garaži u Perastu. U Morinju kuća od 122 m2, dvorište i pašnjak. Kod Herceg Novog nekoliko šuma, livada, pašnjaka, dvorišta i voćnjak. U Ćurilcu kod Danilovgrada kuću, dva pomoćna objekta, dvorišta, njive, livade i šume, a u drugom selu kod Danilovgrada kuća od 113 m2, pomoćni objekat od 46 m2, dvorište, livade, ali i nekategorisani put. U selima kod Nikšića kuće od ukupno 432 m2, dvorišta i njive, livade, pašnjake, šume, ali i neplodna zemljišta, a kod Grbavaca neplodno zemljište, šume, njive, voćnjak i vinograd. U okolini Bara oduzete su kuće od 152 m2, pomoćne objekte od 77 m2, dvorišta, pašnjake, livade, šume, voćnjak, ali i objekte u izgradnji, ruševine i kamenjare.
U izvještaju Uprave za državnu imovinu, za prošlu godinu, piše da je u ovom procesu oduzeta i jedna kuća od 74 m2 u Sutorini kod Herceg Novog.
Iz Uprave za imovinu za CIN-CG nijesu odgovorili šta rade sa privremeno i trajno oduzetom imovinom, koliko je trajno oduzete imovine u posljednje tri godine, ali ni koliko su privremeno oduzete imovine morali da vrate posljednju deceniju.
Ponovni pokušaj oduzimanja imovine bez presude
Prema sadašnjim propisima, imovina u Crnoj Gori se ne može oduzeti bez pravosnažne osuđujuće presude protiv njenog vlasnika.
Zvaničnici u Crnoj Gori već godinama obećavaju da će urediti oblast oduzimanja imovine, tako da ona bude efikasna, ali dalje od inicijativa još nijesmo stigli.
Posljednja je najava Ministarstva pravde da će predložiti izmjenu Zakona o oduzimanju imovine stečene kriminalnom djelatnošću, kako bi se ona mogla oduzimati nezavisno od pravosnažne krivične presude, ali i razmatranje italijanskog modela prilagođenog crnogorskim uslovima i jačanje poreskog sistema i kontrole imovine.
Iz Ministarstva pravde za CIN-CG navode da će narednih dana biti formirana radna grupa, koja će se baviti novim rješenjima za oduzimanje imovine. Dodaju da će i potencijalno uvođenje italijanskog modela biti razmotreno.
“ Ono što mi konstantno radimo jeste unapređenje zakonskog okvira kako bi postupak oduzimanja bio usklađen sa međunarodnim standardima, ali i kako bi se sve prepreke u praksi na koje ukazuju sudovi i tužilaštva mogle riješiti”, ističu iz MP.
Navode i da su izmjene Krivičnog zakonika u toku, te da će tek po dobijanju komentara Evropske komisije, predložiti i mogućnost uvođenja krivičnog djela nezakonitog sticanja bogatstva. Još je kažu rano govoriti o očekivanim efektima novog krivičnog djela u praksi.
Milovac podsjeća da smo i u prošlosti imali pakete reformi koji su ostali samo na nivou inicijativa, jer se stalo pred otporima onih koje bi efikasno oduzimanje imovine najviše pogodilo.
“Crna Gora se i dalje suočava sa organizovanim kriminalnim grupama čiji materijalni i logistički kapaciteti višestruko nadmašuju resurse koje država izdvaja za sektor bezbjednosti. U takvim uslovima, modeli koji zavise isključivo od pravosnažne presude jednostavno nijesu dovoljni”, kaže Milovac.
Zato misli da posebni postupci oduzimanja koji ne zavise od presude nemaju realnu alternativu za Crnu Goru.
“Ne govorimo o bukvalnom kopiranju italijanskog modela, već o prilagođenoj verziji koja je u skladu sa našim ustavnim poretkom i praksom Evropskog suda za ljudska prava. Ali, bez takvog rješenja, teško ćemo napraviti iskorak”, dodaje Milovac.
Vraćanje na čisti, izvorni “italijanski model” danas je teško izvodljivo, ocjenjuje Milovac, ne zato što ne bi bio efikasan, već zato što nijesmo izgradili institucionalni okvir koji bi ga iznio. “Italija ima specijalizovane sudove, jake finansijske istražitelje i profesionalnu agenciju za upravljanje oduzetom imovinom. Kod nas ti kapaciteti ne postoje u dovoljnoj mjeri”, naveo je direktor istraživačkog centra MANS-a.
Neophodno je formirati specijalizovane jedinice koje se bave isključivo identifikacijom, praćenjem i oduzimanjem imovine, uz depolitizovano, profesionalno i tehnički osposobljeno tužilaštvo koje će znati da iznese takve predmete, dodaje on.
“Konačno, Crnoj Gori je potrebna snažna i nezavisna institucija za upravljanje oduzetom imovinom – jer bez adekvatnog upravljanja imovina propada, a efekat oduzimanja se gubi”, upozorava Milovac.
Iz MP kažu da će na radnoj grupi biti razmatrana i potreba jačanja kapaciteta Uprave za državnu imovinu ili formiranje novih institucija.
Loš kvalitet finansijskih istraga
U Izvještaju o praćenju sudskih postupaka na Zapadnom Balkanu, koji uključuje praćenje sudskih postupaka od 2021. do 2024, se zaključuje da nemogućnost pronalaženja imovine koja bi bila zaplijenjena ili zamrznuta u svrhu direktnog ili proširenog oduzimanja imovinske koristi stečene kriminalom ukazuje na to da metode finansijske istrage koje se trenutno koriste nisu efikasne.
“Obzirom na visoku stopu finansijskih istraga s jedne strane i nizak broj predmeta sa zapljenenom imovinom sa druge strane, postoji zabrinutost u vezi sa kapacitetima tužilaca da efikasno pokrenu i sprovode finansijske istrage, sa konačnim ciljem primjene proširene konfiskacije”, navodi se u Izvještaju.
Projektni tim je zaključio da je razlog za nisku stopu oduzimanja imovine loš kvalitet finansijskih istraga i veoma ograničen broj kvalifikovanih finansijskih istražitelja, “dok su navodni počinioci izgleda veoma vješti u prikrivanju svoje nezakonite dobiti”.
“Tokom konsultacija, tužioci su takođe priznali da je obuka koju su pohađali o finansijskim istragama i oduzimanju imovine imala ograničenu upotrebu u otkrivanju dobro prikrivene nelegalne imovine kriminalaca”, dodaje se u izvještaju.
Preporučuju da Tužilački savjet razmotri stvaranje povoljnijih i atraktivnijih uslova za rad finansijskih istražitelja, te da se prilikom ocjenjivanja rada tužilaca uzimaju u obzir i rezultati u sprovođenju finansijskih istraga.
Uprava čuvala i ribu, namještaj, sokove
U izvještajima Uprave za državnu imovinu piše da je ona, između ostalog, čuvala i jezersku ribu, sokove, pivo, grickalice, namještaj, farmerice, patike…
Uprava za imovinu, ocjenjuje Milovac, nema kapacitete za upravljanje oduzetom imovinom na nivou koji je potreban, u prvo redu nema dovoljno stručnog kadra, ni odgovarajuće procedure,ali ni jasna zakonska ovlašćenja.
“ Efikasno upravljanje oduzetom imovinom je specijalizovana djelatnost i zahtijeva potpuno posvećenu, profesionalnu i tehnički opremljenu instituciju. Dok god se oduzeta imovina tretira usputno, kao sporedni posao jedne službe, teško je očekivati bilo kakve ozbiljne rezultate”, zaključuje Milovac.
CIN-CG je ranije pisao kako se u zemljama EU, ali i susjedne Albanije postupa sa trajno oduzetom imovinom kriminalaca, pa se ona koristi za vrtiće, škole, oporavak i rad žrtava krivičnih djela…
Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) donijela je odluku kojom je utvrdila da je javni funkcioner iz Budve, Nikola Jovanović, prekršio član 11 stav 4 Zakona o sprječavanju korupcije, jer je tokom 2022. godine u više mjeseci istovremeno primao naknade iz više opštinskih komisija, u ukupnom iznosu od 8.210 eura.
Odluka je donesena po inicijativi NVO MANS, u okviru projekta koji ima za cilj povećanje transparentnosti i odgovornosti javnih funkcionera u postupku prijave prihoda i imovine.
Prema podacima iz odluke, Jovanović je istovremeno bio član više opštinskih komisija, među kojima su Komisija za izradu plana zaštite i spašavanja od požara i elementarnih nepogoda, Komisija za normativne poslove, Komisija za raspodjelu sredstava sportskim organizacijama, Komisija za žensko preduzetništvo, Komisija za razvoj poljoprivrede i Komisija za provjeru kadrova, od kojih je u istim mjesecima primao više naknada.
Članom 11 stav 4 Zakona o sprječavanju korupcije („Službeni list Crne Gore“, br. 54/24) jasno je propisano da:
„U slučaju članstva u više radnih tijela, javni funkcioner može u istom mjesecu ostvariti prihod samo od jednog radnog tijela.“
Agencija je utvrdila da je Jovanović direktno prekršio ovu odredbu i da je time ostvario nezakonitu finansijsku korist, što predstavlja povredu ograničenja u vršenju javnih funkcija.
NVO MANS pozdravlja odluku Agencije kao potvrdu da institucije imaju obavezu da reaguju na jasne dokaze o kršenju zakona, bez obzira na položaj javnog funkcionera.
“Ova odluka pokazuje da sistem kontrole prihoda i imovine može funkcionisati kada postoji volja da se zakoni primjenjuju jednako na sve. U pitanju je javni funkcioner koji je obavljao više visokih pozicija u Opštini Budva, što ovu odluku čini posebno važnom za jačanje odgovornosti lokalnih vlasti,” saopšteno je iz NVO MANS.
MANS ističe da ovaj slučaj ponovo pokazuje potrebu da se pojača nadzor nad radom lokalnih samouprava i njihovih komisija, jer su upravo na tom nivou najčešće zloupotrebe u vezi sa dodatnim angažmanima funkcionera.
MANS će i dalje nastaviti da prati prijave prihoda i imovine javnih funkcionera, podnosi inicijative Agenciji i insistira na dosljednoj primjeni antikorupcijskih propisa, kako bi se osigurala odgovornost i integritet javnih službenika prema građanima.
Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) pozdravlja odluku Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) kojom je utvrđeno da je bivša direktorica te institucije, Jelena Perović, prekršila Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavila uvećanje imovine u zakonskom roku i nije postupila u skladu sa odredbama o mogućem sukobu interesa.
Ova odluka je rezultat inicijative koju je MANS podnio Agenciji za sprečavanje korupcije, tražeći da se ispita zakonitost imovinskih prijava bivše direktorice Perović i način na koji je postupala u potencijalnim slučajevima sukoba interesa. ASK je sada, nakon sprovedenog postupka, potvrdio navode iz naše inicijative i utvrdio da je Perović nezakonito postupala dok je bila na čelu institucije zadužene da nadzire poštovanje istog tog zakona.
Prema odluci ASK-a, Perović nije u zakonskom roku prijavila prihod od prodaje stana u Cetinju površine 86,45 kvadrata i ostave od 7,74 kvadrata, za koji je dobila 73.000 eura. Takođe, nije dostavila pisanu izjavu o postojanju privatnog interesa u predmetima u kojima je postojao osnov za sumnju u sukob interesa, čime je prekršila član 25 stav 3 i član 10 Zakona o sprečavanju korupcije.
Posebno je problematično što se nezakonito ponašanje odnosi na osobu koja je, kao direktorica ASK-a, bila direktno odgovorna za sprovođenje zakona i kontrolu imovine i prihoda javnih funkcionera. Ova odluka pokazuje do koje mjere je institucija bila kompromitovana tokom njenog mandata i koliko je selektivno postupanje bivšeg rukovodstva urušilo povjerenje javnosti u rad Agencije.
MANS podsjeća da je u vrijeme dok je Perović bila na čelu ASK-a, Agencija sistematski štitila pojedine visoke funkcionere, ignorišući dokaze o njihovom nezakonitom bogaćenju i sukobu interesa. Umjesto da bude čuvar integriteta javne uprave, ASK je pod njenim rukovodstvom postao instrument zaštite privilegovanih.
Odluka kojom se utvrđuje da je i sama Perović kršila zakon najbolji je dokaz da se takvo ponašanje mora sankcionisati i da niko ne može biti iznad propisa koje je dužan da sprovodi.
MANS očekuje da nadležni organi obezbijede punu primjenu ove odluke i da ASK preispita sve odluke donijete tokom njenog mandata, naročito one koje su izazvale sumnje u političku pristrasnost i selektivnu primjenu zakona.
MANS će nastaviti da prati rad ASK-a i drugih institucija zaduženih za sprovođenje antikorupcijskih propisa, uz stalno insistiranje na odgovornosti, zakonitosti i zaštiti javnog interesa.
Upravni sud je presudom obavezao Agenciju za sprečavanje korupcije da sprovede postupak po inicijativi MANS-a u vezi sa uvećanjem imovine kćerke i unuke Vesne Medenice u vrijeme dok je ona još bila funkcionerka;
Maloljetna unuka bivše predsjednice Vrhovnog suda na poklon je 2018. dobila parcelu u centru Kolašina, a ubrzo je na tom zemljištu “nikla” i luksuzna vila od 340 kvadrata…
Bivša prva žena crnogorskog sudstva Vesna Medenica moraće pred Agencijom za sprečavanje korupcije da objasni na koji su način njena kćerka Marija i maloljetna unuka D. D. stekle luksuznu vilu u centru Kolašina, na zemljištu koje im je navodno poklonio kum Rado Gago Arsić, sada osumnjičeni za utaju poreza.
To proizilazi iz presude Upravnog suda po tužbi Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), nakon što je Agencija, pod rukovodstvom bivše direktorice Jelene Perović, ignorisala njihovu inicijativu za provjeru, predatu još u maju 2022.
Poklon je, naveli su tada iz MANS-a, došao svega deset dana nakon što je Arsić pribavio građevinsku dozvolu za izgradnju kuće na toj parceli, što potvrđuje i zvanična dokumentacija kolašinskog Sekretarijata za urbanizam.
Na toj poklonjenoj parceli je četiri godine kasnije – 2022. već bio objekat, a prema podacima iz tehničke dokumentacije do koje je MANS došao, radovi na kući površine oko 340 kvadrata iznosili su oko 125.000 eura, bez unutrašnjeg opremanja.
Arsić je tada kazao da je njegov gest isključivo “izraz zahvalnosti”, kao i da poklon nije imao nikakav “uzvratni karakter”. Arsić je rekao i da je zemljište poklonjeno s ciljem da se pomogne maloljetnoj D. D., kao i da ga s porodicom Vesne Medenice vežu kumovski odnosi…
PEROVIĆ IGNORISALA INICIJATIVU
MANS je u maju 2022. tražio od Agencije, kojom je tada rukovodila Perović, provjeru osnova sticanja imovine i prihoda maloljetne D. D., odnosno Marije Medenice, povezanog lica s Vesnom Medenicom, tada već bivšom predsjednicom Vrhovnog suda Crne Gore.
Tu inicijativu, međutim, tadašnje rukovodstvo Agencije je ignorisalo zbog čega je MANS podnio tužbu Upravnom sudu.
“Obavezuje se Agencija za sprečavanje korupcije da bez odlaganja, a najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema presude, donese odluku po zahtjevu tužioca od 9. 5. 2022. godine”, stoji u presudi Upravnog suda.
U presudi se još navodi da je Agencija, u odgovoru na tužbu MANS-a, tvrdila da se “upravni postupak ne može pokrenuti protiv bivših javnih fukcionera, jer je eksplicitno navedeno da se upravni postupak pokreće protiv javnih funkcionera, a da je Vesni Medenici prestala funkcija 31. 12. 2020. godine, pa ona u momentu podnošenja inicijative nije bila javna funkcionerka…”.
Sud je ipak bio stava da je Agencija morala da sprovede postupak.
“Iz dokaza priloženih uz tužbu se utvrđuje da tuženi organ nije, u propisanom roku, odlučio po zahtjevu tužioca, zbog čega su se stekli uslovi iz člana 12, stav 2 Zakona o upravnom sporu za pokretanje upravnog spora i donošenje odluke u smislu odredbe člana 35, stav 3 istog zakona, kojom je propisano da, kada je tužba podnijeta zbog ćutanja uprave u skladu sa zakonom, a Upravni sud utvrdi da je osnovana, presudom će usvojiti tužbu i obavezati tuženi javnopravni organ da riješi predmetnu upravnu stvar”, presuda je Upravnog suda.
KUMSTVO I “SAVJESNI”
U podgoričkom Višem sudu u toku je suđenje Medenici i sutkinji Privrednog suda Milici Vlahović Milosavljević.
Optužnicom je predstavljeno da je Medenica, kao predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore, zloupotrebom službenog položaja putem podstrekavanja, navodno uticala i na sutkinju Vlahović Milosavljević da donese odluku u predmetu u korist njenog kuma Rada Arsića, a na štetu korporacije “Ten” sa sjedištem u Moskvi.
Pored kumovskih odnosa, Arsića je za Medenice vezivao i zajednički projekat izgradnje luksuznih vila u tivatskom zalivu sa Milošem Medenicom. MANS je još 2020. godine protiv Arsića i Medenice podnio krivičnu prijavu zbog nelegalne gradnje u zoni morskog dobra.
Taj tivatski biznismen je široj javnosti poznat još od 2007, kada je uz ljude bliske porodici Đukanović učestvovao u dokapitalizaciji Prve banke Crne Gore…
Arsić je u aprilu ove godine uhapšen u akciji Sektora za borbu protiv kriminala, odnosno njihovog Odsjeka za borbu protiv korupcije, ekonomskog kriminala i sprovođenje finansijskih istraga, zbog sumnje da je oštetio budžet za više od 311.000 eura.
Iz policije je tada saopšteno da se sumnja da je Arsić, postupajući u ime i za račun prijavljenog pravnog lica ‘C. C. G.’ iz Tivta, u svojstvu izvršnog direktora i osnivača, kontinuirano tokom 2019, 2020, 2021, 2022, 2023. i 2024. godine “u cilju izbjegavanja poreskih dažbina nije prikazivao prihode ostvarene po više osnova”.
“I što su s računa prijavljenog pravnog lica novčana sredstva transferisana na lični račun prijavljenog R. A., kao i na način što su novčana sredstva prijavljenog pravnog lica korišćena za otplatu bankarskog kredita imenovanog izvršnog direktora, a da na iste nije obračunavan, niti plaćan porez na lična primanja, čime su po osnovu neobračunatih i neplaćenih poreskih obaveza, po osnovu poreza na prihod od imovine i imovinskih prava, kao i poreza na prihod od kapitala za sebe i prijavljeno pravno lice pribavili protivpravnu imovinsku korist u ukupnom iznosu od 311.165,82 eura, a na direktnu štetu Budžeta Crne Gore”, saopšteno je tada.
I bivša direktorka Agencije Jelena Perović u prijateljskim je odnosima s Medenicom.
“Vijesti” su prije dvije godine objavile dio transkripta njihovih razgovora, prema kojima je Perović svojevremeno mimo propisa tražila i dobijala sugestije od Medenice kako da postupa u pojedinim predmetima. Konsultovala se s njim o tome da li nekome da odredi pritvor ili ukine pritvor, izvinjavala se što joj u jednom slučaju nije prihvaćen sporazum o priznanju krivice, obavještavala je ko je konkurisao za koje pozicije u pravosuđu…
“OK. Hvala na informisanju. Tako rade savjesni”, odgovara joj Medenica.
Predsjednik Višeg suda u Podgorici Zoran Radović prekršio je zakon jer Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK) nije dostavio izvještaj o prihodima i imovini za 2022. godinu i prijavio uvećanje imovine od preko 10 hiljada eura.
To proizlazi iz odluke ASKod prije dva dana, koju potpisuje vršilac dužnosti direktora te ustanove Dušan Drakić.
“Utvrđuje se da je Zoran Radović prekršio član 25 stav 1 i član 25 stav 3 alineja 2 Zakona o sprečavanju korupcije na način što Agenciji nije dostavio redovan godišnji izvještaj o prihodima i imovini za 2022. godinu, kao ni izvještaj koji se odnosi na uvećanje imovine od preko 10.000 eura u roku od 30 dana od nastanka promjene, odnosno nije prijavio vlasništvo – susvojinu nad nepokretnom imovinom…”, piše u odluci.
ASK konstatuje da je Radović bio dužan da prijavi vlasništvo nad imovinom u katarstarskim opštinama Bjelojevići (Mojkovac) i Bijelo Polje.
U odluci ASK podsjeća se da je Zakonom o sprečavanju korupcije propisano da je javni funkcioner dužan da u roku od 30 dana od dana stupanja na funkciju, u skladu sa posebnim propisima, podnese Agenciji izvještaj o svojim prihodima i imovini, kao i bračnog, odnosno vanbračnog supružnika, partnera u zajednici života lica istog pola i djece ako žive u zajedničkom domaćinstvu, prema stanju na dan izbora, imenovanja i postavljenja. Takođe, navode da je istim zakonom propisano da u toku vršenja javne funkcije, javni funkcioner podnosi izvještaj – u slučaju promjena iz redovnog izvještaja koje se odnose na uvećanje imovine preko 10.000 eura u roku od 30 dana.
U odluci piše da Radović nije odgovarao na zahtjeve za izjašnjenje.
“Agencija je javnom funkcioneru uputila i zahtjev za izjašnjenje na rezultate ispitnog postupka, na koje se javni funkcioner nije izjašnjavao, što se utvrđuje iz povratnice od 23. januara 2025”, navodi ASK u odluci. Tvrde da su tokom postupka ostvarili uvid u baze podataka ASK i dopise Uprave za nekretnine područna jedinica Mojkovac od 20. maja 2024. i područna jedinica Bijelo Polje od 30. marta 2024.
“Uvidom u dopis Uprave za nekretnine PJ Mojkovac… utvrđeno je da je predmetna nepokretna imovina rješenjem Uprave za katastar i državnu imovinu od 6. 12. 2023. promijenjena u novo stanje, te da se nepokretnosti u KO Bjelojevići u listu nepokretnosti 46 “A” lista ukupne površine 189.099 metara kvadratnih, imaju uknjižiti u “B” i “V” listu, susvojina u obimu prava 1/4 a da su nosioci prava Radović Zoran i I.Z.”, tvrde u ASK. Navodi se i da je pravosnažnim rješenjem notara od 2. 12. 2023. za nasljednike nepokretnosti površine 385 kvadrata (sukorišćenje 1/2) u KO Bijelo Polje oglašen Radović Zoran.
ASK je upravni postupak pokrenula po službenoj dužnosti, a po inicijativi nevladine organizacije MANS iz aprila 2024. godine.
Radović je za predsjednika Višeg suda u Podgorici izabran u maju 2024. godine. Prethodno je bio sudija Višeg, dok je deceniju (od 2009. do 2019. godine) bio na čelu podgoričkog Osnovnog suda.
