Imovina funkcionera | MANS

Category: Press

  • Upravni sud poništio još jednu odluku ASK-a: Ponovo se provjerava Adžićev put u Emirate

    Upravni sud poništio još jednu odluku ASK-a: Ponovo se provjerava Adžićev put u Emirate

    Autor: Tina Popović (ND Vijesti)

    Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) nije pravilno i potpuno utvrdila činjenično stanje kada je konstatovala da nekadašnji savjetnik potpredsjednika Vlade Filip Adžić nije kršio propise ne prijavljujući putovanje u Ujedinjene Arapske Emirate (UAE).

    To piše u presudi Upravnog suda po tužbi MANS-a protiv odluke ASK.

    Odluku prema kojoj Adžić nije kršio propise jer, kako je tada obrazloženo, “nije službeno boravio u UAE”, svojevremeno je donijela Jelena Perović, ali je Upravni sud krajem prošle godine poništio taj stav i naložio novom rukovodstvu ASK da donese novo rješenje.

    Sud naglašava i da je Agencija tada propustila da utvrdi ko je, na koji način i iz kojeg razloga platio troškove putovanja Adžića.

    “ASK postupa po presudi Upravnog suda, a o svim nalazima javnost će biti blagovremeno obaviještena, uz dosljedno poštovanje principa zakonitosti i nepristrasnosti”, rečeno je “Vijestima” iz ASK, kojom sada rukovodi vršilac dužnosti direktora Dušan Drakić.

    Tadašnji potpredsjednik Vlade Dritan Abazović i njegov savjetnik Adžić boravili su u UAE u decembru 2021. godine.

    MANS je u aprilu 2022. godine inicirao postupak pred Agencijom, naglašavajući da su Abazović i Adžić boravili u Ujedinjenim Arapskim Emiratima o trošku Mohameda Al Šaibanija, koji je na čelu Kraljevskog suda i izvršni direktor “Investment Corporation of Dubai” (ICD), kompanije koja je vlasnik Porto Montenegra u Tivtu.

    U inicijativi su obrazložili da je, shodno Zakonu o sprečavanju korupcije, javnim funkcionerima zabranjeno primanje poklona mimo protokolarnih, i prigodnih – vrijednosti do 50 eura, a naročito poklona koji su u vezi sa vršenjem javne funkcije. Istakli su i da su ti funkcioneri morali odbiti poklon u vidu plaćenog putovanja i troškova boravka, i o tome sačiniti pisani izvještaj, koji bi potom predali organu vlasti u kom vrše javnu funkciju, u ovom slučaju Vladi Crne Gore, odnosno Generalnom sekretarijatu Vlade (GSV).

    Prethodno rukovodstvo ASK, na čelu sa Perović, konstatovalo je da ni Abazović nije kršio Zakon, navodeći da su vjeru poklonili navodima tog funkcionera da “predmetno putovanje nije bilo u vezi sa vršenjem javne funkcije, već da je isključivo riječ o privatnoj organizaciji, te da mu je nejasno da, pored toga što obavlja javnu funkciju, ne može imati svoju privatnost…”.

    Upravni sud u presudi, međutim, ističe da je ASK počinio povredu pravila postupka, a da su razlozi dati u obrazloženju rješenja “nejasni i u suprotnosti sa stanjem u spisima predmeta i ne upućuju na odluku datu u dispozitivu”.

    “Tuženi organ (Agencija) pogrešno tumači materijalno pravo, a činjenično stanje nije pravilno i potpuno utvrđeno. Prije svega, sud ukazuje na to da je pogrešan zaključak tuženog organa da Zakon o sprečavanju korupcije jasno definiše da poklon čini novac, hartije od vrijednosti ili dragocjeni metal, kod činjenice da je članom 6 stav 1 tačka 5 Zakona predviđeno da poklon obuhvata stvar, pravo ili uslugu stečenu, odnosno izvršenu bez naknade i svaku drugu korist koja se daje javnom funkcioneru ili povezanom licu sa javnim funkcionerom, u vezi sa vršenjem javne funkcije”, precizirano je u presudi.

    Pogrešno tumačenje materijalnog prava, prema ocjeni Upravnog suda, imalo je za posljedicu da ASK nije pravilno i potpuno utvrdila činjenično stanje “budući da se nije podrobnije bavila ispitivanjem okolnosti u vezi sa predmetnim putovanjem u UAE, te ko je, na koji način i iz kojeg razloga platio troškove istog”.

    “Takođe, tuženi organ prilikom utvrđivanja odlučne činjenice da li se u konkretnom slučaju radi o poklonu u vezi sa vršenjem javne funkcije nije u potpunosti razjasnio sve okolnosti. Naime, tuženi organ svoj zaključak da je imenovani javni funkcioner na predmetno putovanje išao u svojstvu građanina, a ne javnog funkcionera, temelji prvenstveno na dopisu Generalnog sekretarijata Vlade Crne Gore, iz kojeg proizlazi da isti u decembru 2021. godine nije bio u radnoj posjeti Emiratima, pri čemu tuženi nije cijenio štampanu verziju objave – teksta sa zvaničnog sajta Vlade Crne Gore koju je MANS dostavio uz zahtjev za pokretanje postupka, a prema kojoj je potpredsjednik Vlade Dritan Abazović sa članovima svog kabineta u sklopu radne posjete UAE posjetio EXPO Dubai”, navodi Upravni sud.

    Abazović je tada, po povratku iz UAE, na pitanje novinara u Skupštini Crne Gore saopštio da je njega i dio njegovog kabineta pozvao Šaibani.

    “To nije sat, nije činija, knjiga, koja je dobijena. Ja svoja privatna putovanja imam, nijesam dosad bio u saznaju da treba da ih prijavim ASK-u. Dakle, ako odem u Sarajevo za Novu godinu, znači treba to da prijavim ASK-u. Ja to stvarno ne mogu da razumijem. Ako treba da se prijavi, nemam ništa protiv. Nas su i ranije pozivali, kad smo boravili u Turskoj, taj put je isto Vladu koštao nula eura, zato što su domaćini javili unaprijed da će oni da pokrivaju troškove prevoza, boravka, itd. Možda su nekom isplaćene dnevnice za Tursku, ali ovdje je bilo nula eura”, objašnjavao je tada Abazović.

    Ni Đukanovićeva putovanja nijesu poklon

    Agencija je u oktobru 2022. godine donijela odluku da ni bivši predsjednik Crne Gore nije kršio Zakon u Dubai u UAE putovao u martu 2010. godine, o trošku predsjedika Atlas grupe Duška Kneževića.

    “Đukanović je istakao da je tačno da je u periodu od od 25. do 30. marta 2010. godine bio na putovanju u UAE – Dubai, da je troškove putovanja snosio organizator. Objasnio je da je na predmetno putovanje bio pozvan sa suprugom na privatno druženje, te da u konkretnom javna funkcija koju je obavijao u tom momentu ni na koji nadin nije bila povezana sa putovanjem”, piše u obrazloženju.

    Dalje se navodi da se u konkretnom slučaju ne može govoriti o kršenju Zakona o sprečavanju sukoba interesa, jer putovanje ne spada u novac, hartije od vrijednosti ili dragocjeni marerijal, pa je predložio da se prijava odbaci kao neosnovana.

    “Uvidom u registar poklona, za 2010. i 2011. godinu utvrđeno je da se u njoj ne nalazi to putovanje, kao i da nema sačinjenog izvještaja o njegovom odbijanju. Ovo je nova odluka nakon što je Upravni sud poništio prethodno rješenje Agencije”, stoji u odluci Perović iz oktobra 2022. godine.

  • Preko VIP revolving kartice Đukanović potrošio 250.000 eura: ASKu nisu prijavljeni prilivi, ni dugovi

    Preko VIP revolving kartice Đukanović potrošio 250.000 eura: ASKu nisu prijavljeni prilivi, ni dugovi

    Autor: Tina Popović (ND Vijesti)

    Četvrtinu miliona eura potrošio je bivši šef države Milo Đukanović u periodu od devet godina koliko je bio vlasnik VIP revolving kartice Atlas banke.

    Kartica je, stoji u jučerašnjoj odluci Agencije za sprečavanje korupcije, korišćena od januara 2007. do kraja 2015. godine, a u tom periodu evidentirani su prilivi, gotovinske uplate veće od 10.000 eura, ukupno 11 puta.

    Agencija je juče objavila odluku prema kojoj Đukanović krši Zakon, jer 2019. nije prijavio novčani iznos od 16.741,24 eura – dug po VIP revolving kartici u Atlas banci, koji je navodno te godine izmirio njegov sin Blažo.

    To su učinili nakon šest godina od kada je Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) inicirala pokretanje postupka, što su svi prethodni menadžmenti izbjegavali.

    Do analitičkih podataka u vezi sa VIP revolving karticom, Agencija je došla u toku postupka, kroz spise predmeta Privrednog suda.

    “Uvidom u spise predmeta koje je dostavio Privredni sud Crne Gore 21.11.2024. godine po zahtjevu Agencije, utvrđeno je nesporno postojanje predmetne VIP revolving kartice, kao i da je ista korišćena u periodu od januara 2007. godine, gdje je završno sa mjesecom majom 2015. godine sa prihodne strane ostvaren promet od 236.195,02 eura, odnosno sa rashodne strane u periodu do mjeseca decembra 2015. godine 249.016,33 eura. Uvidom u analitiku kartice evidentirani su prilivi gotovinske uplate na račune kreditnih kartica u visini preko 10.000 eura, ukupno 11 puta i to: mart 2007. godine – 20.000 eura, septembar 2007. godine – 20.100 eura, april 2008. -15.000 eura, januar 2009. – 16.635 eura, april 2009. – 12.760 eura, oktobar 2009. – 15.000 eura, oktobar 2010. – 18.149.17, novembar 2010. – 10.000 eura, jul 2011. – 10.000 eura, jul 2012. – 11.600 i maj 2015. – 20.000 eura”, stoji u odluci.

    Tužilaštvo da se hitno uključi

    Potpredsjednik Savjeta Agencije Mladen Tomović poručuje da ASK “urgentno ovaj predmet treba da proslijedi Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) kako bi se izjasnilo da li u predmetnom slučaju ima elemenata krivičnog djela pranja novca ili nekog drugog krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti”.

    “Bez obzira na dispozitiv odluke, kojim je utvrđeno određeno kršenje Zakona, za mene je mnogo interesantnija strana četiri na kojoj je navedeno da je u periodu od 2007. do 2015. na navedenu karticu izvršeno 11 gotovinskih uplata u iznosu većem od 10.000 eura, odnosno u ukupnom iznosu od 236.000 eura. Koliko se sjećam, ti iznosi nijesu prijavljivani u imovinskim kartonima, a da se radi o gotovinskim uplatama, prema mom mišljenju, može se raditi o krivičnom djelu pranje novca u konkretnom predmetu”, kazao je Tomović.

    On naglašava i da ova odluka “nakon šest godina od kada je taj predmet pred ASK-om znači promjenu kursa novog menadžmenta i donošenje odluka u skladu sa zakonom”.

    “Nesporno je da je, na osnovu svega onoga što znamo, prethodni menadžment na sve načine pokušavao da zaštiti najviše državne funkcionere, pa i u ovom konkretnom slučaju”.

    Direktorica MANS-a Vanja Ćalović Marković uvjerena je da je “250.000 eura koje je, po inicijativi MANS-a od prije šest godina, ASK pronašao na jednoj kartici Đukanovića u Atlas banci, samo djelić ogromnog bogatstva koje je on decenijama nezakonito sticao”.

    “Ovom odlukom su crnogorske institucije prvi put utvrdile tragove nezakonito stečene imovine Mila Đukanovića”, naglasila je Ćalović Marković.

    Poručuje da je izuzetno važno to što je “makar jedna institucija konačno počela da radi i po našim inicijativama otkriva tragove toga novca”.

    “Očekujemo da tužilaštvo sprovede hitnu istragu u ovom slučaju i da konačno pokrene postupke protiv Đukanovića, umjesto da ih stavi u ladicu kao u slučaju prvog miliona, skrivenih trastova koje je MANS otkrio u okviru Pandora papira i mnogih drugih predmeta koji se odnose na Mila Đukanovića”, poručila je Ćalović Marković.

    Život od plate, nikome dužni

    Đukanović u izjašnjenju Agenciji potvrđuje da je bio vlasnik VIP revolving kartice:

    “Javni funkcioner se pisanim putem izjasnio na poziv Agencije od 15.07.2021. godine, aktom broj UPI 02-01-6/14-2019, u kome je u bitnom istakao da je bio korisnik navedene kartice koju je zadužio kao i svaki građanin u privatnom svojstvu i za lične troškove, a ne za troškove bilo kakve funkcije koju je obavljao. Nadalje je istakao i da nije bio u saznanju za postojanje novčanog duga u iznosu od 16.741,24 eura, te da je njegov sin B. Đ. platio navedeni iznos. Dodao je i da je o postojanju ovog duga imao saznanje, svakako bi ga prijavio u redovnom godišnjem izvještaju”, tvrdio je Đukanović tokom postupka pred Agencijom.

    Obaveza prijavljivanja bilo kakvog duga ili potraživanja – glavnice, kamate, roka otplate postojala je i u nekadašnjem Zakonu o sprečavanju sukoba interesa koji je važio od 2009. do januara 2016. godine.

    Bivši šef države, prema zvaničnim podacima na sajtu Agencije koji se odnose na period od januara 2007. do decembra 2015. godine, nikada nije prijavio da je dužan po bilo kojem osnovu.

    U tom periodu obavljao je više funkcija – od poslaničke, preko premijerske. Na državnim funkcijama nije bio u periodu od 2010. do 2012. godine, kada ponovo preuzima predsjedavanje Vladom sve do novembra 2016.

    Tokom 2007, prema zvaničnim podacima, porodica Đukanović je raspolagala sa dvije plate, odnosno 12.720 eura na godišnjem nivou. Te godine bivši predsjednik je prijavio vlasništvo ili suvlasništvo u više firmi, ali ne i prihod od tih firmi. Njihov sin Blažo je vlasnik dva poslovna prostora koja je je dobio na poklon. Od rentiranja poslovnih prostora, Blažo je te godine zaradio 132.000 eura.

    Godinu kasnije, plata Đukanovića iznosila je 1.227 eura, a Lidije Đukanović 1.436. Iako je prijavio suvlasništvo u firmama – četvrtinu u “Univerzitatsu”, polovinu u “Global Monteneru”, dok je “Capitalinvest” samo njegovo vlasništvo, Milo Đukanović ni te godine nije saopštio tadašnjoj Komisiji za sprečavanje sukoba interesa zaradu od svojih kompanija. Na Blaža Đukanovića se i dalje vode poklonjeni poslovni prostori, od čijeg rentiranja se u kućni budžet sliva 11.000 mjesečno.

    Tokom 2009. godine, Blažo Đukanović kupuje stan na Žabljaku, a u imovinskom kartonu tadašnjeg premijera, navodi se da je nekretnina kupljena zahvaljujući prihodima od rente poslovnih prostora. Ni te godine Đukanović nije prijavio prihod od firmi, ali jeste svoju platu od 1.256 eura i zaradu supruge od 1.084.

    Već naredne godine, sin tadašnjeg premijera se seli iz zajedničkog domaćinstva, pa nema prihoda po osnovu zakupa poslovnih prostora, a starijim Đukanovićima se plate nijesu mijenjale. Slično stanje ostaje i tokom 2011. dok je zvanično bio van politike, dok za 2012.

    Đukanović prijavljuje da je kupio nekretnine u Kočanima i da ih otplaćuje u ratama. Godinu kasnije – 2013, Đukanović se vraća na funkciju premijera, a te godine supruga i on su zaradili oko 13.000 eura.

    Iako je suvlasnik ili vlasnik firmi, i dalje ne prijavljuje zaradu od njih. Kad su zvanični prilivi novca u pitanju, nije bilo promjena ni tokom 2014, a te godine je Lidija Đukanović naslijedila više nekretnina. I 2015. godine, posljednje tokom koje se troši sa VIP revolving kartice, Đukanovići nemaju dugova, a žive od plate – 1.170 eura primao je tadašnji premijer, a 972 njegova supruga.

    “Vijesti” i CIN-CG su još 2019. godine objavili da je sada optuženi bankar Duško Knežević preko Atlas banke, pokrivao dugove sa Đukanovićeve kartice broj VIP revolving kartice, a da je njegov dug po toj kartici spadao u “rizične kredite”.

    Knežević, odnosno njegova banka navodno su u februaru 2017. godine otplatili 16.741,24 eura i to skupa sa ostalim rizičnim kreditima koji su tada iznosili ukupno 14 miliona, a radi se o povlašćenim osobama.

  • Dragović od ASK “sakrio” svu imovinu, Vuković kupovinu auta

    Dragović od ASK “sakrio” svu imovinu, Vuković kupovinu auta

    Autor: Ana Ostojić (portal DAN)

    Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Darko Dragović prekršio je Zakon o sprečavanju korupcije jer Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK) nije dostavio nijedan izvještaj o prihodima i imovini otkako je na javnim funkcijama, utvrdila je ASK.

    Kršenje zakona ASK je utvrdila i u slučaju predsjednika Opštine Nikšić i poslanika Nove srpske demokratije (NSD) u crnogorskom parlamentu Marka Kovačevića, za kojeg je ocijenila da ne može biti na obje javne funkcije istovremeno, a u toj instituciji tvrde da je zakon prekršio i poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Ivan Vuković jer nije podnio poseban izvještaj o uvećanju imovine u iznosu od preko 10.000 eura, a u vezi sa kupovinom vozila “kija sportidž”.

    ASK je u postupku koji je protiv Dragovića pokrenula po inicijativi NVO MANS, utvrdila da nije dostavio izvještaj o prihodima i imovini u roku od 30 dana od dana stupanja na javnu funkciju odbornika u Skupštini opštine Danilovgrad, kao i na javnu funkciju poslanika, niti je o prelasku na novu javnu funkciju obavijestio ASK. Dragović, kako se navodi u odluci ASK donijetoj 20. januara, nije dostavio izvještaje o prihodima i imovini za 2022. i 2023. godinu.

    Dragović je na funkciji odbornika u danilovgradskom parlamentu bio od 30.11.2022. godine, dok poslaničku funkciju obavlja od 27.7.2023. ASK je Dragoviću tri puta upućivala poziv da se izjasni na ove navode, od čega mu dopis na jednoj adresi nije mogao biti uručen, dok se po dva ponovna poziva, koja je primio, nije izjasnio.

    “Vijesti” su prije nekoliko mjeseci pisale da je stan koji se vodi na Dragovića svojevremeno pretresan u istrazi protiv pokojnog vođe “škaljarskog klana” Jovana Vukovića, kao i da mu je odlukom suda blokirana određena imovina u kotorskom naselju Škaljari. Dragović je tada demantovao bilo kakvu povezanost sa kriminalnim aktivnostima, ali je i tvrdio da je izvještaj o imovini za 2023. podnio, no sa zakašnjenjem.

    U slučaju poslanika Vukovića, ASK je, na osnovu prijave, pokrenula postupak protiv njega zbog nedostavljanja izvještaja o prihodima i imovini u slučaju uvećanja imovine preko 10.000 eura, u roku od 30 dana od dana nastanka promjene. Vuković je u svom izjašnjenju naveo da je automobil “kija sportidž” kupio u ljeto 2023. i da ga je, kao i potrošački kredit koji je podigao za te namjene, uredno prijavio ASK najprije 24.8.2023. u posebnom izvještaju, a potom i 25.3.2024. u okviru redovnog izvještaja o prihodima i imovini za 2023. ASK je, kako se navodi, utvrdila da je Vuković imovinski karton podnio u roku od 30 dana od dana stupanja na funkciju 24.8. 2023. godine u elektronskoj formi, ali ne i u štampanoj formi, na šta je, kako navode, bio obavezan. U ASK tvrde da Vuković tada nije podnio posebni izvještaj zbog uvećanja imovine.

    ASK je odlukom donesenom 17. januara utvrdila da je Marko Kovačević prekršio član 14, stav 3 i član 15 Zakona o sprečavanju korupcije, na način što je istovremeno sa funkcijom predsjednika Opštine Nikšić prihvatio da obavlja drugu dužnost, odnosno funkciju poslanika u Skupštini Crne Gore, nakon čega nije podnio ostavku na javnu funkciju u roku od 30 dana od dana početka vršenja druge funkcije, odnosno dužnosti. ASK je, kako se navodi, postupak protiv Kovačevića pokrenula po službenoj dužnosti, a nakon prijema inicijative 1.11.2024. godine.

    Kovačević je u svom pisanom izjašnjenju od 25.12.2024. istakao da u njegovom slučaju nije bio pokrenut nikakav postupak za rješavanje o sukobu interesa, te se samim tim i nema šta okončati po novom zakonu. Kazao je da nije ni pokretao postupak, niti tražio mišljenje Agencije, već je Državna izborna komisija njemu ponudila mandat nakon ostavke drugog poslanika, obavještavajući ga da su razlozi zbog kojih je prvi put podnio ostavku na poslaničku funkciju (sukob interesa) nepostojeći, uzimajući u obzir mišljenja koja je Agencija dala u identičnim situacijama vezanim za druge poslanike.

    – Na kraju, kako se ističe, poziva ASK da u svom budućem radu primjenjuje isključivo važeće propise u skladu sa novim Zakonom o sprečavanju korupije, te da se izbjegavaju aktivnosti koje bi mogle dovesti stranke u stanje pravne nesigurnosti tako što će dirati u stečena prava – naveo je Kovačević u svom izjašnjenju

  • ASK mora opet o prihodu Perović od prodaje stana: Upravni sud oborio rješenje Paović

    ASK mora opet o prihodu Perović od prodaje stana: Upravni sud oborio rješenje Paović

    Autor: Tina Popović (ND Vijesti)

    Agencija za sprečavanje korupcije moraće da donese novu odluku u vezi sa tim da li je bivša direktorka te institucije Jelena Perović morala da prijavi prodaju stana koji je dobila po povoljnim uslovima dok je bila predsjednica cetinjskog Osnovnog suda.

    To je naložio Upravni sud, odlučujući po tužbi Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS).

    Radi se o nekretnini od oko 87 metara kvadratnih koji je Perović dobila po povoljnim uslovima pa prodala, ali nije ispunila obavezu i ostala pet godina na sudijskoj funkciji, zbog čega je država tražila i presudom podgoričkog Osnovnog suda dobila naknadu štete.

    MANS je u oktobru 2022. podnio Upravnom sudu na odluku Agencije, koju potpisuje bivša pomoćnica direktorice Nina Paović, da Perović nije bila u obavezi da nakon prodaje stana prijavi poseban izvještaj o imovini i prihodima zbog promjene imovinskog stanja većeg od 5.000 eura.

    Bivša direktorica ASK stan je 2018. dobila po cijeni od 31.960,3 eura, a prodala ga je u septembru 2022. za 73.000 eura.

    Odlučujući po inicijativi MANS-a, stoji u dokumentaciju dostavljenoj Upravnom sudu, Nina Paović, koja je zastupala Agenciju u tom sporu, tvrdila je da Perović nije morala da prijavi prodaju stana jer “zaključila ugovor prodaji nepokretnosti po povoljnim uslovima, UZZ 05/2018, koji je za predmet imao spornu nepokretnost sa ostavom, prema kome je javna funkcionerka na ime kupoprodajne cijene trebalo da isplati iznos od 31.960,3 eura”.

    “…Da je u momentu zaključenja ugovora o ustupanju (cesiji) sa trećim licem javna funkcinerka Perović Osnovnom sudu na Cetinju uplatila cjelokupan iznos kupoprodajne cijene i u tom momentu Osnovni sud na Cetinju nije imao nikakvih potraživanja prema njoj, već je ona predmetni stan potraživala od Osnovnog suda na Cetinju, koje potraživanje je i prenijela na gospođu Jelenu Radonjić, da je shodno članu 447 Zakona o obligacionim odnosima uopšte pojavljivanje Osnovnog suda Cetinje u zaključenju ovog ugovora bilo nepotrebno, jer javna funkcionerka Perović prema Osnovnom sudu u Cetinju nije imala dugovanje nego potraživanje, koje je potpisivanjem ugovora prenijela na Jelenu Radonjić…”, tvrdila je Paović krajem 2022. godine.

    Ona još dovodi u pitanje i da li MANS može biti stranka u tom slučaju pred Upravnim sudom.

    Tročlano Vijeće sudija Upravnog suda, međutim, drugačijeg je stava:

    “Prema ocjeni suda, obrazloženje osporene odluke ne sadrži razloge koji upućuju na zaključak da javna funkcionerka Jelena Perović nije prekršila član 7, član 8 i član 23 stav 2 tačka 2 Zakona o sprečavanju korupcije, odnosno da nije stekla imovinu veću od 5.000 eura, prilikom zaključenja ugovora UZZ broj 8/2018 od 11. 1. 2018. godine, te da nije imala obavezu da preda izvještaj koji se odnosi na uvećanje imovine preko 5.000,00 eura, kao i da nije imala obavezu da da izjavu o postojanju sukoba interesa prilikom zaključenja Ugovora UZZ broj 305/2019 od 17. 5. 2019. godine, odnosno da u konkretnom javni interes nije podredila privatnom”, naglašeno je u presudi Upravnog suda, koji je poništio sporno rješenje ASK i naložio toj instituciji da “donese novo, zakonito rješenje”.

    Prema presudi podgoričkog Osnovnog suda na koju je uložena žalba, Perović treba da vrati državi 58.539,7 eura, ali i zatezne kamate i to od 17. maja 2019. godine, jer je prodala stan dobijen po povoljnimm uslovima.

    Država je spor protiv bivše direktorice Agencije pokrenula nakon inicijative MANS-a krajem novembra 2022.

    Punomoćnik bivše direktorke ASK, advokat Nikola Martinović u žalbi Višem sudu tvrdi da “nije došlo do kršenja ugovora, jer je notarski zapis UZZ br.05/218 od 11. 1. 2018. godine po svojoj sadržini predugovor, kojim se ne mogu konstituisati prava i obaveze – osim obaveze da se kasnije zaključi glavni ugovor”.

    Perović je smijenjena sredinom avgusta.

    Specijalno državno tužilaštvo podiglo je 28. novembra optužnicu protiv Perović, a sumnjiče je za zloupotrebu službenog položaja i falsifikovanje službenih isprava. Optužnicom je obuhvaćena i Paović. U SDT-u sumnjaju da je Perović počinila više produženih krivičnih djela koja se odnose na zloupotrebu službenog položaja i falsifikovanje službene isprave. Tužioci terete Paović za dva produžena krivična djela zloupotreba službenog položaja i krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Bivša direktorica bila je u kućnom pritvoru od sredine aprila do 4. decembra. Produžene su joj mjere nadzora – obaveza povremenog javljanja određenom državnom organu i privremeno oduzimanje putne isprave.

    Ročište radi kontrole optužnice u slučaju protiv Perović odloženo je za 28. januar 2025. godine, nakon što je advokat Martinović u Višem sudu u Podgorici zatražio izuzeće sudije Zorana Radovića, jer je već ranije odlučivao o mjerama ograničenja slobode kretanja bivše direktorice ASK-a.

  • Konferencija “Sprečavanje korupcije javnih funkcionera”

    Konferencija “Sprečavanje korupcije javnih funkcionera”

    U sklopu projekta “Odgovorno pravosuđe za osnaženu vladavinu prava u Crnoj Gori”, MANS je 10. juna 2024. godine organizovao konferenciju “Sprečavanje korupcije javnih funkcionera”. Projekat koji sprovodi NVO MANS podržan je od strane Evropske unije posredstvom Delegacije u Crnoj Gori.

    Konferencija je bila organizovana kroz dva radna panela tokom kojih su se međunarodni i domaći eksperti osvrnuli na nedavno usvojeni Zakon o sprečavanju korupcije. 

    Prije radnih panela, konferenciju su svečano otvorili:

    • Aleksa Bečić, potpredsjednik Vlade za bezbjednost, unutrašnju politiku, evropske i vanjske poslove
    • Vladimir Novović, Glavni specijalni tužilac
    • Vanja Ćalović Marković, izvršna direktorica MANS-a

  • Rizikujemo da kriminalci sakriju ili prodaju imovinu

    Rizikujemo da kriminalci sakriju ili prodaju imovinu

    Autor: Tina Popović (ND Vijesti)

    Brisanje mogućnosti oduzimanja imovine članovima porodice učinioca, uvođenje roka od šest mjeseci tokom kojeg finansijska istraga mora biti okončana, smanjen vremenski okvir u kome tužilac mora podnijeti zahtjev za trajno oduzimanje imovinske koristi stečene kriminalom moglo bi omogućiti kriminalnim strukturama da imovinu sakriju ili otuđe.

    To stoji u primjedbama Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) na Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću.

    Nacrt zakona objavilo je Ministarstvo pravde, a iz resora kojim rukovodi Andrej Milović nijesu odgovorili na pitanja “Vijesti” ko je i iz kojih institucija bio u Radnoj grupi koja je pisala taj dokument.

    Izvršna direktorica MANS-a Vanja Ćalović Marković u primjedbama upozorava na to da se Nacrtom briše mogućnost oduzimanja imovinske koristi od članova porodice učinioca, a da se oni tretiraju kao treća lica, gdje postoji obaveza tužilaštva da dokazuje da je imovina koja se vodi na njih u stvarnom vlasništvu okrivljenog lica.

    Izvršna direktorica MANS-a, Vanja Ćalović Marković

    “To može uključivati komplikovane finansijske istrage i analizu transakcija i vlasničkih struktura, što dodatno opterećuje resurse tužilaštva. Pored toga, postoji rizik da će se ovakvim pristupom omogućiti učiniocima da efikasnije skrivaju imovinsku korist stečenu kriminalnom djelatnošću, prenoseći imovinu na članove porodice ili koristeći složene pravne i finansijske aranžmane za prikrivanje stvarnog vlasništva”, navodi Ćalović Marković u sugestijama dostavljenim Ministarstvu pravde.

    TUŽILAC NE SMIJE BITI GLAVNI AKTER I FINANSIJSKIH ISTRAGA

    Nacrtom je predviđeno da policija može, a ne da mora samoinicijativno ili po zahtjevu državnog tužioca preduzimati potrebne mjere za otkrivanje i identifikovanje imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću.

    “Bez jasno definisane dužnosti da preduzima mjere za identifikaciju imovinske koristi stečene kriminalom, postoji rizik od neujednačene prakse i mogućnosti da neki slučajevi ostanu neistraženi”, upozorila je direktorica MANS-a.

    Nacrt predviđa i da drugi organi – policija, vojna policija, organi uprave nadležni za poslove poreza, carina i sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma… više ne mogu da predlože osnivanje finansijskog istražnog tima, kao što je to predviđeno važećim Zakonom, već to može, a ne mora, uraditi samo državni tužilac.

    “Prvo, državni tužilac stavlja se u poziciju glavnog aktera u odlučivanju o pokretanju složenih finansijskih istraga. Dok tužilac već ima ključnu ulogu u procesuiranju kriminalnih djela, ovakva centralizacija može imati za posljedicu usporenje procesa donošenja odluka i to u situacijama gdje je brza reakcija ključna…Drugo, smanjuje se multidisciplinarni pristup istraživanju finansijskog kriminala. Finansijski istražni timovi, koji uključuju eksperte iz raznih oblasti, ključni su za efikasno adresiranje složenih slučajeva finansijskog kriminala koji često prelaze granice jedne jurisdikcije ili oblasti ekspertize. Ograničavanje mogućnosti da se takvi timovi formiraju na prijedlog različitih organa može smanjiti sposobnost sistema da se brzo i efikasno odgovori na izazove koje predstavlja finansijski kriminal. Treće, ovakva promjena može dodatno opteretiti tužilaštvo, koje već nosi veliki teret u procesu istraživanja i procesuiranja kriminala”, precizira Ćalović Marković.

    PRAVNA NESIGURNOST ZBOG KRATKIH ROKOVA

    Prema riječima direktorice MANS-a, uvođenje roka u kome se mora okončati finansijska istraga moglo bi da izazove više negativnih ishoda.

    “Prije svega, površnost u istragama – rok može primorati tužioce da žure sa završetkom istraga kako bi ispoštovali zakonski rok, što može dovesti do manje temeljnih istraga i slabijeg kvaliteta dokaza. Onda obustava istraga – u slučajevima gdje je evidentno da istraga ne može biti završena unutar šest mjeseci, postoji rizik da će istrage biti obustavljene ili zanemarene. To bi moglo omogućiti osobama koje su se okoristile kriminalnim aktivnostima da zadrže svoju imovinu bez straha od pravne reperkusije. Finansijske istrage koje zahtijevaju međunarodnu saradnju mogu biti posebno izazovne za završetak u kratkom vremenskom okviru. Strogi rokovi mogu dovesti do pravne nesigurnosti i percepcije nejednakosti pred zakonom, posebno ako se rokovi primjenjuju selektivno ili ako dođe do obustave istraga zbog tehničkih prepreka, a ne zbog nedostatka dokaza”, navodi Ćalović Marković.

    Ona naglašava da je previše kratak rok od samo osam dana državnom tužilaštvu da podnese obrazloženi predlog za određivanje privremene mjere obezbjeđenja koju je tužilac donio naredbom, ili će ta mjera biti ukinuta.

    “Ovo može ugroziti temeljnu svrhu ovih mjera, koja je spriječiti osumnjičene da raspoložu imovinom koja bi mogla biti predmet oduzimanja u kasnijoj fazi postupka. Tužilaštvo se suočava sa ograničenim resursima i velikim opterećenjem predmeta, što čini izazovom brzo reagovanje unutar tako kratkog roka. U praksi, to znači da tužioci moraju brzo sakupiti i predstaviti detaljne dokaze i argumente u prilog zahtjevu za privremene mjere, što može biti teško postići bez kompromitovanja kvaliteta predloženih mjera. Ako tužilaštvo ne uspije da podnese obrazloženi predlog unutar osmodnevnog roka, postoji rizik da će privremena mjera obezbjeđenja biti ukinuta. To bi otvorilo mogućnost osumnjičenima da otuđe ili prikriju svoju imovinu, čime se značajno smanjuje šansa za njenim kasnijim oduzimanjem”, tvrdi Ćalović Marković.

    Važećim Zakonom je propisano da se privremena mjera obezbjeđenja određena u istrazi, ukida po službenoj dužnosti ako u roku od dvije godine od dana donošenja rješenja o njenom određivanju optužnica ne stupi na pravnu snagu. Rješenje iz Nacrta po kome se u takvim slučajevima ne može ponovo podnijeti predlog za utvrđivanje takve mjere u odnosu na istu imovinu je posebno problematično rješenje zbog poznatih problema u vezi sa neažurnošću rada sudova.

    “To bi u praksi moglo dovesti do otuđenja te imovine u toku sudskog postupka i onemogućavanja njenog trajnog oduzimanja čak i u slučajevima kada lice bude osuđeno. Ako se imovina koja je predmet privremene mjere obezbjeđenja otuđi u periodu nakon ukidanja privremene mjere i prije podnošenja nove optužnice ili u toku sudskog postupka, to može ozbiljno ugroziti mogućnost države da trajno oduzme imovinu stečenu kriminalnom delatnošću. Takva situacija otvara vrata za zloupotrebe, gdje pojedinci mogu iskoristiti pravne praznine i tehničke probleme unutar pravosudnog sistema da zaštite imovinu stečenu nelegalnim aktivnostima”, ocjenjuje Ćalović Marković.

    MALO TUŽILACA, KOMPLIKOVANE ISTRAGE

    Rok do šest mjeseci u kome tužilac mora podnijeti zahtjev za trajno oduzimanje imovinske koristi propisan Nacrtom je četiri puta kraći od važećeg zakonskog rješenja koje predviđa dvije godine.

    “Imajući u vidu ograničene kapacitete tužilaštva i kompleksnost istraga u vezi sa oduzimanjem imovine, kao što je to navedeno i u prethodnim komentarima, smatramo da propisivanje ovako kratkog roka može u praksi onemogućiti oduzimanje vrijedne imovine. Posebno je problematično u slučajevima kada se krivični postupak ne može nastaviti iz razloga kao što su smrt, bolest, bjekstvo, imunitet, amnestija ili pomilovanje učinioca. Ovi slučajevi predstavljaju izazove za pravosudni sistem i zahtijevaju dodatno vrijeme za prilagođavanje i pronalaženje alternativnih pravnih rješenja…”, naglašava direktorica MANS-a.

  • Funkcioneri sa skrivenom imovinom brojaće dane do zastare – VRIJEME IGRA I ZA MILIONERE

    Funkcioneri sa skrivenom imovinom brojaće dane do zastare – VRIJEME IGRA I ZA MILIONERE

    Autor: Tina Popović (ND Vijesti)

    Nacrt zakona o sprečavanju korupcije predviđa da se postupci utvrđivanja povrede odredaba tog propisa ne mogu pokrenuti nakon proteka roka od pet godina od dana učinjene povrede

    Iz MANS-a poručuju da se time aboliraju i bivši i budući funkcioneri koji kriju stvarnu imovinu i prihode, ali i da im se daje na znanje da će izbjeći posljedice, ako mogu sakriti svoje nezakonite radnje dovoljno dugo

    Svi javni funkcioneri koji uspiju da za pet godina “pobjegnu” nadležnima zbog skrivanja imovine, nakon tog perioda neće zbog toga odgovarati.

    Abolirani će biti i svi oni koji su se ogriješili o Zakon o sprečavanju korupcije prije eventualnog stupanja na snagu novog propisa.

    Nacrt zakona o sprečavanju korupcije predviđa da se postupci utvrđivanja povrede odredaba tog propisa – sprečavanje sukoba interesa, poklone, sponzorstva i donacije i izvještaje o prihodima i imovini javnih funkcionera “ne mogu pokrenuti nakon proteka roka od pet godina od dana učinjene povrede”.

    “Ovo znači da suštinski neće biti odgovornosti ni Mila Đukanovića, ni Veselina Veljovića, ni Vesne Medenice, ni Miomira Mugoše, ni Ivana Brajovića, a ni mnogih drugih visokih javnih funkcionera koji su krili svoju imovinu. Ovakvo zakonsko rješenje je direktno suprotno elementarnim principima vladavine prava i procesa evropskih integracija, i zato su izgovori da se ono donosi radi dobijanja IBAR-a krajnje licemjerni”, kazala je “Vijestima” direktorka Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović Marković.

    Ona je naglasila da Nacrt zakona, kojim se predviđa zastara u slučaju lažnog prijavljivanja imovine, predstavlja “veliko razočarenje i pokazuje nedostatk političke volje za stvarnu borbu protiv korupcije”.

    “Zakonska rješenja kojima se aboliraju korumpirani funkcioneri nije se usuđivalo predlagati ni prethodni režim, a sada smo to dočekali od nove vlasti koja je tvrdila da će se obračunati sa korupcijom i kriminalom. Ovakvim izmjenama zakona se suštinski uvodi amnestija za sve one funkcionere koji su skrivali milione eura stečenih od korupcije i podnosili lažne podatke u svojim prijavama imovine”, rekla je Ćalović Marković.

    MANS je na tu odredbu upozorio i Ministarstvo pravde, koje je rukovodilo pisanjem teksta Nacrta izmjena zakona o sprečavanju korupcije.

    Istakli su da takva odredba ne postoji u Zakonu koji je na snazi od 2016. godine

    Iz te NVO obrazložili su da se radi o “najproblematičnijem članu Nacrta, jer se njime neosnovano uvodi zastarelost od samo pet godina u slučaju kršenja zakona od strane javnih funkcionera koji su u prethodnom periodu skrivali svoju imovinu ili prihode”.

    “Radi se o neopravdano kratkom ograničenju. Takvo kratko vremensko ograničenje za zastaru može biti neopravdano, posebno ako se uzme u obzir složenost procesa otkrivanja finansijskih nepravilnosti i prikrivanja imovine. Složeni slučajevi korupcije i prikrivanja imovine često zahtijevaju dugo vremena da se otkriju, pogotovo ako uključuju međunarodne transakcije ili složene finansijske sheme”, upozorila je Ćalović Marković.

    Takva odredba, smatra ona, podsticala bi na nezakonito ponašanje.

    “Postavljanjem kratkog perioda zastare, postoji rizik da se javnim funkcionerima pošalje poruka da, ako mogu sakriti svoje nezakonite radnje dovoljno dugo, izbjeći će pravne posljedice. Ovo može podstaći koruptivno ponašanje i smanjiti efikasnost zakonodavnog okvira u borbi protiv korupcije. To takođe onemogućava povraćaj javnih sredstava koja su možda nezakonito prisvojena, čime se šteti javni budžet”, naglašava Ćalović Marković.

    Produženi periodi zastare, upozorava ona, posebno u kontekstu istorije selektivnog postupanja od strane oba direktora Agencije, doveli bi do toga da odgovornost ne bude utvrđena ni nakon što dođe do promjene u rukovodstvu Agencije.

    “To bi omogućilo pojedincima da se oslone na zastarijevanje, kako bi izbegli istrage ili sankcije. Kratak period zastare favorizuje određene pojedince ili grupe, odnosno abolira sve funkcionere koji su sakrili svoje prihode ili imovinu prije 2019. godine, a nisu procesuirani od strane Agencije. Praksa selektivnog postupanja ukazuje na nužnost jačanja mehanizama kontrole i nadzora unutar Agencije. Produženi periodi zastare mogu pružiti dovoljno vremena da se takvi mehanizmi uspostave i primjene, čime se osigurava da nijedan slučaj korupcije ili nezakonitog ponašanja ne ostane neistražen zbog proceduralnih ograničenja”, kazala je Ćalović Marković.

    Prema njenim riječima, usvajanje te odredbe će predstavljati signal javnosti da se ne preduzimaju konkretne mjere za borbu protiv korupcije.

    “…Već se funkcioneri prethodnog režima koji su skrivali svoju imovinu aboliraju. Ovako kratka zastara pokazuje nedostatak političke volje za borbu protiv korupcije, što će još više erodirati povjerenje građana u vladavinu prava i pravednosti. Takođe, međunarodne organizacije i stručnjaci za borbu protiv korupcije zagovaraju strože mjere kada je riječ o finansijskom kriminalu, uključujući duže periode za zastaru. Postavljanje petogodišnje zastare je u suprotnosti sa ovim preporukama i najboljim praksama, čime se potencijalno kompromituje međunarodna slika zemlje u pogledu borbe protiv korupcije”, zaključila je Ćalović Marković.

  • Zastara u slučaju Vuksanović, hitno potreban “italijanski model” zakona o oduzimanju imovine

    Zastara u slučaju Vuksanović, hitno potreban “italijanski model” zakona o oduzimanju imovine

    Autor: Tina Popović (ND Vijesti)

    Ukoliko je bilo elemenata krivičnog djela tokom transkakcija porodice bivšeg visokog državnog funkcionera Božidara Vuksanovića, čija se imovina 2008. i 2009. godine uvećala za više od četvrt miliona eura, Specijalno državno tužilaštvo (SDT) to neće istraživati jer je, kako tvrde, nastupila zastara.

    MANS je 25. januara proslijedio SDT-u inicijativu za sprovođenje mjera, uz dokumentaciju, prema kojoj su Božidar Vuksanović i njegov sin Bojan za samo te dvije godine trgovali nekretnine vrijedne oko 270.000 eura, što bivši javni funkcioner nije prijavio tadašnjoj Komisiji za sprečavanje konflikta interesa, niti je može opravdati zvaničnim prihodima.Vuksanović je ranije kazao da je riječ o “pitanju nasljedstva”.

    “Činjenica da porodica gospodina Vuksanovića ni na koji način nije mogla da objasni kako je stekla imovinu, vrijednu preko četvrt miliona eura, preciznije oko 270.000 eura, dodatan je argument u prilog u prilog tome da je neophodno usvojiti zakon o oduzimanju imovine po italijanskom modelu. U konkretnom slučaju, SDT je odbio našu inicijativu s obrazloženjem da su eventualna krivična djela vezana za zloupotrebu službenog položaja iz kojih je Vuksanović mogao da stekne ovaj novac, zastarala. Upravo se zbog toga MANS zalaže za italijanski model”, kazala je “Vijestima” direktorica MANS-a Vanja Ćalović Marković.

    Italijanski model, objašnjava ona, ne podrazumijeva da je neophodno postojanje krivičnog djela.
    “Kada bi takav zakon bio na snazi, gospodin Vuksanović bi morao da dokaže odakle mu legitimni, zakonski izvori sredstava za ovu imovinu ili bi je država konfiskovala”, kazala je Ćalović Marković. 

    ŠTA PIŠE U ODGOVORU SDT-a

    Nakon ocjene sadržine inicijative i dostavljenih priloga, SDT je odbacilo inicijativu MANS-a, sa obrazloženjem da je “nastupila zastarjelost krivičnog gonjenja”.

    Foto: MANS

    “Dana 25. 01. 2024. godine, NVO Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), dostavila je Specijalnom državnom tužilastvu inicijativu za sprovođenje mjera, u kojoj je navedeno da je Istraživački centar te NVO, obrađujući javno dostupne podatke o prihodima i imovini bivšeg javnog funkcionera Božidara Vuksanovića, koji je u proteklih 20 godina bio nosilac više javnih funkcija unutar državne službe, ali i u državnim kompanijama, došao do zaključka da je Vuksanović, sa članovima najuže porodice, u periodu od dvije godine potrošio iznos od 270.000 eura za sticanje nekretnina na svoje i ime članova porodice, da je uvidom u izvještaje o prihodima i imovini na sajtu Agencije za sprečavanje korupcije, evidentno da nema tragova tog novca, ni naznaka da je postojala ušteđevina, krediti, ni pozajmice i da, sa druge strane, prijavljeni prihodi Vuksanovića i porodice nijesu ni izbliza bili dovoljni da pokriju ove kupovine, kao i da je on sam u odgovorima na pitanja MANS-a naveo da se radi o ‘pitanju nasljedstva’, o čemu takođe nema tragova u njegovim imovinskim kartonima”, stoji u rješenju koje potpisuje specijalni tužilac Zoran Vučinić.

    On u obrazloženju navodi da je SDT inicijativu cijenio kao krivičnu prijavu protiv Božidara Vuksanovića, “čije je postupanje, uzimajući u obzir pravila o vremenskom važenju krivičnog zakonodavstva, u subjektivnom i objektivnom smislu jedino moglo upućivati na postojanje osnova sumnje da je kao tadašnji javni funkcioner, eventualno izvršio krivična djela zloupotreba službenog položaja i pranje novca”.

    Vučinić još obrazlaže kolike kazne predviđa Krivični zakonik Crne Gore za ta krivična djela. Napominje da je Krivičnim zakonikom propisano da se “krivično gonjenje ne može preduzeti kad protekne deset godina od izvršenja krivičnog djela za koje se po zakonu može izreći kazna zatvora preko pet godina”.
    “Zastarjelost krivičnog gonjenja u odnosu na Božidara Vuksanovića, za oba krivična djela je nastupila najkasnije dana 18.12.2018, dok je u odnosu na Bojana Vuksanovića, zastarjelost krivičnog gonjenja nastupila najkasnije dana 08.10.2019. godine, odnosno odnosno u svakom slučaju znatno prije nego što su Specijalnom državnom tužilastvu protiv njih podnijete krivične prijave”, obrazložio je Vučinić.

    ĆALOVIĆ MARKOVIĆ: ITALIJANSKI MODEL KLJUČNO RJEŠENJE

    Prema riječima Ćalović Marković, italijanski model bio bi ključno rješenje u crnogorskim uslovima.
    “Imajući u vidu da su se brojni slučajevi nezakonitog sticanja imovine dešavali u prethodnih 30 godina i da za neka od njih ili ne postoje dokazi ili je došlo do zastare, smatramo da je ključno rješenje usvajanje italijanskog modela. Taj model podrazumijeva da postoji značajna razlika između zavničnih prihoda i imovine, koja se ne može objasniti, a radi se o osobama za koje postoji određena sumnja da su povezana sa nekim kriminalnim strukturama ili, u ovom našem slučaju, da su obavljala neke visoke funkcije i da su tako mogla doći do nekih sredstava zloupotrebom službenog položaja”, pojasnila je Ćalović Marković.
    Direktorica MANS-a očekuje da će Ministarstvo prave “konačno početi neke konkretnije aktivnosti po ovom pitanju”.

    “…Jer vjerujem da taj zakon može biti brzo usvojen ukoliko ima političke volje. Ministarstvo pravde je nedavno najavilo saradnju sa italijanskim institucijama, naadam se da se na to neće čekati godinama, nego da ćemo imati konkretne aktivnosti u što skorijem vremenu. Na taj način bi mogli da vratimo ogromna sredstva u državni budžet i da konačno vidimo pravdu na koju čekamo više od tri godine”, poručila je Ćalović Marković.

    DO KOJIH JE PODATAKA DOŠAO ISTRAŽIVAČKI CENTAR MANS-A

    Istraživački centar MANS-a došao je do dokumenata, prema kojima je porodica dugogodišnjeg visokog državnog funkcionera Božidara Vuksanovića za dvije godine stekla je više nekretnina vrijednih više od četvrt miliona eura, ali se radi o novcu koji nije prijavljen u zvaničnim izvještajima o prihodima i imovini.

    Iako je 2008. godine Vuksanović zvanično tvrdio da njegova djeca nijesu zaposlena, njegov sin Bojan kupio je tada stan od 156 metara kvadratnih i garažu u zgradi “Normal Company”, u elitnom dijelu Podgorice, na raskršću bulevara Svetog Petra Cetinjskog i Džordža Vašingtona.

    Foto: MANS

    Nešto kasnije iste godine i Božidar Vuksanović kupuje plac na Žabljaku od 200 kvadrata, ali ga nije prijavio tada nadležnoj Komisiji sa sprečavanje konflikta interesa.

    Već naredne godine (2009), mlađi Vuksanović sa istom građevinskom kompanijom sklapa još jedan kupoprodajni ugovor, ovog puta za poslovni prostor na Starom aerodromu, površine 129 kvadratnih metara. U ugovoru se navodi da se radi o nekretnini u tzv. “grubim građevinskim radovima”, kao i da je mlađi Vuksanović već isplatio ugovoreni iznos od 78.600 eura.

    Niti jedna od tih transakcija nije prijavljena tada nadležnoj Komisiji sa sprečavanje konflikta interesa, iako je za to postojala zakonska obaveza.

    Nije poznato iz kojih sredstava je finansirana kupovina nekretnina vrijednih preko 270.000 eura, jer Vuksanovići u tom periodu nisu imali prijavljenu ušteđevinu ili nasljedstvo, niti su prijavili postojanje kredita koji bi poslužili u tu svrhu.

    Vuksanović je tada odgovorio da ne želi da komentariše dokumenta Istraživačkog centra MANS-a i da je tačno ono što je prijavio nadležnim organima. Kratko je kazao i da je trgovina njegovog sina “pitanje nasljedstva”.

    Prema podacima sa sajta Agencije za sprečavanje korupcije, Vuksanovići nijesu prijavili nasljedstvo.

    On je u prethodnom periodu, zahvaljujući članstvu u Demokratskoj partiji socijalista (DPS), bio imenovan na brojne funkcije, uključujući i poziciju direktora Uprave policije, Uprave carina, Uprave za izvršenje krivičnih sankcija…

  • Dvostruki aršini ASK-a prema bivšem i aktuelnom šefu države

    Dvostruki aršini ASK-a prema bivšem i aktuelnom šefu države

    Bila su potrebna 143 dana bivšem predsjedniku Crne Gore Milu Đukanoviću da dostavi Agenciji za sprečavanje korupcije imovinski izvještaj po prestanku funkcije, iako Zakon predviđa maksimalno 30 dana.

    To mu je, međutim, dozvolila čelnica te institucije Jelena Perović, jer više od dva mjeseca nije odgovarala na njegov upit u vezi sa tim da li je i dalje dužan da im podnosi račune.

    Protiv njegovog nasljednika na čelu države, Jakova Milatovića, zbog sličnog kršenja propisa Agencija je ekspresno pokrenula prekršajni postupak. Zakonske odredbu su jasne i preciziraju da 30 dana po dolasku i odlasku sa funkcije zvaničnici moraju Agenciji dostaviti imovinske kartone.

    To proizilazi iz zvanične prepiske bivšeg predsjednika i čelnika Agencije, ali i zvaničnih odgovora te institucije na pitanja “Vijesti”.

    Kako je 30 dana postalo 143

    Đukanović je dužnost predsjednika države predao Milatoviću 20. maja prošle godine. Pet dana kasnije – 25. maja, obavijestio je Agenciju da mu je funkcija prestala, ali da mu nije konstatovan prestanak funkcije predsjednika Senata prijestonice, zbog čega traži mišljenje u vezi sa tim da li je u obavezi da dostavi izvještaj o imovini i prihodima u roku od 30 dana, kako je propisano Zakonom.

    Agencija je na ovaj upit odgovorila 76 dana kasnije, 4. avgusta.

    U međuvremenu, 26. jula prošle godine, Agencija je primijetila da Milatović nije ispunio zakonsku obavezu da preda imovinski izvještaj u roku od 30 od stupanja na funkciju i protiv njega pokrenula prekršajni postupak.

    U odgovoru Đukanoviću, Perović mu objašnjava da je od Senata Prijestonice 2. avgusta dobila dopis u kome se kaže da je “Đukanoviću prestankom funkcije predsjednika države automatski prestala funkcija predsjednika Senata Prijestonice”.“Milu Đukanoviću, predsjedniku Senata Prijestonice je prestala navedena funkcija… dana 20. 05. 2023. godine i imenovani je dužan da dostavi izvještaj o imovini po prestanku funkcije u roku od 30 dana od dana prijema predmetnog mišljenja”, stoji u dopisu Agencije Đukanoviću od 4. avgusta prošle godine.Đukanović je izvještaj dostavio 11. oktobra – 67 dana od dana kad mu je Perović otklonila nedoumice.Iz Agencije su tada potvrdili “Vijestima” da je bivši šef države zakonsku obavezu ispunio 11. oktobra.“…U roku od 30 dana od prijema akta Agencije za sprečavanje korupcije, od koje je zatražio mišljenje da li su mu istekom mandata predsjednika Crne Gore prestale i ostale javne funkcije koje je obavljao”, kazali su tada iz Agencije.Tada nijesu precizirali kad su dostavili mišljenje, ali ni kada je istekao rok od 30 dana. Tvrdili su da je predat “u roku”.

    MANS: Đukanoviću posebne privilegije Agencije

    Iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) poručili su juče da se radi o “još jednoj potvrdi sumnji da Agencija postupa selektivno, što se navodi i u posljednjem izvještaju Evropske komisije za Crnu Goru”.“…Gdje se ukazuje da je potrebno dodatno obezbijediti nezavisnost, odgovornost, nepristrasnost i proaktivnost u radu ove institucije”, naglasili su

    Ističu i da “smo u prethodnom periodu svjedočili da se Agencija upravlja dvostrukim aršinima u odlučivanju, bilo da je u pitanju kontrola izvještaja o imovini i prihodima ili praćenje izbornog procesa”.“Poseban problem predstavlja postupanje Agencije u slučajevima koji uključuju visoke državne funkcionere, gdje se očigledan nedostatak rezultata pokušava opravdati masovnom proizvodnjom statistike. Bivši predsjednik Milo Đukanović, sudeći po onome što smo imali prilike da vidimo do sada, jeste posebno privilegovan od strane Agencije i taj se tretman nije promijenio sa promjenama na čelu te institucije. Ovdje prije svega mislimo na predmet neprijavljene imovine (ručnih satova) Đukanovića koji već godinama ostaje neriješen, iako je provjera životnog stila javnih funkcionera nešto čime bi Agenicija trebalo da se bavi. Zasad, u toj oblasti rezultati Agencije su takvi da su je promovisali u svojevrsnog zaštitnika životnog stila onog dijela javnih funkcionera koji svoju imovinu ne mogu da objasne zvaničnim prihodima”, zaključuju iz MANS-a.

    “Ostale inspekcije da uče procedure od Agencije”

    Jelena Perović je juče pozvala državne inspekcije da “da dođu i da vide kako treba da se radi, kakav je sistem postavljen u ASK-u, šta znači sistem kvaliteta, šta znače procedure i da sve radimo u skladu sa zakonom”.

    Ona je to kazala u jutarnjem programu RTCG, navodeći da se “posljednjih godinu dana samo smjenjuju inspekcije u Agenciji”.“Nijedna inspekcija, nijedno tužilaštvo nije donijelo nijednu negativnu ocjenu u odnosu na ASK jer sve radimo po zakonu”, kazala je.Ona je naglasila da su ocjene Transparensi internešnala o perceciji korupcije realne, ali da je “najvažnije da je Crna Gora počela da se pomjera sa mrtve tačke”.Ponovila je da je za tri godine ASK došla sa najgore, na najbolje ocijenjenu instituciju u poglavlju 23.

  • Istrage o imovini “SKY policajaca” za sada bez rezultata

    Istrage o imovini “SKY policajaca” za sada bez rezultata

    Autor: Portal RTCG

    Direktor istraživačkog centra MANS-a, Dejan Milovac, komentarisao je za portal RTCG nedostatak rezultata u istragama o imovini policijskih funkcionera, naročito onih koji se pominju u prepiskama iz SKY komunikacije.

    Kako je za naš portal kazao direktor Istraživačkog centra MANS-a Dejan Milovac, zasad nažalost ne vidimo rezultate istraga koje su gromoglasno najavljivane u prethodnom periodu, a koje se odnose na ispitivanje porijekla imovine i životnog stila pojedinih funkcionera crnogorske policije za koji postoji sumnja da se nije mogao finansirati iz njihovih zvanično prijavljenih prihoda.

    Direktor Istraživačkog centra MANS-a, Dejan Milovac

    “Da povoda za takve istrage ne nedostaje, pokazuju i transkripti SKY aplikacije koji otkrivaju zaista bliske veze između visokih funkcionera crnogorske javne i tajne policije i struktura organizovanog kriminala. Dio tih policijskih funkcionera je već procesuiran i vjerovatno će uslijediti i finansijska istraga, ali ono što i dalje nemamo na djelu jeste proaktivno djelovanje, prije svega MUP-a i Uprave policije na takozvanom “provjetravanju” svojih redova. Vidjeli smo da tokom mandata prethodnog ministra, Filipa Adžića, gotovo da nije postojao takozvani interni vetting ili makar osnovna provjera kadrova koji su promovisani i protežirani na visoke pozicije u policijskoj organizaciji, da bi već narednog dana bili dovođeni u vezu sa kriminalnim klanovima”, istakao je Milovac.

    Ideja da se formira takozvana Antikorupcijska jedinica koja bi se bavila životnim stilom policajaca, rođena je još za vrijeme vlade Zdravka Krivokapića, navodi naš sagovornik.

    “Ali je operacionalizovana tek nakon što je kabinet preuzeo bivši premijer Dritan Abazović. Ipak, za sada još nemamo informaciju o tome dokle su stigle istrage koje vodi ova jedinica, pa čak ni za one slučajeve koji su već poznati javnosti poput Petra Lazovića i Ljuba Milovića. MANS je još prije pojave informacija iz SKY aplikacije ukazivao na neobjašnjivu imovinu visokih policijskih funkcionera, uključujući Veselina Veljovića, Zorana Lazovića i najnovije istraživanje koje smo objavili a koje se odnosilo na bivšeg direktora policije, Božidara Vuksanovića“, rekao je Milovac.

    Naglasio je posebno ulogu Agencije za sprečavanje korupcije. 

    “Ono što je posebno problematično je i činjenica da je izostala reakcija i Agencije za sprečavanje korupcije koja u svom mandatu ima provjeru životnog stila javnih funkcionera, uključujući i policijske inspektore. Mi od osnivanja ASK-a nismo imali niti jedan slučaj u kome je otkriveno da policijski funkcioneri imaju imovinu koju ne mogu objasniti zvaničnim prihodima. Samo agencija ne vidi da takvi policijaci voze automobile vrijedne nekoliko njihovih godišnjih plata i posjedju nekretnine vrijedne stotine hiljada eura. Sve su to takozvane “crvene zastavice” koje je prva trebala da registruje ASK i alarmira druge nadležne organe o mogućem koruptivnom ponašanju koje za rezultat ima imovinu koja je nesrazmjerna zvaničnim prihodima”, kaže Milovac.

    Mišljenja je da bez detaljne provjere imovine policijskih funkcionera, naročito onih koji se nalaze na pozicijama koje su posebno osjetljive na korupciju i uticaj kriminalnih grupa, ne možemo govoriti o sistemu za koji možemo vjerovati da ima dovoljno profesionalnog integriteta da crnogorsko društvo zaštiti od organizovanog kriminala.

    “Zasad ohrabruju najave nove administracije da će upravo to biti jedan od prioriteta u narednom periodu, ali će za ispunjavanje očekivanja domaće javnosti i agende evropskih integracija biti potrebno mnogo više konkretnih akcija i održivih rezultata”, naglasio je Milovac.