Imovina funkcionera | MANS

Category: Press

  • ASK: Baković prekršio zakon, nije dostavio detaljne podatke o porijeklu novca za kupovinu vikendice na Žabljaku

    ASK: Baković prekršio zakon, nije dostavio detaljne podatke o porijeklu novca za kupovinu vikendice na Žabljaku

    Agencija za sprečavanje korupcije je još utvrdila da bivši javni funkcioner nije u zakonskom roku prijavio novčana sredstva koja su, prema njegovim tvrdnjama, poslužila za kupovinu te nekretnine.

    Izvor: ND Vijesti

    Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je bivši javni funkcioner Enis Baković prekršio odredbe Zakona o sprečavanju korupcije jer nije dostavio detaljne podatke o porijeklu novca za kupovinu vikendice na Žabljaku, niti je u zakonskom roku prijavio novčana sredstva koja su, prema njegovim tvrdnjama, poslužila za kupovinu te nepokretnosti.

    Tu nekretninu Baković je stekao dok je obavljao funkciju zamjenika Osnovnog državnog tužioca u Podgorici, precizira se u odluci ASK-a.

    Sporna nekretnina odnosi se na vikendicu od 36 kvadrata i zemljište od 267 kvadrata u naselju Borje na Žabljaku, koju je Baković kupio 2015. godine za 15.000 eura.

    ASK je odluku donio postupajući po inicijativi Mreže za afirmaciju nevladinog sektora – MANS, a nakon što je Upravni sud ranije naložio Agenciji ponovno odlučivanje i detaljniju provjeru navoda u predmetu.

    “Utvrđuje se da je Enis Baković, obavljajući javnu funkciju zamjenika Osnovnog državnog tužioca u Podgorici, prekršio član 23 stav 3 alineja 2 tada važećeg Zakona o sprečavanju korupcije, odnosno član 25 stav 3 tačka 5 Zakona o sprečavanju korupcije, jer nije prijavio uvećanje imovine u skladu sa zakonskim odredbama u roku od 30 dana od dana nastanka promjene, odnosno nije prijavio novčana sredstva koja su mu poslužila za kupovinu predmetne nepokretnosti”, navodi se u odluci ASK-a.

    Baković je iz tog tužilaštva prešao u Upravu policije i to na mjesto pomoćnika direktora u Sektoru kriminalističke policije.

    U ponovljenom postupku Baković je tvrdio da je novac za kupovinu vikendice obezbijeđen zajednički sa članovima porodice. Naveo je da su njegov otac i on dali po 5.000 eura, dok su njegove sestre učestvovale sa po 2.500 eura, te da je vikendica kupljena za zajedničko porodično korišćenje.

    ASK-u su dostavljene i ovjerene izjave članova porodice, ali je Agencija ocijenila da one nijesu dovoljne da potvrde porijeklo novca.

    U odluci se navodi da Baković nije dostavio izvode iz banaka niti druge dokaze o prenosu novca sa računa članova porodice na njegov račun, kao ni dokaze koji bi potvrdili da je novac zaista poticao od njih.

    ASK je ukazala i da ni Baković ni njegov otac u izvještajima o prihodima i imovini nijesu prijavili gotov novac ili ušteđevinu kojom bi se mogla opravdati kupovina nekretnine.

    Agencija je konstatovala i da Baković nije dao saglasnost za provjeru bankovnih računa, zbog čega njegovi navodi o porijeklu novca nijesu mogli biti provjereni kod bankarskih i drugih finansijskih institucija.

    U odluci se zaključuje da je Baković prekršio zakon jer nije dostavio detaljne podatke o osnovu sticanja imovine, ali i zato što nije prijavio novčana sredstva koja su mu, prema njegovim tvrdnjama, dali članovi porodice za kupovinu vikendice.

    Protiv odluke ASK-a može se pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom Crne Gore u roku od 20 dana od prijema odluke.

  • “Pandora papiri” i nakon više od četiri godine u fazi izviđaja

    “Pandora papiri” i nakon više od četiri godine u fazi izviđaja

    Predmet koji je u SDT-u formiran na osnovu istraživačke priče MANS-a o offshore poslovima pod nazivom ‘Pandora papiri‘ nalazi u fazi izviđaja, pa imajući u vidu fazu postupka u kojoj se ovaj predmet nalazi radi zaštite interesa istog nije moguće saopštiti više detalja o preduzetim radnjama i rezultatima istih”, saopštila je specijalna tužiteljka Sanja Jovićević u odgvoru na upit MANS-a.

    Uprkos tome što je Specijalno državno tužilaštvo formiralo prije više od četiri godine predmet povodom saopštenja MANS-a da su bivši predsjednik države Milo Đukanović i njegov sin Blažo 2012. godine sklopili tajne ugovore o upravljanju njihovom imovinom, do danas nema odluke tužilaštva u tom slučaju. 

    U “Pandora papirima” se navodi da su Milo i Blažo Đukanović 2012. godine sklopili tajne ugovore o upravljanju njihovom imovinom skrivajući se iza komplikovane mreže povezanih kompanija iz Velike Britanije, Švajcarske, Britanskih djevičanskih ostrva, Paname i Gibraltara.

    Prema tim navodima, koji su objavljeni na jesen 2021. godine, sin ranijeg predsjednika Crne Gore je iskoristio tu strukturu da formira i dvije skrivene kompanije sa ćerkama firmama u Londonu i Crnoj Gori.

    Do tih podataka došao je Istraživački centar MANS-a kroz globalnu istragu o offshore poslovima pod nazivom “Pandora papiri” (Pandora Papers) koju je vodio Međunarodni konzorcijum istraživačkih novinara (ICIJ) sa partnerima iz 117 zemalja.

    Prema onome što se moglo saznati, Blažo Đukanović je saslušan, dok je bivši šef države poslao “pisano izjašnjenje”.

    Inače, “Pandora papire “čini skoro 12 miliona procurjelih dokumenata koji otkrivaju sakrivena bogatstva, izbegavanje poreza i u nekim slučajevima, pranje novca nekih od najmoćnijih i najbogatijih ljudi na svijetu.

    Uz to, “Pandorini papiri” su treće veliko curenje finansijskih podataka koji pokazuju postojanje tajnih bogatstava i poslovanja dijela svjetskih lidera. Prethodno su to bili “Panama Papers” 2016. godine i “Paradise Papers” iz 2017. godine.

    Milo Đukanović je u prvoj reakciji potvrdio da je osnovao jednu od pomenutih firmi, Victoria Trust, ali da nije imao nikakvih poslovnih transakcija niti otvorenih bankarskih računa i da je vrlo brzo vlasništvo nad Victoria Trust prenio na sina jer se 2012. godine vratio na funkciju premijera.

    “U 2012. godini, u vrijeme kada nisam bio na javnoj funkciji u državi i nisam obavljao ni jednu državnu dužnost, radio sam na organizaciji poslovne infrastrukture gledajući da započnem poslovne aktivnosti sa mojim sinom. U to vrijeme ja sam uspostavio Victoria Trust za koji me pitate”, rekao je Đukanović MANS-u prije nego su “Pandorini papiri” objavljeni.

    “Nijesam uradio ništa nezakonito, ne samo ovim povodom, nego tokom svih ovih godina u kojima se bavim javnim poslovima u Crnoj Gori”, kazao je tada Đukanović.

  • Milovac: Đukanović će morati da dokazuje porijeklo imovine

    Milovac: Đukanović će morati da dokazuje porijeklo imovine

    Izvor: Portal RTCG

    Bez obzira na aktuelne sudske postupke koje je pokrenuo protiv Agencije za sprečavanje korupcije, bivši predsjednik države Milo Đukanović će na kraju ipak morati da dokazuje porijeklo svoje imovine, ocijenio je za Portal RTCG Dejan Milovac iz MANS-a.

    Prvostepenom presudom Osnovnog suda u Podgorici odbijen je kao preuranjen tužbeni zahtjev Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije, kojim je bivši predsjednik tražio naknadu nematerijalne štete u iznosu od 5.000 eura zbog povrede časti, ugleda i dostojanstva.

    Milovac je komentarisao da li će Đukanović ipak, bez obzira na aktuelne predmete koji su pokrenuti po njegovoj inicijativi, pred sudovima morati da dokazuje porijeklo imovine i istakao je da je važno napraviti jasnu razliku između postupaka koje vodi ASK i pitanja stvarnog porijekla imovine bivšeg predsjednika države.

    “Postupci koje ASK vodi protiv Đukanovića, a koji su predmet njegovih tužbi i privatnih tužbi, ne tiču se dokazivanja porijekla njegove imovine. Riječ je o tome da Đukanović određenu imovinu nije prijavio u trenutku kada je bio u obavezi da to učini Agenciji za sprečavanje korupcije, odnosno ranije Komisiji za sprečavanje sukoba interesa“, naveo je Milovac.

    Kako dodaje, to je isključivo administrativno pitanje, dok bi ključnu ulogu moralo da ima državno tužilaštvo.

    “Ono što bi trebalo da uslijedi, prema našim saznanjima, jeste postupanje tužilaštva, koje je u pojedinim slučajevima i samo saopštilo da je otvorilo određene predmete kada je u pitanju porijeklo njegove imovine. Bez obzira na to da li je imovina prijavljena ili nije, tužilaštvo bi konačno trebalo da ispita odakle ona potiče“, kazao je Milovac.

    Upozorava da važeći zakonski okvir u velikoj mjeri otežava takve postupke.

    “Nažalost, trenutni zakonski okvir znatno otežava tužilaštvu da procesuira Đukanovića po pitanju neprijavljene ili eventualno skrivene imovine koja bi mogla biti otkrivena u budućnosti“, rekao je Milovac.

    Posebno je ukazao na slučajeve poput “Pandora papira“, u vezi s kojima javnost još nema jasne informacije.

    “Podsjetiću da u slučajevima poput Pandora papira još uvijek nemamo konkretne informacije iz tužilaštva dokle se stiglo sa tom, vjerujem, izuzetno komplikovanom istragom koja se vodi u više jurisdikcija. Kada se otkrije imovina za koju postoji sumnja da je Đukanović posjeduje, a čije je porijeklo teško dokazati, po važećem zakonodavstvu tužilaštvo mora da dokaže iz kog krivičnog djela su potekla sredstva za njenu nabavku i da li je ta imovina bila predmet krivičnog djela“, istakao je Milovac.

    Prema njegovim riječima, to predstavlja ozbiljan problem, imajući u vidu dugogodišnju vladavinu.

    “To je mnogo komplikovaniji proces, jer s obzirom na to da je Đukanović gotovo 30 godina bio na vlasti, čak i ako se dokaže neko krivično djelo, vrlo je vjerovatno da će ono biti zastarjelo. Sa druge strane, moguće je i da takvo krivično djelo u to vrijeme nije ni postojalo“, kazao je Milovac.

    Dejan Milovac/MANS

    Podsjeća da su određena krivična djela relativno skoro uvedena u domaće zakonodavstvo.

    “Tek smo nedavno prepoznali pranje novca, kriminalno udruživanje i organizovani kriminal kao krivična djela. Zbog toga Crna Gora mora da dobije tzv. “antimafija zakon”, odnosno zakon u kojem se postupak vodi protiv imovine, a ne protiv osobe“, naglasio je Milovac.

    Takav model, kako dodaje, bio bi ključan ne samo u ovom slučaju.

    “U tom slučaju tužilaštvo ne bi moralo da dokazuje krivično djelo iz kojeg je imovina potekla. Imali bismo potpuno drugačiju situaciju, ne samo kada je u pitanju Đukanović, već i drugi javni funkcioneri i tzv. bezbjednosna lica koja raspolažu ogromnom imovinom čije porijeklo ne mogu da objasne“, rekao je Milovac.

    Zaključuje da je Crnoj Gori potreban model kakav postoji u Italiji.

    “MANS već godinama govori da je tzv. ‘italijanski model’ neophodan. Crna Gora se danas nalazi tamo gdje je Italija bila prije nekoliko decenija, na početku borbe protiv mafije. Iako je riječ o drastičnoj mjeri, ona je nužna imajući u vidu stanje pravosuđa, pritiske organizovanog kriminala i slabe kapacitete za finansijske istrage“, kazao je Milovac.

    On ističe da se do tada ne mogu očekivati ozbiljni sudski epilozi.

    “U tom smislu, očekujem da će Đukanović u dogledno vrijeme imati određene obaveze pred sudovima, ali bez suštinskog rješenja dok ne dođemo do modela koji omogućava da se vodi postupak protiv imovine“, zaključio je Milovac.

  • ASK ponovo da provjeri Abazovićev put u Dubai

    ASK ponovo da provjeri Abazovićev put u Dubai

    Piše: Tina Popović (ND Vijesti)

    Agencija za sprečavanje korupcije, kojom je tada rukovodila Jelena Perović, netačno je tumačila Zakon o sprečavanju korupcije, kada je odlučila da put bivšeg premijera i aktuelnog lidera Građanskog pokreta URA Dritana Abazovića u Ujedinjene Arapske Emirate (UAE) 2021. godine nije poklon i da nije morao da ga prijavi.

    To je stav Upravnog suda Crne Gore, u presudi koju su donijeli nakon što je Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) osporila takvu odluku Agencije.

    Abazović je, u pratnji tadašnjeg savjetnika Filipa Adžića boravio u UAE u decembru 2021, a na društvenim mrežama je, pored ostalog, tada objavio i fotografiju sa trke Formule 1 u Abu Dabiju, zahvaljujući domaćinima što su “ispunili jedan od dječačkih snova”.

    “U ponovnom postupku, tuženi organ će postupiti po primjedbama iz ove presude i donijeti novu, zakonitu odluku u ovoj upravnoj stvari”, stoji u presudi Upravnog suda.

    Iz Agencije su “Vijestima” kazali da su primili tu presudu.

    “Odmah po prijemu predmetne presude, javnom funkcioneru na kojeg se odnosi Vaš upit upućen je poziv da se izjasni o navodima iz inicijative i presude Upravnog suda. Nakon dostavljenog izjašnjenja javnog funkcionera, naloženo mu je da dostavi i dokaze na koje se u svom izjašnjenju pozvao. Tokom jaanuara biće nastavljen upravni postupak, a Agencija će, postupajući u skladu sa rokovima propisanim odredbama Zakona o upravnom postupku, postupiti po nalogu iz presude Upravnog suda”, odgovorili su “Vijestima” iz institucije, kojom rukovodi vršilac dužnosti direktora Dušan Drakić.

    Bivši premijer je juče redakciji kratko kazao da nema “poseban komentar”.

    “ASK je gori nego u vremenu Jelene Perović, vidimo se na sudu”, poručio je Abazović.

    Perović tvrdila da putovanje nije poklon

    U presudi se, pored ostalog, navodi da je Upravni sud ocijenio da su “razlozi dati u obrazloženju rješenja nejasni i u suprotnosti sa stanjem u spisima predmeta i ne upućuju na odluku datu u dispozitivu, da tuženi organ (Agencija) pogrešno tumači materijalno pravo, te da činjenično stanje nije pravilno i potpuno utvrđeno”.

    “…Pogrešan je zaključak tuženog organa da Zakon jasno definiše da poklon čini novac, hartije od vrijednosti ili dragocjeni metal, kod činjenice da je članom 6 stav, 1, tačka 5 predviđeno da poklon obuhvata stvar, pravo ili uslugu stečenu, odnosno izvršenu bez naknade i svaku drugu korist koja se daje javnom funkcioneru ili povezanom licu sa javnim funkcionerom, u vezi sa vršenjem javne funkcije. Dakle, iz navedene odredbe jasno proizilazi da pomenuti Zakon definiciju poklona postavlja mnogo šire nego što to proizilazi iz tumačenja tuženog organa u osporenoj odluci, pa je samim tim rezonovanje tuženog, a koje predstavlja jedan od ključnih razloga za donošenje odluke, da se u konkretnom slučaju ne radi o poklonu u smislu predmetnog Zakona, netačno”, upozorava u presudi predsjednica Vijeća Upravnog suda Tatjana Krpović.

    Prema ocjeni suda, pogrešno tumačenje materijalnog prava imalo je za posljedicu da Agencija u konkretnom slučaju nije pravilno i potpuno utvrdila činjenično stanje, jer se nije podrobnije bavila ispitivanjem okolnosti u vezi sa predmetnim putovanjem u UAE.

    “…Te ko je, na koji način i zbog kojeg razloga platio troškove istog. Naime, tuženi organ svoj zaključak da je imenovani javni funkcioner na predmetno putovanje išao u svojstvu građanina, a ne javnog funkcionera, temelji na dopisu Generalnog sekretarijata Vlade Crne Gore od 31.08.2022. godine, ne upuštajući se u ispitni postupak koji je normiran odredbama člana 36 Zakona o sprečavanju korupcije, kao i odredbom člana 107 stav 1 Zakona o upravnom postupku, kojim je propisano da se u upravnom postupku mogu koristiti sva sredstva pogodna za utvrđivanje činjeničnog stanja koja odgovaraju konkretnom slučaju, kao što su isprave, iskazi svjedoka, izjave stranaka, nalazi i mišljenja vještaka, tumača i uviđaj”, stoji u presudi.

    Sud još naglašava da je Agencije tada, na čelu sa Perović, imala na raspolaganju “sva dokazna sredstva, pa se samim ‘istražna funkcija’ ne može iscrpjeti, odnosno svesti na puku provjeru evidencije odnosno registra poklona”.

    “…Posebno pri činjenici da se imenovanom javnom funkcioneru tužbenim navodima upravo ‘stavlja na teret’ da nije prijavio poklon koji se odnosi na plaćene troškove pomenutog putovanja”, zaključak je Upravnog suda.

    ASK: Adžić kršio zakon

    Agencija je nakon slične presude Upravnog suda, u maju 2025. objavila da je utvrdila je Filip Adžić kršio Zakon o sprečavanju korupcije, jer je pošao na darovani put u Dubai i Abu Dabi u decembru 2021. godine, što je morao da odbije ili da stranom poklonodavcu saopšti da takav poklon ne može da primi. Adžić je u UAE putovao sa Abazovićem.

    “Utvrđuje se da je javni funkcioner Filip Adžić prekršio član 18 stav 1 i član 19 stav 1 Zakona o sprečavanju korupcije jer je u vezi sa vršenjem javne funkcije primio poklon koji nije ni protokolarni ni prigodni, a koji se odnosio na plaćanje troškova puta u radnoj posjeti u Dubai i Abu Dabi (UAE) u decembru 2021. godine, a dužan je bio da isti odbije ili saopšti poklonodavcu da poklon ne može da primi”, naglašeno je u odluci ASK.

    Agencija je takvu odluku donijela nakon što je Upravni sud po tužbi MANS-a utvrdio da prethodno rukovodstvo ASK-a nije pravilno utvrdilo činjenično stanje.

    Perović je u odluci koja je osporena pred Upravnom sudu navela da Adžić nije kršio propise jer predmetno putovanje nije bilo u vezi sa vršenjem javne funkcije, već da je isključivo riječ o privatnoj organizaciji, te da mu je nejasno da pored toga što obavlja javnu funkciju, ne može imati svoju privatnost…”

    Nakon što je Drakić potpisao odluku da je Adžić kršio Zakon, iz URA su najavili tužbu protiv Agencije i poručili da je ta institucija podlegla političkom pritisku i da se koristila neistinama.

    “Nastavlja se hajka, plasiranje laži i zloupotreba institucija u svrhu obračuna sa političkim neistomišljenicima. Obaveza nam je da skrenemo pažnju na neistinite i maliciozne tvrdnje Agencije za sprečavanje korupcije(ASK) koja usljed nedostatka hrabrosti da se obračuna sa funkcionerima koji su napravili višemilionsku štetu državi jeftino konstruiše priču oko smještaja, hrane i pića potpredsjednika Građanskog pokreta URA Filipa Adžića”, poručili su tada iz URA.

  • Milovac: Đukanović nije prijavio izvor sredstava za neobjašnjenu imovinu

    Milovac: Đukanović nije prijavio izvor sredstava za neobjašnjenu imovinu

    Zaista su postali zanimljivi pokušaji različitih funkcionera DPS-a, pa evo konačno i novog šefa te partije, Danijela Živkovića da se opravda ali i da se relativizuje činjenica da je Milo Đukanović u vrijeme dok je bio na najvišim funkcijama u državi, u kontinuitetu kršio zakon kojima se uređuje obaveza prijave prihoda i imovine nadležnim državnim institucijama.

    Tako se kao mogući izvor sredstava za nabavku spornih satova i skupocjenog životnog stila porodice Đukanović pominje milionski profit jedne od njegovih firmi, ali i renta koju je ostvarivao njegov sin Blažo dok je bio dio porodičnog domaćinstva.

    Kao prvo, Đukanović u svojim imovinskim kartonima nikada nije prijavio bilo kakav profit neke od njegovih kompanija, a kamoli u milionskom iznosu. Niti jedan imovinski karton Đukanovića ne sadrži podatke o novcu na žiro računu ili gotovini za koji se može zaključiti da potiče od profita kompanija u kojima je Đukanović imao vlasništvo.

    Kada je u pitanju renta od poslovnog prostora koji je Blažo Đukanović dobio na poklon od svog strica, Aca Đukanovića, podaci iz imovinskih kartona pokazuju da je prihod po tom osnovu iznosio 77.000 Eura, 2008. godine 132.000 Eura, a 2009. godine 113,632 Eura. Već naredne godine mlađi Đukanović je izašao iz domaćinstva a Milo Đukanović prestao da prijavljuje prihode od te rente.

    Ono što funkcioneri DPS-a ne saopštavaju jeste da ta renta nije mogla biti korišćena za finansiranje satova, puteva u Dubai ili drugih oblika luksuznog životnog stila Đukanovića. Ovo iz razloga što je gotovo polovina potrošena već 2008. godine kada je Blažo Đukanović na Žabljaku od kompanije „Razvršje“ kupio stan i garažu, za šta je platio 132.000 EURa.

    Prihod od 2009. godine je takođe ostao nepotrošen jer je u imovinskom kartonu naveden kao „depozit u Prvoj banci“ u iznosu od još 113.000 eura.

    Bez obzira na to iz kojih sredstava je Đukanović finansirao nabavku sporne imovine, postojala je zakonska obaveza da se ta imovina uredno prijavi nadležnoj državnoj instituciji, što on nije učinio. To su činjenice koje su sasvim dobro poznate i funkcionerima DPS-a i koje se ne mogu sporiti.

    Đukanović nije imao problem da godinama prijavljuje ostalu imovinu koju posjeduje, pa ostaje nejasno zašto je danas problem da se javnosti i nadležnim institucijama objasni porijeklo imovine koja nije prijavljena, a za koju smo svi mogli da vidimo da postoji.

    Umjesto njega, to za sada pokušavaju da urade članovi partije čiji je on počasni predsjednik, i to na način koji otvara dodatan prostor za sumnju da je sporna imovina stečena nezakonito.

    Podsjećam da su iz DPSa prvo tvrdili da su fotografije montirane, da vodi specijalni rat protiv Đukanovića i njihove partije, pa onda da su i drugi imali obavezu da prijave satove i zašto se targetira samo Đukanović, da su satovi možda poklonjeni ili pozajmljeni, pa sve do posljednih konstrukcija da Đukanović za 30 godina na javnim funkcijama i kao uspješan biznismen imao vremena i umijeća da spornu imovinu i zaradi.

    Za šta god se u DPSu odluče kao finalnu verziju, svaka od njih je podrazumijevala zakonsku obavezu da se stečena imovina prijavi.

    Sve osim toga je posao za tužilaštvo koje bi trebalo da se bavi izvorima sredstava iz kojih je Đukanović mogao da priušti spornu imovinu i luksuzan životni stil.

    Dejan Milovac
    Direktor Istraživačkog centra MANS-a

  • Slučaj Jovićević: Bivša tužiteljka propustila da prijavi kupovinu stana

    Slučaj Jovićević: Bivša tužiteljka propustila da prijavi kupovinu stana

    Agencija za sprječavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je bivša državna tužiteljka Vesna Jovićević prekršila Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavila promjenu imovine nakon što je njen sin kupio stan u Podgorici, a postupak koji je prethodio odluci sproveden je na osnovu inicijative koju je MANS podnijela Agenciji.

    Prema nalazima ASK, Jovićević je bila dužna da, kao javni funkcioner, u zakonom propisanom roku dostavi vanredni izvještaj o povećanju imovine, budući da je njen sin u vrijeme kupovine nepokretnosti bio član njenog zajedničkog domaćinstva. Promjena imovinskog stanja odnosi se na kupovinu stana površine 45 kvadrata u vrijednosti 63.000 eura, koju je njen sin realizovao 7. juna 2019. godine. Ugovor o kupoprodaji zaključen je pred notarom, a nepokretnost je kupljena od podgoričke kompanije „Rezident“ DOO.

    ASK je u obrazloženju odluke navela da je Jovićević, kao javni funkcioner, bila u zakonskoj obavezi da prijavi svaku promjenu u imovini svog domaćinstva, bez obzira na izvor sredstava kojim je član domaćinstva stekao imovinu. Kako takav izvještaj nije dostavljen, Agencija je zaključila da je time prekršena odredba Zakona o sprječavanju korupcije koja se odnosi na obavezu prijavljivanja imovine.

    Odluka Agencije potvrđuje osnovanost inicijative MANS-a, ali i podsjeća na to da se ovdje ne radi o bilo kom javnom funkcioneru, već o nekadašnjoj državnoj tužiteljki — profesiji koja bi trebalo da bude primjer transparentnosti, integriteta i dosljednosti u primjeni zakona. Upravo tužioci i sudije, kao lica na prvoj liniji borbe protiv koruptivnog ponašanja, imaju pojačanu odgovornost da uredno i pravovremeno prijavljuju svaku promjenu imovine u svom domaćinstvu.

    Ovaj slučaj pokazuje da sistem nadzora nad imovinom ne može funkcionisati na pretpostavci dobrovoljnosti, već da zahtijeva provjere, prijave i inicijative koje dolaze spolja. Kada takva obaveza izostane upravo kod onih koji treba da osiguraju zakonitost u radu drugih, posljedice po povjerenje javnosti su još veće.

    MANS smatra da je slučaj Jovićević posebno značajan upravo zbog njenog položaja u pravosudnom sistemu i očekuje da ASK podjednako dosljedno postupa u svim predmetima koji se odnose na imovinu nosilaca odgovornih funkcija. Ova odluka, donesena nakon inicijative civilnog društva, podsjeća da kontrola imovine javnih funkcionera ostaje ključno sredstvo za izgradnju povjerenja u institucije i sprečavanje institucionalne netransparentnosti.

    MANS

  • Zašto je izgubljena “Limenka”?

    Zašto je izgubljena “Limenka”?

    Da li je nekadašnja šefica podgoričkog tužilaštva Ljiljana Klikovac uticala na istragu u slučaju “Limenka” zbog činjenice da je njen suprug radio u firmi Aca Đukanovića, utvrdiće Agencija za sprečavanje korupcije, nakon što su ponovo otvorili taj predmet.

    Brat dugogodišnjeg prvog čovjeka države Mila Đukanovića svojevremeno je kupio državnu parcelu u podgoričkom naselju, ali se država u ugovornom roku nije iselila iz prostorija tzv. “Limenke”, zbog čega je na sudu dobio nešto više od 10 miliona eura.

    Slučaj je više godina istraživan zbog moguće korupcije i namjernog činjenja tadašnjih nadležnih organa u korist Đukanovića, premijerovog brata, ali je na kraju okončan odbacivanjem krivične prijave zbog zastare.

    Agencija je nalog za novo postupanje po inicijativi Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) u slučaju sada bivše tužiteljke iz 2017. godine nedavno dobila od Upravnog suda.

    MANS je još prije osam godina tražio da Agencija provjeri da li je Klikovac bila u sukobu interesa, jer je u vrijeme kad je institucija kojom je rukovodila odbacila prijave protiv Veljovića, njen suprug Milan Klikovac bio član Odbora direktora i akcionar firme Aca Đukanovića, koja je na štetu države profitirala od slučaja “Limenka”.

    To je, međutim, odbio da provjeri tadašnji direktor Sreten Radonjić, a i pored presude Upravnog suda iz 2022. to nije učinila ni bivša čelnica Agencije Jelena Perović, sada optužena za zloupotrebu službenog položaja.

    MANS je zato podnio novu tužbu protiv Agencije zbog neizvršavanja presuda Upravnog suda, pa je ta institucija nedavno naložila ASK-u da u roku od 30 dana postupi kako im je već jednom naloženo.

    “Agencija za sprečavanje korupcije primila je predmetnu presudu, postupila po nalogu i pokrenula postupak, koji je trenutno u fazi prikupljanja dokumentacije potrebne za odlučivanje. Čim postupak bude okončan, u najkraćem roku ćemo obavijestiti javnost o ishodu”, odgovoreno je “Vijestima” iz Agencije.

    MANS: SIMBOL MOĆI I KORUPCIJE BIO U FIOKAMA ASK-A

    Iz MANS-a su juče “Vijestima” kazali da “najnovija presuda Upravnog suda, kojom se nalaže Agenciji da konačno postupi po inicijativi protiv tužiteljke Ljiljane Klikovac zbog mogućeg konflikta interesa u predmetu ‘Limenka’, predstavlja još jednu potvrdu da je prethodna uprava ove institucije, na čelu sa bivšom direktoricom Jelenom Perović, svoj posao obavljala selektivno i suprotno javnom interesu”.

    “ASK je godinama odbijala da se pozabavi ovim predmetom, iako je MANS još 2017. godine podnio inicijativu kojom je ukazao na moguće kršenje Zakona o sprečavanju korupcije, s obzirom na to da je suprug tužiteljke Klikovac bio član Odbora direktora Republičkog zavoda za urbanizam i projektovanje (RZUP) firme koja je u većinskom vlasništvu brata bivšeg premijera Mila Đukanovića i koja je bila direktno uključena u slučaj ‘Limenka’”, kažu iz MANS-a.

    Naglašavaju da predmet “Limenka”, u kojem je državni budžet oštećen za više od deset miliona eura, “decenijama simbolizuje povezanost moći, korupcije i neodgovornosti u institucijama”.

    “Upravo zbog toga, ASK je imao zakonsku obavezu da ispita da li je tužiteljka Klikovac, kao rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, bila u sukobu interesa u predmetu u kojem su poslovni interesi njenog supruga i članova njegove uprave bili očigledno povezani sa stranama u postupku. Presuda Upravnog suda sada jasno potvrđuje da je postupanje ASK-a bilo nezakonito i da je Agencija bila dužna da u potpunosti ispita sve okolnosti ovog slučaja”, naglasili su iz MANS-a.

    Poručuju da je posljednja odluka suda “ujedno i ozbiljno upozorenje novom rukovodstvu Agencije da mora raskinuti sa praksom selektivne primjene zakona i zaštite privilegovanih pojedinaca”.

    “MANS očekuje da ASK bez ikakvog daljeg odlaganja postupi po nalogu Upravnog suda, pokrene postupak po našoj inicijativi i konačno počne da rješava brojne predmete koji godinama stoje u fiokama”, zaključuju iz MANS-a.

    “LIMENKA” OD SDT-A DO ODT-A

    Podgorički ODT je u maju 2017. godine odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg šefa Uprave policije Veselina Veljovića u slučaju “Limenka” zbog zastare. Afera “Limenka” građane je koštala više od 10 miliona eura, a tokom više vođenih postupaka ispitivana je odgovornost visokih policijskih funkcionera. Radi se o poslu u kojem je zbog nepoštovanja ugovora od strane državnih organa profitirao brat bivšeg šefa države Mila Đukanovića, Aco Đukanović. On je 2008. godine od Vlade kupio zemljište na kojem se još nalazi čuvena “Limenka”, zgrada Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) i Uprave policije (UP).

    Prema ugovoru, koji je potpisao Veljović, Vlada, odnosno MUP je bio dužan da ukloni tu zgradu do 2010. godine, ali to nije učinjeno. Đukanović je tužio državu i dobio više od 10 miliona odštete. Presudu u korist Đukanovića donijela je sutkinja Natalija Boričić, a tu presudu potvrdio je i Viši sud. U vrijeme kada je ugovor sklopljen, pa sve do isteka roka za uklanjanje “Limenke”, premijer je bio Milo Đukanović.

    Niko od tada nadležnih nije odgovarao za štetu koja je napravljena. Predmet “Limenka” je u vrijeme mandata Milivoja Katnića iz Specijalnog državnog tužilaštva proslijeđen podgoričkom ODT-u.

    Ljiljana Klikovac podnijela je ostavku polovinom 2021. godine. Ona se prethodno kandidovala za mjesto u Vrhovnom državnom tužilaštvu, ali nije i izabrana.

    “Ja imam 32 godine tužilačkog staža, odnosno 37 radnog. Malo ko trenutno u tužilačkoj organizaciji ima ovoliko staža. Iza mene je uvijek stojao rad i posvećenost. Sve je išlo jednim usponom, ali sticajem okolnosti, zakon je takav i ja sam sa jedne pozicije u vrhu došla na početnu poziciju na kojoj sam bila još 1989. godine. Sada sam u hijerarhiji na nivou kandidata kojima sam ja mentor i koji će u septembru da postanu tužioci. Mene je zakon degradirao”, navela je ranije Klikovac tokom intervjua za mjesto u Vrhovnom državnom tužilaštvu pred članovima Tužilačkog savjeta.

  • MANS: Oduzimanje imovine traži političku hrabrost, ne izgovore

    MANS: Oduzimanje imovine traži političku hrabrost, ne izgovore

    Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) pozdravlja najavu Ministarstva pravde o mogućim izmjenama zakonskog okvira za oduzimanje imovine stečene kriminalom, ali upozorava da će takve mjere imati smisla samo ako prate stvarna politička volja i nezavisne institucije.

    Prema ocjeni MANS-a, nezakonito bogaćenje javnih funkcionera u Crnoj Gori je postalo sistemski problem, dok su institucije, koje bi trebalo da spriječe takve pojave, godinama bile pod snažnim političkim uticajem.

    „Umjesto da izgrađuje sistem koji sankcioniše zloupotrebe, svaka vlast do sada je birala da štiti svoje partijske kadrove. Ukoliko se taj obrazac ne promijeni, najavljene izmjene zakona neće donijeti rezultate“, poručuju iz MANS-a.

    Organizacija podsjeća da je kriminalizacija nezakonitog bogaćenja obaveza koju je Crna Gora preuzela prije više godina, ali da do danas nije osigurana njena primjena u praksi.

    „Država mora biti spremna da ispita porijeklo imovine svih javnih funkcionera, uključujući i one na najvišim pozicijama. Sve drugo bi predstavljalo još jedan politički manevar bez stvarnog efekta“, naglašavaju iz MANS-a.

    Zakon mora pratiti nezavisnost institucija

    Iz MANS-a upozoravaju da novi modeli za oduzimanje imovine mogu biti efikasni samo ako ih primjenjuju nezavisno tužilaštvo, sudovi i druga tijela oslobođena partijskog uticaja.

    „Bez profesionalnih i politički nezavisnih institucija, svaki novi zakon ostaje mrtvo slovo na papiru. Potrebna je hrabrost da se zakon primijeni jednako prema svima, bez obzira na političku pripadnost ili funkciju“, poručuju iz organizacije.

    Najave Ministarstva pravde kao okvir

    Ministarstvo pravde najavilo je tri moguća modela za efikasnije oduzimanje imovine stečene kriminalom – kroz izmjene postojećeg zakona, donošenje posebnog „anti-mafija“ zakona, ili poreske kontrole i analizu imovinskih kartona.

    Iako MANS podržava svaku inicijativu koja može unaprijediti borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, organizacija podsjeća da zakoni bez nezavisnih institucija i stvarne političke volje ne mogu proizvesti rezultate.

    Politička volja kao ključni test reforme

    „Oduzimanje nezakonito stečene imovine biće pravi test za aktuelnu vlast. Ako institucije počnu da djeluju jednako prema svima, to će značiti da je Crna Gora konačno napravila iskorak iz sistema nekažnjivosti“, zaključuju iz MANS-a.

  • Presuda Upravnog suda: Medenica će morati da objasni kuću u Kolašinu

    Presuda Upravnog suda: Medenica će morati da objasni kuću u Kolašinu

    Upravni sud je presudom obavezao Agenciju za sprečavanje korupcije da sprovede postupak po inicijativi MANS-a u vezi sa uvećanjem imovine kćerke i unuke Vesne Medenice u vrijeme dok je ona još bila funkcionerka;

    Maloljetna unuka bivše predsjednice Vrhovnog suda na poklon je 2018. dobila parcelu u centru Kolašina, a ubrzo je na tom zemljištu “nikla” i luksuzna vila od 340 kvadrata…

    Bivša prva žena crnogorskog sudstva Vesna Medenica moraće pred Agencijom za sprečavanje korupcije da objasni na koji su način njena kćerka Marija i maloljetna unuka D. D. stekle luksuznu vilu u centru Kolašina, na zemljištu koje im je navodno poklonio kum Rado Gago Arsić, sada osumnjičeni za utaju poreza.

    To proizilazi iz presude Upravnog suda po tužbi Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), nakon što je Agencija, pod rukovodstvom bivše direktorice Jelene Perović, ignorisala njihovu inicijativu za provjeru, predatu još u maju 2022.

    MANS je u aprilu te godine objavio da je kćerka Vesne Medenice krajem jula 2018. stavila potpis na ugovor kojim potvrđuje da je u ime svoje maloljetne kćerke D. D. primila poklon od tivatskog biznismena Rada Arsića, vrijedan 21.000 eura, a radi se o zemljištu od 586 metara kvadratnih u centru Kolašina.

    Poklon je, naveli su tada iz MANS-a, došao svega deset dana nakon što je Arsić pribavio građevinsku dozvolu za izgradnju kuće na toj parceli, što potvrđuje i zvanična dokumentacija kolašinskog Sekretarijata za urbanizam.

    Na toj poklonjenoj parceli je četiri godine kasnije – 2022. već bio objekat, a prema podacima iz tehničke dokumentacije do koje je MANS došao, radovi na kući površine oko 340 kvadrata iznosili su oko 125.000 eura, bez unutrašnjeg opremanja.

    Arsić je tada kazao da je njegov gest isključivo “izraz zahvalnosti”, kao i da poklon nije imao nikakav “uzvratni karakter”. Arsić je rekao i da je zemljište poklonjeno s ciljem da se pomogne maloljetnoj D. D., kao i da ga s porodicom Vesne Medenice vežu kumovski odnosi…

    PEROVIĆ IGNORISALA INICIJATIVU

    MANS je u maju 2022. tražio od Agencije, kojom je tada rukovodila Perović, provjeru osnova sticanja imovine i prihoda maloljetne D. D., odnosno Marije Medenice, povezanog lica s Vesnom Medenicom, tada već bivšom predsjednicom Vrhovnog suda Crne Gore.

    Tu inicijativu, međutim, tadašnje rukovodstvo Agencije je ignorisalo zbog čega je MANS podnio tužbu Upravnom sudu.

    “Obavezuje se Agencija za sprečavanje korupcije da bez odlaganja, a najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema presude, donese odluku po zahtjevu tužioca od 9. 5. 2022. godine”, stoji u presudi Upravnog suda.

    U presudi se još navodi da je Agencija, u odgovoru na tužbu MANS-a, tvrdila da se “upravni postupak ne može pokrenuti protiv bivših javnih fukcionera, jer je eksplicitno navedeno da se upravni postupak pokreće protiv javnih funkcionera, a da je Vesni Medenici prestala funkcija 31. 12. 2020. godine, pa ona u momentu podnošenja inicijative nije bila javna funkcionerka…”.

    Sud je ipak bio stava da je Agencija morala da sprovede postupak.

    “Iz dokaza priloženih uz tužbu se utvrđuje da tuženi organ nije, u propisanom roku, odlučio po zahtjevu tužioca, zbog čega su se stekli uslovi iz člana 12, stav 2 Zakona o upravnom sporu za pokretanje upravnog spora i donošenje odluke u smislu odredbe člana 35, stav 3 istog zakona, kojom je propisano da, kada je tužba podnijeta zbog ćutanja uprave u skladu sa zakonom, a Upravni sud utvrdi da je osnovana, presudom će usvojiti tužbu i obavezati tuženi javnopravni organ da riješi predmetnu upravnu stvar”, presuda je Upravnog suda.

    KUMSTVO I “SAVJESNI”

    U podgoričkom Višem sudu u toku je suđenje Medenici i sutkinji Privrednog suda Milici Vlahović Milosavljević.

    Optužnicom je predstavljeno da je Medenica, kao predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore, zloupotrebom službenog položaja putem podstrekavanja, navodno uticala i na sutkinju Vlahović Milosavljević da donese odluku u predmetu u korist njenog kuma Rada Arsića, a na štetu korporacije “Ten” sa sjedištem u Moskvi.

    Pored kumovskih odnosa, Arsića je za Medenice vezivao i zajednički projekat izgradnje luksuznih vila u tivatskom zalivu sa Milošem Medenicom. MANS je još 2020. godine protiv Arsića i Medenice podnio krivičnu prijavu zbog nelegalne gradnje u zoni morskog dobra.

    Taj tivatski biznismen je široj javnosti poznat još od 2007, kada je uz ljude bliske porodici Đukanović učestvovao u dokapitalizaciji Prve banke Crne Gore…

    Arsić je u aprilu ove godine uhapšen u akciji Sektora za borbu protiv kriminala, odnosno njihovog Odsjeka za borbu protiv korupcije, ekonomskog kriminala i sprovođenje finansijskih istraga, zbog sumnje da je oštetio budžet za više od 311.000 eura.

    Iz policije je tada saopšteno da se sumnja da je Arsić, postupajući u ime i za račun prijavljenog pravnog lica ‘C. C. G.’ iz Tivta, u svojstvu izvršnog direktora i osnivača, kontinuirano tokom 2019, 2020, 2021, 2022, 2023. i 2024. godine “u cilju izbjegavanja poreskih dažbina nije prikazivao prihode ostvarene po više osnova”.

    “I što su s računa prijavljenog pravnog lica novčana sredstva transferisana na lični račun prijavljenog R. A., kao i na način što su novčana sredstva prijavljenog pravnog lica korišćena za otplatu bankarskog kredita imenovanog izvršnog direktora, a da na iste nije obračunavan, niti plaćan porez na lična primanja, čime su po osnovu neobračunatih i neplaćenih poreskih obaveza, po osnovu poreza na prihod od imovine i imovinskih prava, kao i poreza na prihod od kapitala za sebe i prijavljeno pravno lice pribavili protivpravnu imovinsku korist u ukupnom iznosu od 311.165,82 eura, a na direktnu štetu Budžeta Crne Gore”, saopšteno je tada.

    I bivša direktorka Agencije Jelena Perović u prijateljskim je odnosima s Medenicom.

    “Vijesti” su prije dvije godine objavile dio transkripta njihovih razgovora, prema kojima je Perović svojevremeno mimo propisa tražila i dobijala sugestije od Medenice kako da postupa u pojedinim predmetima. Konsultovala se s njim o tome da li nekome da odredi pritvor ili ukine pritvor, izvinjavala se što joj u jednom slučaju nije prihvaćen sporazum o priznanju krivice, obavještavala je ko je konkurisao za koje pozicije u pravosuđu…

    “OK. Hvala na informisanju. Tako rade savjesni”, odgovara joj Medenica.

  • Radulović kršio zakon jer nije prijavljivao plate supruge

    Radulović kršio zakon jer nije prijavljivao plate supruge

    Bivši predsjednik Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije Momčilo Radulović kršio je propise jer nije prijavljivao tačne i potpune podatke koji se odnose na prihode njegove supruge.

    To je utvrdila Agencija za sprečavanje korupcije (ASK).

    “Utvrđuje se da je Momčilo Radulović, kao javni funkcioner prekršio član 25 stav 2 Zakona o sprečavanju korupcije jer u izvještaju o prihodima i imovini za 2021. godinu nije prijavio tačne i potpune podatke, a koji se odnose na prihode supruge kao člana zajedničkog domaćinstva javnog funkcionera”, stoji u odluci ASK.

    Agencija je postupala po prijavi Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), a nakon što je to naložio Upravni sud u decembru prošle godine.

    Prethodno je bivšra direktorica ASK Jelena Perović odbacila inicijativu MANS-a, nakon čega se ta NVO obratila Upravnom sudu.

    “… Imajući u vidu da je članom 26 stav 1 tačka 3 Zakona propisano da Izvještaj između ostalog mora sadržati podatke o imovini i prihodima kako javnog funkcionera tako i članova zajedničkog domaćinstva, u konkretnom slučaju supruge, kao i da prihodi supružnika javnog funkcionera ne spadaju u podatke iz člana 29 Zakona, koji se ne objavljuju, Agencija je utvrdila da je imenovani bio u obavezi da navede tačne i potpune podatke u Izvještaju o prihodima i imovini za 2021. godinu br. 02-02-4-3224 od 24.03.2022.godine, što imenovani nije učinio, pa Agencija konstatuje da je u konkretnom slučaju prekršen član 25 stav 2 Zakona o sprečavanju korupcije odnosno kako je prethodnim Zakonom o sprječavanju korupcije bila propisana obaveza članom 23 stav 2”, piše u odluci ASK..

    Tokom ispitnog postupka Radulović je tvrdio da su navodi iz prijave neosnovani, da prijava obiluje polovičnim informacijama i “neistinama koje vode zloupotrebi državnih institucija od strane podnosioca, što je dovelo i do pokretanja ovog postupka”.

    “U odnosu na podatke supruge, kazao je da je dostavio u jedinoj mogućoj zakonitoj formi, poštujući međunarodne ugovore koje je naša država ratifikovala i koji su obavezujući, a koje tvrdnje Agencija nije mogla prihvatiti jer su isti suprotni međunarodnim standardima i pozitivno pravnim propisima, pa iz tog razloga nijesu ni mogli biti potkrijepljeni materijalno pravnim dokazima, koji bi išli u prilog tvrdnjama javnog funkcionera”, stoji u odluci Agencije.