Predmet koji je u SDT-u formiran na osnovu istraživačke priče MANS-a o offshore poslovima pod nazivom ‘Pandora papiri‘ nalazi u fazi izviđaja, pa imajući u vidu fazu postupka u kojoj se ovaj predmet nalazi radi zaštite interesa istog nije moguće saopštiti više detalja o preduzetim radnjama i rezultatima istih”, saopštila je specijalna tužiteljka Sanja Jovićević u odgvoru na upit MANS-a.
Uprkos tome što je Specijalno državno tužilaštvo formiralo prije više od četiri godine predmet povodom saopštenja MANS-a da su bivši predsjednik države Milo Đukanović i njegov sin Blažo 2012. godine sklopili tajne ugovore o upravljanju njihovom imovinom, do danas nema odluke tužilaštva u tom slučaju.
U “Pandora papirima” se navodi da su Milo i Blažo Đukanović 2012. godine sklopili tajne ugovore o upravljanju njihovom imovinom skrivajući se iza komplikovane mreže povezanih kompanija iz Velike Britanije, Švajcarske, Britanskih djevičanskih ostrva, Paname i Gibraltara.
Prema tim navodima, koji su objavljeni na jesen 2021. godine, sin ranijeg predsjednika Crne Gore je iskoristio tu strukturu da formira i dvije skrivene kompanije sa ćerkama firmama u Londonu i Crnoj Gori.
Do tih podataka došao je Istraživački centar MANS-a kroz globalnu istragu o offshore poslovima pod nazivom “Pandora papiri” (Pandora Papers) koju je vodio Međunarodni konzorcijum istraživačkih novinara (ICIJ) sa partnerima iz 117 zemalja.
Prema onome što se moglo saznati, Blažo Đukanović je saslušan, dok je bivši šef države poslao “pisano izjašnjenje”.
Inače, “Pandora papire “čini skoro 12 miliona procurjelih dokumenata koji otkrivaju sakrivena bogatstva, izbegavanje poreza i u nekim slučajevima, pranje novca nekih od najmoćnijih i najbogatijih ljudi na svijetu.
Uz to, “Pandorini papiri” su treće veliko curenje finansijskih podataka koji pokazuju postojanje tajnih bogatstava i poslovanja dijela svjetskih lidera. Prethodno su to bili “Panama Papers” 2016. godine i “Paradise Papers” iz 2017. godine.
Milo Đukanović je u prvoj reakciji potvrdio da je osnovao jednu od pomenutih firmi, Victoria Trust, ali da nije imao nikakvih poslovnih transakcija niti otvorenih bankarskih računa i da je vrlo brzo vlasništvo nad Victoria Trust prenio na sina jer se 2012. godine vratio na funkciju premijera.
“U 2012. godini, u vrijeme kada nisam bio na javnoj funkciji u državi i nisam obavljao ni jednu državnu dužnost, radio sam na organizaciji poslovne infrastrukture gledajući da započnem poslovne aktivnosti sa mojim sinom. U to vrijeme ja sam uspostavio Victoria Trust za koji me pitate”, rekao je Đukanović MANS-u prije nego su “Pandorini papiri” objavljeni.
“Nijesam uradio ništa nezakonito, ne samo ovim povodom, nego tokom svih ovih godina u kojima se bavim javnim poslovima u Crnoj Gori”, kazao je tada Đukanović.
Bez obzira na aktuelne sudske postupke koje je pokrenuo protiv Agencije za sprečavanje korupcije, bivši predsjednik države Milo Đukanović će na kraju ipak morati da dokazuje porijeklo svoje imovine, ocijenio je za Portal RTCG Dejan Milovac iz MANS-a.
Prvostepenom presudom Osnovnog suda u Podgorici odbijen je kao preuranjen tužbeni zahtjev Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije, kojim je bivši predsjednik tražio naknadu nematerijalne štete u iznosu od 5.000 eura zbog povrede časti, ugleda i dostojanstva.
Milovac je komentarisao da li će Đukanović ipak, bez obzira na aktuelne predmete koji su pokrenuti po njegovoj inicijativi, pred sudovima morati da dokazuje porijeklo imovine i istakao je da je važno napraviti jasnu razliku između postupaka koje vodi ASK i pitanja stvarnog porijekla imovine bivšeg predsjednika države.
“Postupci koje ASK vodi protiv Đukanovića, a koji su predmet njegovih tužbi i privatnih tužbi, ne tiču se dokazivanja porijekla njegove imovine. Riječ je o tome da Đukanović određenu imovinu nije prijavio u trenutku kada je bio u obavezi da to učini Agenciji za sprečavanje korupcije, odnosno ranije Komisiji za sprečavanje sukoba interesa“, naveo je Milovac.
Kako dodaje, to je isključivo administrativno pitanje, dok bi ključnu ulogu moralo da ima državno tužilaštvo.
“Ono što bi trebalo da uslijedi, prema našim saznanjima, jeste postupanje tužilaštva, koje je u pojedinim slučajevima i samo saopštilo da je otvorilo određene predmete kada je u pitanju porijeklo njegove imovine. Bez obzira na to da li je imovina prijavljena ili nije, tužilaštvo bi konačno trebalo da ispita odakle ona potiče“, kazao je Milovac.
Upozorava da važeći zakonski okvir u velikoj mjeri otežava takve postupke.
“Nažalost, trenutni zakonski okvir znatno otežava tužilaštvu da procesuira Đukanovića po pitanju neprijavljene ili eventualno skrivene imovine koja bi mogla biti otkrivena u budućnosti“, rekao je Milovac.
Posebno je ukazao na slučajeve poput “Pandora papira“, u vezi s kojima javnost još nema jasne informacije.
“Podsjetiću da u slučajevima poput Pandora papira još uvijek nemamo konkretne informacije iz tužilaštva dokle se stiglo sa tom, vjerujem, izuzetno komplikovanom istragom koja se vodi u više jurisdikcija. Kada se otkrije imovina za koju postoji sumnja da je Đukanović posjeduje, a čije je porijeklo teško dokazati, po važećem zakonodavstvu tužilaštvo mora da dokaže iz kog krivičnog djela su potekla sredstva za njenu nabavku i da li je ta imovina bila predmet krivičnog djela“, istakao je Milovac.
Prema njegovim riječima, to predstavlja ozbiljan problem, imajući u vidu dugogodišnju vladavinu.
“To je mnogo komplikovaniji proces, jer s obzirom na to da je Đukanović gotovo 30 godina bio na vlasti, čak i ako se dokaže neko krivično djelo, vrlo je vjerovatno da će ono biti zastarjelo. Sa druge strane, moguće je i da takvo krivično djelo u to vrijeme nije ni postojalo“, kazao je Milovac.
Dejan Milovac/MANS
Podsjeća da su određena krivična djela relativno skoro uvedena u domaće zakonodavstvo.
“Tek smo nedavno prepoznali pranje novca, kriminalno udruživanje i organizovani kriminal kao krivična djela. Zbog toga Crna Gora mora da dobije tzv. “antimafija zakon”, odnosno zakon u kojem se postupak vodi protiv imovine, a ne protiv osobe“, naglasio je Milovac.
Takav model, kako dodaje, bio bi ključan ne samo u ovom slučaju.
“U tom slučaju tužilaštvo ne bi moralo da dokazuje krivično djelo iz kojeg je imovina potekla. Imali bismo potpuno drugačiju situaciju, ne samo kada je u pitanju Đukanović, već i drugi javni funkcioneri i tzv. bezbjednosna lica koja raspolažu ogromnom imovinom čije porijeklo ne mogu da objasne“, rekao je Milovac.
Zaključuje da je Crnoj Gori potreban model kakav postoji u Italiji.
“MANS već godinama govori da je tzv. ‘italijanski model’ neophodan. Crna Gora se danas nalazi tamo gdje je Italija bila prije nekoliko decenija, na početku borbe protiv mafije. Iako je riječ o drastičnoj mjeri, ona je nužna imajući u vidu stanje pravosuđa, pritiske organizovanog kriminala i slabe kapacitete za finansijske istrage“, kazao je Milovac.
On ističe da se do tada ne mogu očekivati ozbiljni sudski epilozi.
“U tom smislu, očekujem da će Đukanović u dogledno vrijeme imati određene obaveze pred sudovima, ali bez suštinskog rješenja dok ne dođemo do modela koji omogućava da se vodi postupak protiv imovine“, zaključio je Milovac.
Agencija za sprečavanje korupcije, kojom je tada rukovodila Jelena Perović, netačno je tumačila Zakon o sprečavanju korupcije, kada je odlučila da put bivšeg premijera i aktuelnog lidera Građanskog pokreta URA Dritana Abazovića u Ujedinjene Arapske Emirate (UAE) 2021. godine nije poklon i da nije morao da ga prijavi.
To je stav Upravnog suda Crne Gore, u presudikoju su donijeli nakon što je Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) osporila takvu odluku Agencije.
Abazović je, u pratnji tadašnjeg savjetnika Filipa Adžića boravio u UAE u decembru 2021, a na društvenim mrežama je, pored ostalog, tada objavio i fotografiju sa trke Formule 1 u Abu Dabiju, zahvaljujući domaćinima što su “ispunili jedan od dječačkih snova”.
“U ponovnom postupku, tuženi organ će postupiti po primjedbama iz ove presude i donijeti novu, zakonitu odluku u ovoj upravnoj stvari”, stoji u presudi Upravnog suda.
Iz Agencije su “Vijestima” kazali da su primili tu presudu.
“Odmah po prijemu predmetne presude, javnom funkcioneru na kojeg se odnosi Vaš upit upućen je poziv da se izjasni o navodima iz inicijative i presude Upravnog suda. Nakon dostavljenog izjašnjenja javnog funkcionera, naloženo mu je da dostavi i dokaze na koje se u svom izjašnjenju pozvao. Tokom jaanuara biće nastavljen upravni postupak, a Agencija će, postupajući u skladu sa rokovima propisanim odredbama Zakona o upravnom postupku, postupiti po nalogu iz presude Upravnog suda”, odgovorili su “Vijestima” iz institucije, kojom rukovodi vršilac dužnosti direktora Dušan Drakić.
Bivši premijer je juče redakciji kratko kazao da nema “poseban komentar”.
“ASK je gori nego u vremenu Jelene Perović, vidimo se na sudu”, poručio je Abazović.
Perović tvrdila da putovanje nije poklon
U presudi se, pored ostalog, navodi da je Upravni sud ocijenio da su “razlozi dati u obrazloženju rješenja nejasni i u suprotnosti sa stanjem u spisima predmeta i ne upućuju na odluku datu u dispozitivu, da tuženi organ (Agencija) pogrešno tumači materijalno pravo, te da činjenično stanje nije pravilno i potpuno utvrđeno”.
“…Pogrešan je zaključak tuženog organa da Zakon jasno definiše da poklon čini novac, hartije od vrijednosti ili dragocjeni metal, kod činjenice da je članom 6 stav, 1, tačka 5 predviđeno da poklon obuhvata stvar, pravo ili uslugu stečenu, odnosno izvršenu bez naknade i svaku drugu korist koja se daje javnom funkcioneru ili povezanom licu sa javnim funkcionerom, u vezi sa vršenjem javne funkcije. Dakle, iz navedene odredbe jasno proizilazi da pomenuti Zakon definiciju poklona postavlja mnogo šire nego što to proizilazi iz tumačenja tuženog organa u osporenoj odluci, pa je samim tim rezonovanje tuženog, a koje predstavlja jedan od ključnih razloga za donošenje odluke, da se u konkretnom slučaju ne radi o poklonu u smislu predmetnog Zakona, netačno”, upozorava u presudi predsjednica Vijeća Upravnog suda Tatjana Krpović.
Prema ocjeni suda, pogrešno tumačenje materijalnog prava imalo je za posljedicu da Agencija u konkretnom slučaju nije pravilno i potpuno utvrdila činjenično stanje, jer se nije podrobnije bavila ispitivanjem okolnosti u vezi sa predmetnim putovanjem u UAE.
“…Te ko je, na koji način i zbog kojeg razloga platio troškove istog. Naime, tuženi organ svoj zaključak da je imenovani javni funkcioner na predmetno putovanje išao u svojstvu građanina, a ne javnog funkcionera, temelji na dopisu Generalnog sekretarijata Vlade Crne Gore od 31.08.2022. godine, ne upuštajući se u ispitni postupak koji je normiran odredbama člana 36 Zakona o sprečavanju korupcije, kao i odredbom člana 107 stav 1 Zakona o upravnom postupku, kojim je propisano da se u upravnom postupku mogu koristiti sva sredstva pogodna za utvrđivanje činjeničnog stanja koja odgovaraju konkretnom slučaju, kao što su isprave, iskazi svjedoka, izjave stranaka, nalazi i mišljenja vještaka, tumača i uviđaj”, stoji u presudi.
Sud još naglašava da je Agencije tada, na čelu sa Perović, imala na raspolaganju “sva dokazna sredstva, pa se samim ‘istražna funkcija’ ne može iscrpjeti, odnosno svesti na puku provjeru evidencije odnosno registra poklona”.
“…Posebno pri činjenici da se imenovanom javnom funkcioneru tužbenim navodima upravo ‘stavlja na teret’ da nije prijavio poklon koji se odnosi na plaćene troškove pomenutog putovanja”, zaključak je Upravnog suda.
ASK: Adžić kršio zakon
Agencija je nakon sličnepresude Upravnog suda, u maju 2025. objavila da je utvrdila je Filip Adžić kršio Zakon o sprečavanju korupcije, jer je pošao na darovani put u Dubai i Abu Dabi u decembru 2021. godine, što je morao da odbije ili da stranom poklonodavcu saopšti da takav poklon ne može da primi. Adžić je u UAE putovao sa Abazovićem.
“Utvrđuje se da je javni funkcioner Filip Adžić prekršio član 18 stav 1 i član 19 stav 1 Zakona o sprečavanju korupcije jer je u vezi sa vršenjem javne funkcije primio poklon koji nije ni protokolarni ni prigodni, a koji se odnosio na plaćanje troškova puta u radnoj posjeti u Dubai i Abu Dabi (UAE) u decembru 2021. godine, a dužan je bio da isti odbije ili saopšti poklonodavcu da poklon ne može da primi”, naglašeno je u odluci ASK.
Agencija je takvu odluku donijela nakon što je Upravni sud po tužbi MANS-a utvrdio da prethodno rukovodstvo ASK-a nije pravilno utvrdilo činjenično stanje.
Perović je u odluci koja je osporena pred Upravnom sudu navela da Adžić nije kršio propise jer predmetno putovanje nije bilo u vezi sa vršenjem javne funkcije, već da je isključivo riječ o privatnoj organizaciji, te da mu je nejasno da pored toga što obavlja javnu funkciju, ne može imati svoju privatnost…”
Nakon što je Drakić potpisao odluku da je Adžić kršio Zakon, iz URA su najavili tužbu protiv Agencije i poručili da je ta institucija podlegla političkom pritisku i da se koristila neistinama.
“Nastavlja se hajka, plasiranje laži i zloupotreba institucija u svrhu obračuna sa političkim neistomišljenicima. Obaveza nam je da skrenemo pažnju na neistinite i maliciozne tvrdnje Agencije za sprečavanje korupcije(ASK) koja usljed nedostatka hrabrosti da se obračuna sa funkcionerima koji su napravili višemilionsku štetu državi jeftino konstruiše priču oko smještaja, hrane i pića potpredsjednika Građanskog pokreta URA Filipa Adžića”, poručili su tada iz URA.
Zaista su postali zanimljivi pokušaji različitih funkcionera DPS-a, pa evo konačno i novog šefa te partije, Danijela Živkovića da se opravda ali i da se relativizuje činjenica da je Milo Đukanović u vrijeme dok je bio na najvišim funkcijama u državi, u kontinuitetu kršio zakon kojima se uređuje obaveza prijave prihoda i imovine nadležnim državnim institucijama.
Tako se kao mogući izvor sredstava za nabavku spornih satova i skupocjenog životnog stila porodice Đukanović pominje milionski profit jedne od njegovih firmi, ali i renta koju je ostvarivao njegov sin Blažo dok je bio dio porodičnog domaćinstva.
Kao prvo, Đukanović u svojim imovinskim kartonima nikada nije prijavio bilo kakav profit neke od njegovih kompanija, a kamoli u milionskom iznosu. Niti jedan imovinski karton Đukanovića ne sadrži podatke o novcu na žiro računu ili gotovini za koji se može zaključiti da potiče od profita kompanija u kojima je Đukanović imao vlasništvo.
Kada je u pitanju renta od poslovnog prostora koji je Blažo Đukanović dobio na poklon od svog strica, Aca Đukanovića, podaci iz imovinskih kartona pokazuju da je prihod po tom osnovu iznosio 77.000 Eura, 2008. godine 132.000 Eura, a 2009. godine 113,632 Eura. Već naredne godine mlađi Đukanović je izašao iz domaćinstva a Milo Đukanović prestao da prijavljuje prihode od te rente.
Ono što funkcioneri DPS-a ne saopštavaju jeste da ta renta nije mogla biti korišćena za finansiranje satova, puteva u Dubai ili drugih oblika luksuznog životnog stila Đukanovića. Ovo iz razloga što je gotovo polovina potrošena već 2008. godine kada je Blažo Đukanović na Žabljaku od kompanije „Razvršje“ kupio stan i garažu, za šta je platio 132.000 EURa.
Prihod od 2009. godine je takođe ostao nepotrošen jer je u imovinskom kartonu naveden kao „depozit u Prvoj banci“ u iznosu od još 113.000 eura.
Bez obzira na to iz kojih sredstava je Đukanović finansirao nabavku sporne imovine, postojala je zakonska obaveza da se ta imovina uredno prijavi nadležnoj državnoj instituciji, što on nije učinio. To su činjenice koje su sasvim dobro poznate i funkcionerima DPS-a i koje se ne mogu sporiti.
Đukanović nije imao problem da godinama prijavljuje ostalu imovinu koju posjeduje, pa ostaje nejasno zašto je danas problem da se javnosti i nadležnim institucijama objasni porijeklo imovine koja nije prijavljena, a za koju smo svi mogli da vidimo da postoji.
Umjesto njega, to za sada pokušavaju da urade članovi partije čiji je on počasni predsjednik, i to na način koji otvara dodatan prostor za sumnju da je sporna imovina stečena nezakonito.
Podsjećam da su iz DPSa prvo tvrdili da su fotografije montirane, da vodi specijalni rat protiv Đukanovića i njihove partije, pa onda da su i drugi imali obavezu da prijave satove i zašto se targetira samo Đukanović, da su satovi možda poklonjeni ili pozajmljeni, pa sve do posljednih konstrukcija da Đukanović za 30 godina na javnim funkcijama i kao uspješan biznismen imao vremena i umijeća da spornu imovinu i zaradi.
Za šta god se u DPSu odluče kao finalnu verziju, svaka od njih je podrazumijevala zakonsku obavezu da se stečena imovina prijavi.
Sve osim toga je posao za tužilaštvo koje bi trebalo da se bavi izvorima sredstava iz kojih je Đukanović mogao da priušti spornu imovinu i luksuzan životni stil.
Dejan Milovac Direktor Istraživačkog centra MANS-a
Agencija za sprječavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je bivša državna tužiteljka Vesna Jovićević prekršila Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavila promjenu imovine nakon što je njen sin kupio stan u Podgorici, a postupak koji je prethodio odluci sproveden je na osnovu inicijative koju je MANS podnijela Agenciji.
Prema nalazima ASK, Jovićević je bila dužna da, kao javni funkcioner, u zakonom propisanom roku dostavi vanredni izvještaj o povećanju imovine, budući da je njen sin u vrijeme kupovine nepokretnosti bio član njenog zajedničkog domaćinstva. Promjena imovinskog stanja odnosi se na kupovinu stana površine 45 kvadrata u vrijednosti 63.000 eura, koju je njen sin realizovao 7. juna 2019. godine. Ugovor o kupoprodaji zaključen je pred notarom, a nepokretnost je kupljena od podgoričke kompanije „Rezident“ DOO.
ASK je u obrazloženju odluke navela da je Jovićević, kao javni funkcioner, bila u zakonskoj obavezi da prijavi svaku promjenu u imovini svog domaćinstva, bez obzira na izvor sredstava kojim je član domaćinstva stekao imovinu. Kako takav izvještaj nije dostavljen, Agencija je zaključila da je time prekršena odredba Zakona o sprječavanju korupcije koja se odnosi na obavezu prijavljivanja imovine.
Odluka Agencije potvrđuje osnovanost inicijative MANS-a, ali i podsjeća na to da se ovdje ne radi o bilo kom javnom funkcioneru, već o nekadašnjoj državnoj tužiteljki — profesiji koja bi trebalo da bude primjer transparentnosti, integriteta i dosljednosti u primjeni zakona. Upravo tužioci i sudije, kao lica na prvoj liniji borbe protiv koruptivnog ponašanja, imaju pojačanu odgovornost da uredno i pravovremeno prijavljuju svaku promjenu imovine u svom domaćinstvu.
Ovaj slučaj pokazuje da sistem nadzora nad imovinom ne može funkcionisati na pretpostavci dobrovoljnosti, već da zahtijeva provjere, prijave i inicijative koje dolaze spolja. Kada takva obaveza izostane upravo kod onih koji treba da osiguraju zakonitost u radu drugih, posljedice po povjerenje javnosti su još veće.
MANS smatra da je slučaj Jovićević posebno značajan upravo zbog njenog položaja u pravosudnom sistemu i očekuje da ASK podjednako dosljedno postupa u svim predmetima koji se odnose na imovinu nosilaca odgovornih funkcija. Ova odluka, donesena nakon inicijative civilnog društva, podsjeća da kontrola imovine javnih funkcionera ostaje ključno sredstvo za izgradnju povjerenja u institucije i sprečavanje institucionalne netransparentnosti.
Da li je nekadašnja šefica podgoričkog tužilaštva Ljiljana Klikovac uticala na istragu u slučaju “Limenka” zbog činjenice da je njen suprug radio u firmi Aca Đukanovića, utvrdiće Agencija za sprečavanje korupcije, nakon što su ponovo otvorili taj predmet.
Brat dugogodišnjeg prvog čovjeka države Mila Đukanovića svojevremeno je kupio državnu parcelu u podgoričkom naselju, ali se država u ugovornom roku nije iselila iz prostorija tzv. “Limenke”, zbog čega je na sudu dobio nešto više od 10 miliona eura.
Slučaj je više godina istraživan zbog moguće korupcije i namjernog činjenja tadašnjih nadležnih organa u korist Đukanovića, premijerovog brata, ali je na kraju okončan odbacivanjem krivične prijave zbog zastare.
Agencija je nalog za novo postupanje po inicijativi Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) u slučaju sada bivše tužiteljke iz 2017. godine nedavno dobila od Upravnog suda.
MANS je još prije osam godina tražio da Agencija provjeri da li je Klikovac bila u sukobu interesa, jer je u vrijeme kad je institucija kojom je rukovodila odbacila prijave protiv Veljovića, njen suprug Milan Klikovac bio član Odbora direktora i akcionar firme Aca Đukanovića, koja je na štetu države profitirala od slučaja “Limenka”.
To je, međutim, odbio da provjeri tadašnji direktor Sreten Radonjić, a i pored presude Upravnog suda iz 2022. to nije učinila ni bivša čelnica Agencije Jelena Perović, sada optužena za zloupotrebu službenog položaja.
MANS je zato podnio novu tužbu protiv Agencije zbog neizvršavanja presuda Upravnog suda, pa je ta institucija nedavno naložila ASK-u da u roku od 30 dana postupi kako im je već jednom naloženo.
“Agencija za sprečavanje korupcije primila je predmetnu presudu, postupila po nalogu i pokrenula postupak, koji je trenutno u fazi prikupljanja dokumentacije potrebne za odlučivanje. Čim postupak bude okončan, u najkraćem roku ćemo obavijestiti javnost o ishodu”, odgovoreno je “Vijestima” iz Agencije.
MANS: SIMBOL MOĆI I KORUPCIJE BIO U FIOKAMA ASK-A
Iz MANS-a su juče “Vijestima” kazali da “najnovija presuda Upravnog suda, kojom se nalaže Agenciji da konačno postupi po inicijativi protiv tužiteljke Ljiljane Klikovac zbog mogućeg konflikta interesa u predmetu ‘Limenka’, predstavlja još jednu potvrdu da je prethodna uprava ove institucije, na čelu sa bivšom direktoricom Jelenom Perović, svoj posao obavljala selektivno i suprotno javnom interesu”.
“ASK je godinama odbijala da se pozabavi ovim predmetom, iako je MANS još 2017. godine podnio inicijativu kojom je ukazao na moguće kršenje Zakona o sprečavanju korupcije, s obzirom na to da je suprug tužiteljke Klikovac bio član Odbora direktora Republičkog zavoda za urbanizam i projektovanje (RZUP) firme koja je u većinskom vlasništvu brata bivšeg premijera Mila Đukanovića i koja je bila direktno uključena u slučaj ‘Limenka’”, kažu iz MANS-a.
Naglašavaju da predmet “Limenka”, u kojem je državni budžet oštećen za više od deset miliona eura, “decenijama simbolizuje povezanost moći, korupcije i neodgovornosti u institucijama”.
“Upravo zbog toga, ASK je imao zakonsku obavezu da ispita da li je tužiteljka Klikovac, kao rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, bila u sukobu interesa u predmetu u kojem su poslovni interesi njenog supruga i članova njegove uprave bili očigledno povezani sa stranama u postupku. Presuda Upravnog suda sada jasno potvrđuje da je postupanje ASK-a bilo nezakonito i da je Agencija bila dužna da u potpunosti ispita sve okolnosti ovog slučaja”, naglasili su iz MANS-a.
Poručuju da je posljednja odluka suda “ujedno i ozbiljno upozorenje novom rukovodstvu Agencije da mora raskinuti sa praksom selektivne primjene zakona i zaštite privilegovanih pojedinaca”.
“MANS očekuje da ASK bez ikakvog daljeg odlaganja postupi po nalogu Upravnog suda, pokrene postupak po našoj inicijativi i konačno počne da rješava brojne predmete koji godinama stoje u fiokama”, zaključuju iz MANS-a.
“LIMENKA” OD SDT-A DO ODT-A
Podgorički ODT je u maju 2017. godine odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg šefa Uprave policije Veselina Veljovića u slučaju “Limenka” zbog zastare. Afera “Limenka” građane je koštala više od 10 miliona eura, a tokom više vođenih postupaka ispitivana je odgovornost visokih policijskih funkcionera. Radi se o poslu u kojem je zbog nepoštovanja ugovora od strane državnih organa profitirao brat bivšeg šefa države Mila Đukanovića, Aco Đukanović. On je 2008. godine od Vlade kupio zemljište na kojem se još nalazi čuvena “Limenka”, zgrada Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) i Uprave policije (UP).
Prema ugovoru, koji je potpisao Veljović, Vlada, odnosno MUP je bio dužan da ukloni tu zgradu do 2010. godine, ali to nije učinjeno. Đukanović je tužio državu i dobio više od 10 miliona odštete. Presudu u korist Đukanovića donijela je sutkinja Natalija Boričić, a tu presudu potvrdio je i Viši sud. U vrijeme kada je ugovor sklopljen, pa sve do isteka roka za uklanjanje “Limenke”, premijer je bio Milo Đukanović.
Niko od tada nadležnih nije odgovarao za štetu koja je napravljena. Predmet “Limenka” je u vrijeme mandata Milivoja Katnića iz Specijalnog državnog tužilaštva proslijeđen podgoričkom ODT-u.
Ljiljana Klikovac podnijela je ostavku polovinom 2021. godine. Ona se prethodno kandidovala za mjesto u Vrhovnom državnom tužilaštvu, ali nije i izabrana.
“Ja imam 32 godine tužilačkog staža, odnosno 37 radnog. Malo ko trenutno u tužilačkoj organizaciji ima ovoliko staža. Iza mene je uvijek stojao rad i posvećenost. Sve je išlo jednim usponom, ali sticajem okolnosti, zakon je takav i ja sam sa jedne pozicije u vrhu došla na početnu poziciju na kojoj sam bila još 1989. godine. Sada sam u hijerarhiji na nivou kandidata kojima sam ja mentor i koji će u septembru da postanu tužioci. Mene je zakon degradirao”, navela je ranije Klikovac tokom intervjua za mjesto u Vrhovnom državnom tužilaštvu pred članovima Tužilačkog savjeta.
Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) pozdravlja najavu Ministarstva pravde o mogućim izmjenama zakonskog okvira za oduzimanje imovine stečene kriminalom, ali upozorava da će takve mjere imati smisla samo ako prate stvarna politička volja i nezavisne institucije.
Prema ocjeni MANS-a, nezakonito bogaćenje javnih funkcionera u Crnoj Gori je postalo sistemski problem, dok su institucije, koje bi trebalo da spriječe takve pojave, godinama bile pod snažnim političkim uticajem.
„Umjesto da izgrađuje sistem koji sankcioniše zloupotrebe, svaka vlast do sada je birala da štiti svoje partijske kadrove. Ukoliko se taj obrazac ne promijeni, najavljene izmjene zakona neće donijeti rezultate“, poručuju iz MANS-a.
Organizacija podsjeća da je kriminalizacija nezakonitog bogaćenja obaveza koju je Crna Gora preuzela prije više godina, ali da do danas nije osigurana njena primjena u praksi.
„Država mora biti spremna da ispita porijeklo imovine svih javnih funkcionera, uključujući i one na najvišim pozicijama. Sve drugo bi predstavljalo još jedan politički manevar bez stvarnog efekta“, naglašavaju iz MANS-a.
Zakon mora pratiti nezavisnost institucija
Iz MANS-a upozoravaju da novi modeli za oduzimanje imovine mogu biti efikasni samo ako ih primjenjuju nezavisno tužilaštvo, sudovi i druga tijela oslobođena partijskog uticaja.
„Bez profesionalnih i politički nezavisnih institucija, svaki novi zakon ostaje mrtvo slovo na papiru. Potrebna je hrabrost da se zakon primijeni jednako prema svima, bez obzira na političku pripadnost ili funkciju“, poručuju iz organizacije.
Najave Ministarstva pravde kao okvir
Ministarstvo pravde najavilo je tri moguća modela za efikasnije oduzimanje imovine stečene kriminalom – kroz izmjene postojećeg zakona, donošenje posebnog „anti-mafija“ zakona, ili poreske kontrole i analizu imovinskih kartona.
Iako MANS podržava svaku inicijativu koja može unaprijediti borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, organizacija podsjeća da zakoni bez nezavisnih institucija i stvarne političke volje ne mogu proizvesti rezultate.
Politička volja kao ključni test reforme
„Oduzimanje nezakonito stečene imovine biće pravi test za aktuelnu vlast. Ako institucije počnu da djeluju jednako prema svima, to će značiti da je Crna Gora konačno napravila iskorak iz sistema nekažnjivosti“, zaključuju iz MANS-a.
Upravni sud je presudom obavezao Agenciju za sprečavanje korupcije da sprovede postupak po inicijativi MANS-a u vezi sa uvećanjem imovine kćerke i unuke Vesne Medenice u vrijeme dok je ona još bila funkcionerka;
Maloljetna unuka bivše predsjednice Vrhovnog suda na poklon je 2018. dobila parcelu u centru Kolašina, a ubrzo je na tom zemljištu “nikla” i luksuzna vila od 340 kvadrata…
Bivša prva žena crnogorskog sudstva Vesna Medenica moraće pred Agencijom za sprečavanje korupcije da objasni na koji su način njena kćerka Marija i maloljetna unuka D. D. stekle luksuznu vilu u centru Kolašina, na zemljištu koje im je navodno poklonio kum Rado Gago Arsić, sada osumnjičeni za utaju poreza.
To proizilazi iz presude Upravnog suda po tužbi Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), nakon što je Agencija, pod rukovodstvom bivše direktorice Jelene Perović, ignorisala njihovu inicijativu za provjeru, predatu još u maju 2022.
Poklon je, naveli su tada iz MANS-a, došao svega deset dana nakon što je Arsić pribavio građevinsku dozvolu za izgradnju kuće na toj parceli, što potvrđuje i zvanična dokumentacija kolašinskog Sekretarijata za urbanizam.
Na toj poklonjenoj parceli je četiri godine kasnije – 2022. već bio objekat, a prema podacima iz tehničke dokumentacije do koje je MANS došao, radovi na kući površine oko 340 kvadrata iznosili su oko 125.000 eura, bez unutrašnjeg opremanja.
Arsić je tada kazao da je njegov gest isključivo “izraz zahvalnosti”, kao i da poklon nije imao nikakav “uzvratni karakter”. Arsić je rekao i da je zemljište poklonjeno s ciljem da se pomogne maloljetnoj D. D., kao i da ga s porodicom Vesne Medenice vežu kumovski odnosi…
PEROVIĆ IGNORISALA INICIJATIVU
MANS je u maju 2022. tražio od Agencije, kojom je tada rukovodila Perović, provjeru osnova sticanja imovine i prihoda maloljetne D. D., odnosno Marije Medenice, povezanog lica s Vesnom Medenicom, tada već bivšom predsjednicom Vrhovnog suda Crne Gore.
Tu inicijativu, međutim, tadašnje rukovodstvo Agencije je ignorisalo zbog čega je MANS podnio tužbu Upravnom sudu.
“Obavezuje se Agencija za sprečavanje korupcije da bez odlaganja, a najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema presude, donese odluku po zahtjevu tužioca od 9. 5. 2022. godine”, stoji u presudi Upravnog suda.
U presudi se još navodi da je Agencija, u odgovoru na tužbu MANS-a, tvrdila da se “upravni postupak ne može pokrenuti protiv bivših javnih fukcionera, jer je eksplicitno navedeno da se upravni postupak pokreće protiv javnih funkcionera, a da je Vesni Medenici prestala funkcija 31. 12. 2020. godine, pa ona u momentu podnošenja inicijative nije bila javna funkcionerka…”.
Sud je ipak bio stava da je Agencija morala da sprovede postupak.
“Iz dokaza priloženih uz tužbu se utvrđuje da tuženi organ nije, u propisanom roku, odlučio po zahtjevu tužioca, zbog čega su se stekli uslovi iz člana 12, stav 2 Zakona o upravnom sporu za pokretanje upravnog spora i donošenje odluke u smislu odredbe člana 35, stav 3 istog zakona, kojom je propisano da, kada je tužba podnijeta zbog ćutanja uprave u skladu sa zakonom, a Upravni sud utvrdi da je osnovana, presudom će usvojiti tužbu i obavezati tuženi javnopravni organ da riješi predmetnu upravnu stvar”, presuda je Upravnog suda.
KUMSTVO I “SAVJESNI”
U podgoričkom Višem sudu u toku je suđenje Medenici i sutkinji Privrednog suda Milici Vlahović Milosavljević.
Optužnicom je predstavljeno da je Medenica, kao predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore, zloupotrebom službenog položaja putem podstrekavanja, navodno uticala i na sutkinju Vlahović Milosavljević da donese odluku u predmetu u korist njenog kuma Rada Arsića, a na štetu korporacije “Ten” sa sjedištem u Moskvi.
Pored kumovskih odnosa, Arsića je za Medenice vezivao i zajednički projekat izgradnje luksuznih vila u tivatskom zalivu sa Milošem Medenicom. MANS je još 2020. godine protiv Arsića i Medenice podnio krivičnu prijavu zbog nelegalne gradnje u zoni morskog dobra.
Taj tivatski biznismen je široj javnosti poznat još od 2007, kada je uz ljude bliske porodici Đukanović učestvovao u dokapitalizaciji Prve banke Crne Gore…
Arsić je u aprilu ove godine uhapšen u akciji Sektora za borbu protiv kriminala, odnosno njihovog Odsjeka za borbu protiv korupcije, ekonomskog kriminala i sprovođenje finansijskih istraga, zbog sumnje da je oštetio budžet za više od 311.000 eura.
Iz policije je tada saopšteno da se sumnja da je Arsić, postupajući u ime i za račun prijavljenog pravnog lica ‘C. C. G.’ iz Tivta, u svojstvu izvršnog direktora i osnivača, kontinuirano tokom 2019, 2020, 2021, 2022, 2023. i 2024. godine “u cilju izbjegavanja poreskih dažbina nije prikazivao prihode ostvarene po više osnova”.
“I što su s računa prijavljenog pravnog lica novčana sredstva transferisana na lični račun prijavljenog R. A., kao i na način što su novčana sredstva prijavljenog pravnog lica korišćena za otplatu bankarskog kredita imenovanog izvršnog direktora, a da na iste nije obračunavan, niti plaćan porez na lična primanja, čime su po osnovu neobračunatih i neplaćenih poreskih obaveza, po osnovu poreza na prihod od imovine i imovinskih prava, kao i poreza na prihod od kapitala za sebe i prijavljeno pravno lice pribavili protivpravnu imovinsku korist u ukupnom iznosu od 311.165,82 eura, a na direktnu štetu Budžeta Crne Gore”, saopšteno je tada.
I bivša direktorka Agencije Jelena Perović u prijateljskim je odnosima s Medenicom.
“Vijesti” su prije dvije godine objavile dio transkripta njihovih razgovora, prema kojima je Perović svojevremeno mimo propisa tražila i dobijala sugestije od Medenice kako da postupa u pojedinim predmetima. Konsultovala se s njim o tome da li nekome da odredi pritvor ili ukine pritvor, izvinjavala se što joj u jednom slučaju nije prihvaćen sporazum o priznanju krivice, obavještavala je ko je konkurisao za koje pozicije u pravosuđu…
“OK. Hvala na informisanju. Tako rade savjesni”, odgovara joj Medenica.
Bivši predsjednik Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije Momčilo Radulović kršio je propise jer nije prijavljivao tačne i potpune podatke koji se odnose na prihode njegove supruge.
To je utvrdila Agencija za sprečavanje korupcije (ASK).
“Utvrđuje se da je Momčilo Radulović, kao javni funkcioner prekršio član 25 stav 2 Zakona o sprečavanju korupcije jer u izvještaju o prihodima i imovini za 2021. godinu nije prijavio tačne i potpune podatke, a koji se odnose na prihode supruge kao člana zajedničkog domaćinstva javnog funkcionera”, stoji u odluci ASK.
Prethodno je bivšra direktorica ASK Jelena Perović odbacila inicijativu MANS-a, nakon čega se ta NVO obratila Upravnom sudu.
“… Imajući u vidu da je članom 26 stav 1 tačka 3 Zakona propisano da Izvještaj između ostalog mora sadržati podatke o imovini i prihodima kako javnog funkcionera tako i članova zajedničkog domaćinstva, u konkretnom slučaju supruge, kao i da prihodi supružnika javnog funkcionera ne spadaju u podatke iz člana 29 Zakona, koji se ne objavljuju, Agencija je utvrdila da je imenovani bio u obavezi da navede tačne i potpune podatke u Izvještaju o prihodima i imovini za 2021. godinu br. 02-02-4-3224 od 24.03.2022.godine, što imenovani nije učinio, pa Agencija konstatuje da je u konkretnom slučaju prekršen član 25 stav 2 Zakona o sprečavanju korupcije odnosno kako je prethodnim Zakonom o sprječavanju korupcije bila propisana obaveza članom 23 stav 2”, piše u odluci ASK..
Tokom ispitnog postupka Radulović je tvrdio da su navodi iz prijave neosnovani, da prijava obiluje polovičnim informacijama i “neistinama koje vode zloupotrebi državnih institucija od strane podnosioca, što je dovelo i do pokretanja ovog postupka”.
“U odnosu na podatke supruge, kazao je da je dostavio u jedinoj mogućoj zakonitoj formi, poštujući međunarodne ugovore koje je naša država ratifikovala i koji su obavezujući, a koje tvrdnje Agencija nije mogla prihvatiti jer su isti suprotni međunarodnim standardima i pozitivno pravnim propisima, pa iz tog razloga nijesu ni mogli biti potkrijepljeni materijalno pravnim dokazima, koji bi išli u prilog tvrdnjama javnog funkcionera”, stoji u odluci Agencije.
Funkcioneri će ubuduće Agenciji za sprečavanje korupcije morati da prijavljuju digitalnu imovinu u svim oblicima, ali i trast fondove (prenos stvarnog vlasništva nad imovinom) u zemlji i inostranstvu, kao i stvarno vlasništvo.
Agencija će imati mogućnost da provjerava i životni stil funkcionera, ukoliko posumnja da su njegovi i prihodi i imovina članova domaćinstva značajno manji od prijavljene i neprijavljene imovine i rashoda.
“… Teret dokazivanja osnova sticanja imovine i prihoda je na javnom funkcioneru”, novi je stav člana 33 Nacrta zakona o sprečavanju korupcije.
Ministarstvo pravde juče je objavilo izvještaj sa javne rasprave o tom Nacrtu zakona, a ključne sugestije zainteresovane javnosti su uvažene, pa tako neće biti “gomilanja” članstava u upravnim odborima, ali ni zastare za kršenje propisa.
Da su brojne sugestije uglavnom opravdane, početkom mjeseca je “Vijestima” potvrdio i ministar pravde Bojan Božović.
Ministar pravde, Bojan Božović
On je tada “Vijestima” kazao da će se “lično založiti za njihovo integrisanje u konačni tekst Zakona, sa posebnom pažnjom na ključne odredbe koje se tiču ograničenja, definicije sukoba interesa i nadležnosti nadležnih tijela”.
Nema zastare, nema gomilanja fotelja
Direktorat za krivično i građansko zakonodavstvo Ministarstva pravde, koji je pripremao Nacrt zakona, prihvatio je sugestiju Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (NVO) da “radi nedvosmislenog tumačenja digitalna imovina u svim oblicima i trastovi u zemlji i inostranstvu, kao i stvarno vlasništvo” postanu posebno propisani kao podaci koje funkcioneri moraju prijaviti.
Prihvaćen je i predlog MANS-a, prema kojem je “član koji uvodi zastarjelost za kršenje zakona od strane javnih funkcionera u pogledu skrivanja imovine ili prihoda predstavlja jednu od najproblematičnijih odredbi ovog zakonskog akta”.
“Prvobitno uvođenje roka zastarjelosti od pet godina, a sada njegovo produženje na deset godina, i dalje predstavlja značajan korak unazad u borbi protiv korupcije. Važno je naglasiti da prethodni zakon nije predviđao institut zastarjelosti za ova djela, što je omogućavalo efikasnije procesuiranje slučajeva nezakonitog bogaćenja bez vremenskog ograničenja. Uvođenje bilo kakvog roka zastarjelosti u ovoj oblasti otvara prostor za izbjegavanje odgovornosti i potencijalno ohrabruje koruptivno ponašanje”, stoji u predlogu MANS-a, koji je Ministarstvo prihvatilo, pa će ta odredba biti brisana.
Resor Božovića odustao je i od odredbe koja je omogućavala članstvo u više upravljačkih tijela ustanova, institucija državnih, odnosno opštinskih preduzeća funkcionerima koji funkciju obavljaju na neprofesionalnoj osnovi.
“….Postoji realna opasnost da se veliki broj javnih funkcionera iz upravnih odbora i savjetodavnih tijela, koja imaju velika ovlašćenja čime su i podložni korupciji, izostave iz ograničenja predviđenih ovim zakonom”, obrazložili su iz MANS-a sugestiju, što je za Ministarstvo pravde bilo opravdano, pa je ova odredba izbrisana iz Nacrta zakona.
Djelimično je uvažen predlog MANS-a da se vrati rješenje iz prethodne verzije zakona – umjesto podignute vrijednosti uvećanja imovine za koju se mora podnijeti poseban izvještaj sa 10.000 na 5.000 eura. MANS je tražio i da se vrati obaveza funkcionerima da izvještaje o imovini i prihodima podnose u roku od dvije godine od prestanka funkcije – na dan kad mu je funkcija prestala, a ne do kraja marta za prethodnu godinu, kako je sada predviđeno Zakonom.
“Predlog se djelimično prihvata u dijelu vremena kada se izvještaj podnosi. U odnosu na vrijednost koja se prijavljuje, predlog se ne prihvata jer je ista usklađena sa Direktivom (EU) 2015/849 Evropskog parlamenta i Savjetom o sprečavanju korištenja finansijskog sistema u svrhu pranja novca ili finansiranja terorizma”, pojasnili su iz Ministarstva pravde.
Prihvaćeni su i predlozi da se u definiciju sukoba interes uključe i interesi povezanih lica, da se javnim funkcionerima omogući preispitivanje mišljenja Agencije pred nadležnim sudom, ali da su, istovremeno, pravni poslovi koji su zaključeni uz postojanje konflikta interesa ništavi.
Zabrana primanja poklona, na predlog MANS-a, proširena je i na “povezana lica”.
Taj NVO je bio stava da se neopravdano termin “povezano lice” mijenja “srodnikom javnog funkcionera u pravoj liniji i pobočnoj do drugog stepena srodstva, srodnikom po tazbini do prvog stepena srodstva, bračnim i vanbračnim supružnikom, partnerom u zajednici života lica istog pola, usvojiocem i usvojenikom, članom zajedničkog domaćinstva”, jer to “u potpunosti obesmišljava smisao ove odredbe i onemogućava ASK da procesuira sukob interesa”. Ministarstvo je i ovu sugestiju uvažilo.
Djelimično je uvažen predlog te NVO koji se odnosio na trajno ograničenje za javne funkcionere u pogledu zastupanja pravnih ili fizičkih lica pred organima vlasti u predmetima u kojima su kao javni funkcioneri učestvovali u donošenju odluka.
“Ograničenja u pogledu zastupanja pravnih ili fizičkih lica pred organima vlasti u predmetima u kojima su kao javni funkcioneri učestvovali u donošenju odluka se povećavaju na dvije godine. Trajno ograničenje nije moguće uspostaviti jer bi se time prekršilo pravo na rad, imajući u vidu da javni funkcioneri kao rukovodioci često potpisuju ogroman broj odluka u kojima nisu imali aktivno učešće. Takođe, ograničenja određenog trajanja su i međunarodni standard”, smatraju u resoru Božovića.
Prijavljivaće i vanknjižna vlasništva
Ministarstvo je prihvatilo i sugestiju zamjenika predsjednika Agencije za sprečavanje korupcije Mladena Tomovića da je povezano lice sa javnim funkcionerom, pored srodnika do određenog stepena srodstva i “drugo fizičko ili pravno lice sa kojim javni funkcioner uspostavlja ili je uspostavio poslovni ili poslovni ili drugi odnos za sticanje ličnog interesa”.
Prihvaćen je i njegov predlog da se mora prijavljivati i “vanknjižno vlasništvo na nepokretnim i pokretnim stvarima”.
Tomović je tražio, a Ministarstvo pravde prihvatilo da se doda i novi član prema kojem “Agencija može pokrenuti postupak upoređivanja prijavljenih prihoda i rashoda javnog funkcionera i članova domaćinstva od početka obavljanja javne funkcije javnog funkcionera”.
“Ukoliko Agencija u postupku provjere utvrdi da su prijavljeni prihodi i imovina javnog funkcionera i članova zajedničkog domaćinstva, značajno manji od prijavljene i neprijavljene imovine i rashoda javnog funkcionera i članova zajedničkog domaćinstva, teret dokazivanja osnova sticanja imovine i prihoda je na javnom funkcioneru. Pod značajno manjim prihodima podrazumijeva se razlika između prihoda koje je ostvario javni funkcioner i prijavljene i neprijavljene imovine i rashoda javnog funkcionera, a koja razlika je veća od 50.000 eura”, prihvaćena je sugestija Tomovića.
On je sugerisao i da se “postupak razrješenja direktora Agencije pokreće se na predlog Savjeta, a odluku o razrješenju direktora Agencije Savjet donosi većinom od najmanje tri glasa”, što je takođe prihvaćeno.
Tomović je tražio i da, ako u predlogu godišnjeg zakona o budžetu izvrši izmjene predloga nacrta budžeta Agencije utvrđenog od strane nadležnog tijela Skupštine, Vlada o tome dostavlja Skupštini pisano obrazloženje, što je, takođe, prihvaćeno.
Udruženje mladih sa hendikepom i Unija slobodnih sindikata tražili su da se “javnim funkcionerom ne smatra lice na čiji izbor, imenovanje ili postavljenje je dao saglasnost organ vlasti na predlog reprezentativnog sindikata, reprezentativnog udruženja poslodavaca ili civilnog sektora”. Resor pravde je uvažio njihove argumente.
Moraće štetu da plate
MANS je tražio, a Ministarstvo odobrilo, uvođenje obaveze da funkcioner koji, kršenjem ovog zakona prouzrokuje štetu za državu, tu štetu mora nadoknadi. “Takođe, neophodno je propisati nadležnost institucije koja bi bila odgovorna za pokretanje postupka za obeštećenje države u takvim slučajevima”, obrazloženo je.
Iako je MANS tražio, Ministarstvo nije bilo saglasno sa stavom da treba propisati nadležnost Savjeta da odlučuje po žalbama na odluke direktora Agencije i utvrditi da su odluke Savjeta konačne, a da se protiv njih može pokrenuti upravni spor.
“Predlog se ne prihvata, na ovaj način bi se smanjila efikasnost i prolangiralo konačno odlučivanje o odlukama koje donosi direktor Agencije”, pojasnili su iz resora pravde.
