Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu odbio je juče amandmane na Predlog zakona o slobodnom pristupu informacijama kojima se javnosti omogućava pristup podacima o prihodima i imovini povezanih lica javnih funkcionera – uključujući djecu i druge članove porodice, bez obzira na to da li su formalno dio zajedničkog domaćinstva. Suština tih amandmana bila je da se unaprijedi transparentnost sistema evidentiranja imovine javnih funkcionera, ali i demotiviše praksa da se imovina “izmjesti” na djecu i rodbinu čim izađu iz domaćinstva, čime prestaje obaveza prijavljivanja i kontrola.
Ove amandmane su podnijeli poslanici Demokrata, Momčilo Leković, Duško Stijepović i Anđela Vojinović, ali je ipak većina poslanika aktuelne vlasti pokazala da im je postalo važnije da ostave mogućnost da se nastavi sa starom praksom skrivanja imovine i prihoda, nego da se zaista uspostavi sistem koji jednako važi za sve – i za bivše i za sadašnje funkcionere.
Ovakva odluka Odbora znači da će javnost i dalje biti uskraćena za ključne informacije o imovini i prihodima članova porodica današnjih funkcionera, ali i o imovini koja je godinama skrivana upravo kroz “povezana lica”. To je posebno problematično jer je, kako je MANS više puta dokumentovao, postoji značajan broj slučajeva da djeca funkcionera odmah po punoljetstvu “izađu iz domaćinstva”, a zatim postanu vlasnici vrijednih nekretnina i druge imovine, bez jasnog i provjerljivog porijekla.
Da je riječ o realnom, a ne teorijskom problemu, najbolje pokazuju konkretni primjeri iz prakse koje je MANS godinama objavljivao. U slučaju porodice bivšeg predsjednka, Mila Đukanovića, podaci o prihodima od rente koje je ostvarivao njegov sin, Blažo Đukanović, prestaju da budu javno vidljivi upravo nakon što je on “izašao iz domaćinstva”, iako je ranije evidentirano da su ti prihodi bili desetine i stotine hiljada eura godišnje, dok je već 2008. godine kupljena nekretnina (stan i garaža) za 132.000 eura. Danas Đukanović upravo prihode svoje porodice koji nigdje nisu prijavljeni navodi kao porijeklo imovine koja značajno prevazilazi njegove zvanične prihode.
Međutim, Pandora papiri su dodatno ogolili koliko su “povezana lica” ključna za razumijevanje stvarnog vlasništva i kontrole imovine. Dokumentacija koju je MANS obradio pokazala je da su Milo i Blažo Đukanović zaključivali tajne ugovore o upravljanju imovinom i uspostavljali strukture poput trustova (navodi se “Victoria Trust” i “Capecastel Trust”), uz mrežu kompanija i posrednika kroz više država i offshore jurisdikcija. Upravo takve šeme – gdje se vlasništvo i tokovi novca sakrivaju iza složenih aranžmana i povezanih subjekata – čine transparentnost o povezanim licima još važnijom, jer bez nje javnost ostaje bez mogućnosti da prati gdje završava imovina i ko njome stvarno upravlja.
Posebno ilustrativan je i slučaj Miloša Medenice, sina bivše predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore, Vesne Medenice, u kome je MANS otkrio luksuznu vilu na primorju vrijedne 700.000 eura čiju izgradnju Medenica nije objasnio zvaničnim prihodima. U predmetima koji se tiču porodice Vesne Medenice, MANS je ukazivao i na mehanizam “poklona” i uvećanja imovine u krugu porodice: maloljetna unuka je 2018. godine dobila na poklon parcelu u centru Kolašina, nakon čega je na tom zemljištu izgrađena luksuzna kuća. Poklon je obezbjeđen od Rada Arsića čije se ime pominje u postupku koji se vodi protiv Medenice zbog zloupotrebe službenog položaja i vršenje nezakonitog uticaja.
Svi ovi slučajevi pokazuju isto: kada se sistem nadzora i transparentnosti svede samo na ono što je formalno u domaćinstvu, ostaje ogroman prostor da se imovina i prihodi sklone od javnosti – legalno, “na papiru”, a suštinski koruptivno.
Zato je odbijanje amandmana o dostupnosti podataka o povezanim licima ozbiljan udar na ideju da će novi Zakon o slobodnom pristupu informacijama ojačati borbu protiv korupcije. Bez mogućnosti da javnost vidi i provjeri imovinu koja se vodi na djecu i druge povezane osobe, država zapravo štiti najčešći mehanizam prikrivanja nezakonitog bogaćenja.
Pozivamo skupštinsku većinu da pokaže minimum odgovornosti prema obećanjima koja su davali građanima i spremnost da se zaista bore protiv korupcije – pa i u sopstvenim redovima – tako što će do plenuma preispitati ovu odluku i podržati rješenja koja sužavaju prostor za skrivanje imovine, umjesto da je podstiču.
MANS je pokrenuo portal www.imovinafunkcionera.me, javno dostupan i pretraživ onlajn registar imovine i prihoda crnogorskih javnih funkcionera. Portal je zamišljen kao alat za građane, novinare i institucije da na jednom mjestu, brzo i jasno, provjere kako se imovina nosilaca javnih funkcija mijenja i da li je u skladu sa njihovim zvaničnim prihodima.
MANS već više od dvije decenije radi na otkrivanju konflikta interesa, neprijavljene imovine i sumnji na nezakonito bogaćenje, kroz istraživanja, terenski rad i inicijative pred nadležnim organima. Portal Imovinafunkcionera.me je nastavak tog rada i mjesto gdje se objedinjuju imovinski kartoni, istraživački nalazi i praćenje postupanja institucija u konkretnoj praksi.
Nesrazmjerna imovina, odnosno ona koja se ne može objasniti zvanično prijavljenim prihodima, prva je „crvena zastavica“ koja ukazuje na moguće koruptivno ponašanje javnih funkcionera. Zbog toga MANS ovu bazu gradi kao detaljan izvor podataka o vrijednosti i porijeklu imovine funkcionera, njihovih porodica i povezanih lica.
Daleko prije nego što su bili optuženi za teška krivična djela, MANS je istraživao imovinu Vesne Medenice i Milivoja Katnića, Duška Golubovića i Zorana Lazovića, i mnogih drugih čija imovina i životni stil nije mogao biti finansiran iz redovnih zarada.
Šta portal sadrži?
Bazu imovine – pregled imovinskih kartona i promjena u imovini funkcionera kroz godine. MANS je prikupljao podatke i o srodnicima javnih funkcionera koji nisu nisu prijavljeni ASK-u (npr djeca koja više ne žive u domaćinstvu) zbog nerijetkih slučajeva skrivanja imovine;
Profile funkcionera iz izvršne vlasti, sudstva, tužilaštva, policije i drugih institucija – trenutno je dostupno više od stotinu profila, a baza se stalno dopunjava javnim funkcionerima čije pozicije su posebno osjetljive na korupciju;
Saopštenja i istraživačke priče koje objašnjavaju sumnjive slučajeve uvećanja imovine, neprijavljene prihode i moguće sukobe interesa.
MANS po prvi put donosi informacije o stvarnoj vrijednosti imovine koju prijavljuju javni funkcioneri, što je značajan iskorak u pravcu povećanja transparentnosti i odgovornosti u procesu prijavljivanja prihoda i imovine.
Svi podaci na portalu zasnovani su na zvaničnoj dokumentaciji prikupljenoj od državnih organa putem Zakona o slobodnom pristupu informacijama, kao i na iscrpnom terenskom istraživanju i pratećem foto/video materijalu. Kada postoje osnovi sumnje na kršenje zakona, MANS podnosi inicijative Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK) i prati njen rad u tim predmetima.
Građani imaju pravo da znaju kako funkcioneri stiču imovinu i da li je prijavljuju u skladu sa zakonom. Imovinafunkcionera.me je alat koji tu kontrolu čini lakšom i dostupnom svima.
Zato pozivamo medije i zainteresovanu javnost da koriste portal, dijele njegove sadržaje i šalju sugestije za dopunu baze, kako bi kontrola imovine funkcionera postala stalna i zajednička obaveza cijelog društva.
Direktorica Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) Jelena Perović sakrila je od javnosti prodaju stana i prihod od 70.000 eura.
Zvanični podaci na sajtu Agencije pokazuju da Perović nije podnijela poseban izvještaj 30 dana nakon što je prodala naslijeđenu nekretninu.
Prema dokumentaciji, Perović je stan prodala u septembru 2022. godine, a prije zaključenja ugovora o kupoprodaji nekretnine, direktorici Agencije je isplaćeno 22.000 eura.
Taj novac nije prijavljen posebnim izvještajem, dok je ostatak od 48.000 iskorišćen za zatvaranje kredita koje je Perović imala u jednoj od komercijalnih banaka koje posluju u Crnoj Gori.
Izvod iz kupoprodajnog ugovora, foto: MANS
Perović je u avgustu 2021. godine dostavila vanredni izvještaj, kojim je prijavila da je naslijedila stan od 43 metra kvadratna. Istu nekretninu prodala je godinu kasnije.
Podatke o prodaji stana Perović, „Vijesti” su pribavile uz pomoć MANS platforme za podršku istraživačkim novinarima.
“Direktorica Agencije za sprečavanje korupcije Jelena Perović nije imala zakonsku obavezu, kao što je nema niti jedan drugi javni funkcioner, da prilikom prodaje nekretnine dostavi izvještaj o uvećanju imovine preko 5.000 eura, jer se u konkretnom slučaju ne radi o uvećanju imovine, već o njenom prelasku iz nepokretne u pokretnu. Direktorica Perović je obavijestila Agenciju o prodaji predmetnog stana i dostavila ugovor”, odgovorili su iz Agencije na pitanje “Vijesti” zbog čega Perović nije prijavila promjenu imovine nakon prodaje stana, odnosno zbog čega ta transakcija nije evidentirana u zvaničnoj bazi, dostupnoj javnosti.
Zakon o sprečavanju korupcije je jasan – vanredni izvještaj podnosi se u slučaju promjena iz izvještaja koje se odnose na uvećanje imovine preko 5.000 eura, u roku od 30 dana od dana nastanka promjene. Taj propis, takođe, predviđa novčanu sankciju u rasponu od 500 eura do 2.000 eura za javne funkcionere koji nijesu ispunili zakonske obaveze.
Direktor Istraživačkog centra Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Dejan Milovac kazao je “Vijestima” da ASK nastavlja da radi na uspostavljanju prakse, u najmanju ruku, kreativnog tumačenja zakona, na šta je MANS već ranije upozoravao.
“Još na primjeru bivše predsjednice Vrhovnog suda, Vesne Medenice smo ukazivali da postoji realna opasnost da tumačenje o ‘promjeni oblika imovine’ bude neformalno usvojeno od strane ASK-a kao pravilo po kojem će se odlučivati u sličnim slučajevima i kada to nekome bude odgovaralo”, kazao je Milovac.
Iz MANS iznova ukazuju na potrebu da ASK kao institucija bude iz temelja reformisana, a zakonski okvir bude usklađen sa onime što su evropski standard i uzme u obzir ono što su specifičnosti konteksta Crne Gore.
“Mi već godinama imamo instituciju čiji rukovodeći kadar ne može biti model ponašanja bilo kom javnom funkcioneru kada je u pitanju profesionalni integritet, ali kako i na ovom slučaju vidimo, ni bazično poštovanje zakona i propisa ove države. Posebno je problematično što govorimo o jednoj od institucija koja bi, kada je u pitanju provjera imovine, trebalo da bude prva odbrana od konflikta interesa i korupcije”, upozorava Milovac.
VESNA MEDENICA “NULTI SLUČAJ”
Odgovorom koji se odnosi na Perović, Agencija je i zvanično obavijestila funkcionere da prodaja nepokretnosti ne predstavlja promjenu imovine.
Međutim, Agencija je takav stav prvi put obznanila u novembru 2019. godine u slučaju bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice. Agencija je tada tvrdila da Medenica nije prekršila zakon kada nije prijavila da je prodala zemljište u Kolašinu za oko 140.000 eura.
U obrazloženju odluke, koju potpisuje tadašnji pomoćnik direktora Savo Milašinović, stoji da je za tadašnju šeficu Vrhovnog suda u 2016. godini izvršena provjera i da nijesu utvrđena bilo kakva odstupanja u odnosu na podatke koji se vode u zvaničnim evidencijama drugih državnih organa.
Medenica je u julu 2015. prodala više od 27.000 metara kvadratnih za 139.000 eura, a nikada nije podnijela vanredni izvještaj o uvećanju imovine, iako je tadašnji Zakon o konfliktu interesa propisivao da je, zbog promjene u imovini većoj od 5.000 eura, morala podnijeti posebni imovinski karton.
Podaci kolašinskog Sekretarijata za privredu i finansije, u koje je 2019. imao uvid Istraživački centar MANS-a, pokazuju da je Medenica svoje parcele u selu Ravni prodala po cijeni koja je čak deset puta bila veća od tržišne procjene.
Kolašinski Sekretarijat za privredu i finansije 2015. je utvrdio da je tržišna vrijednost oko 27.000 metara bila nešto više od 12.000 eura, odnosno u prosjeku oko 0,40 eura po kvadratu. Medenica je to zemljište prodala za oko pet eura po kvadratu, odnosno deset puta više od tržišne cijene po kojoj je Opština Kolašin obračunala porez.
Ona je, nakon što je MANS objavio istraživačku priču, u reagovanju tvrdila da je zemljište prodala “ispod cijene”.
Specijalno državno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv bivše šefice Vrhovnog suda Vesne Medenice, njenog sina Miloša i više drugih osoba, za krivična djela – stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, davanje i primanje mita, protivzakoniti uticaj i navođenje na protivzakoniti uticaj, zloupotreba službenog položaja, šverc droge, nedozvoljeno držanje oružja, nanošenje teške tjelesne povrede i sprečavanje dokazivanja.
SLUČAJ BIVŠEG DIREKTORA ASK SRETENA RADONJIĆA
Ni Perovićkin prethodnik, bivši direktor Agencije Sreten Radonjić nije prijavljivao kredit od 40.000 eura, koji je dobio od Vlade pod povoljnim uslovima. Radonjić je kredit dobio u januaru 2018. godine, a prvi put ga je prijavio 2020.
Tako je tek nakon dvije godine postalno poznato da Radonjić vraća mjesečno 73,5 eura za kredit koji mu je Vladina Komisija za stambena pitanja dodijelila u januaru 2018. godine, a kojim, kako je prijavio, raspolaže od 21. decembra iste godine.
Iz Agencije su tada “Vijestima” kazali da je Radonjić sve uradio po Zakonu, odnosno da je naknado prijavio kredit. Radonjić je u avgustu kazao da do tada “nijesam realizovao navedena kreditna sredstva (adaptacijom, kupovinom i sl.), pa samim tim to nije ni moglo biti evidentirano kao promjena u imovinskom kartonu za 2018. godinu”.
SLUČAJ IVANA BRAJOVIĆA
Nedavno je Perović stavila potpis i na odluku prema kojoj ni bivši visoki državni funkcioner Ivan Brajović nije imao obavezu da prijavi da je prodao nešto oko 4.500 metara kvadratnih zemljišta u blizini Danilovgrada za 150.000 eura.
Obrazloženje je bilo isto – radi se o “promjeni oblika imovine – iz nepokretne u pokretnu”.
U odluci stoji da se Brajović nije ogriješio o tadašnji Zakon o sprečavanju sukoba interesa i da nije imao obavezu da podnese vanredni izvještaj usljed promjene imovine više od 5.000 eura, iako je zemljište u Kosiću 2013. prodao za 150.000.
Perović još navodi da je, tokom ispitnog postupka, Brajović saopštio da je zemlju prodao “da bi vratio dugove koje je imao”.
“…Odnosno da je u potpunosti vratio dugove koje je imao kod Podgoričke banke. Smatra da je tu promjenu prijavio kroz izvještaj o imovini i prihodima za 2013. gdje nije naveo da postoji kredit kod Podgoričke banke, koji je prijavio u izvještaju za 2012. godinu”, stoji u odluci Perović, koja je anonimizirana, ali se iz sadržine zaključuje o kojem je funkcioneru riječ.
Dalje se navodi da je Agencija izvršila uvid u svoju bazu podataka, Ugovor o kupoprodaji zemljišta, uvid u kreditni nalog o izmirenju dugova prema Podgoričkoj banci od 30. decembra 2013, ali i kreditni nalog prema Atlas banci od istog datuma.
“Uvidom u Ugovor o kupoprodaji od 26. oktobra 2013. utvrđeno je da je bivši javni funkcioner … prodao privrednom društvu ‘Free energy’ imovinu označenu u listu nepokretnosti br. 39 KO Jastreb, kao katastarska parcela 3005, Kosić, livada 3. klase, površine 4.467 kvadrata, za iznos od 150.000 eura. Uvidom u kreditni nalog o izmirenju dugovanja prema Podgoričkoj banci, utvrđeno je da je bivši javni funkcioner uplatio na račun Podgoričke banke 49.097 eura na ime stambenog kredita”, navodi se u odluci.
Agencija je, stoji u odluci, uvidom u kreditni nalog o izmirenju dugovanja prema Atlas banci, sada u stečaju, utvrdila da je Brajović na račun te banke uplatio 70.535,93 eura. Agencija, međutim, ne navodi koja je svrha uplate Brajovića Atlas banci.
Prema dostupnim podacima, Brajović je u godišnjem izvještaju o imovini i prihodima za 2012. godinu prijavio tri kreditna zaduženja i to u Podgoričkog (50.000 eura), Hypo Alpe adria (60.000 eura) i Crnogorskoj komercijalnoj banci (30.000). Nije imao zaduženja u Atlas banci, u vlasništvu odbjeglog biznismena Duška Kneževića.
Godinu kasnije, nakon prodaje zemljišta, prijavljuje kreditna zaduženja u Hypo Alpe Adria i Crnogorskoj komercijalnoj banci.
Duško Knežević je početkom 2019. doveo u vezu prodaju zemljišta u Kosiću sa otplatom duga Brajovića po rivolving kartici u Atlas banci. Taj dug Brajović nikada nije prijavio Agenciji za sprečavanje korupcije, a prema tadašnjim tvrdnjama Kneževića, radilo se o oko 50.000 eura.
“Još od 2013. godine prema Atlas banci nemam nikakvih dugovanja. Na novinarsko interesovanje sam već odgovorio da sam dugovanje na kartici izmirio prodajom dijela naslijeđene zemlje. O tome postoji dokumentacija kod svih nadležnih organa, kojima sam ovu transakciju blagovremeno prijavio. Zemlju sam prodao zainteresovanom pravnom licu, o čemu je sačinjen notarski akt. I o tome posjedujem urednu dokumentaciju”, saopštio je tada Brajović.
On od 2013. do danas nije prijavio gotovinu ili ušteđevinu, iako bi trebalo da je u plusu tridesetak hiljada eura nakon izmirenja dugovanja prema dvije banke, što je kao dokaze u postupku dostavio Agenciji.
“Ugovor nije ugovor…”
Pred podgoričkim Osnovnim sudom prošle sedmice održano je pripremno ročište po tužbi države Crne Gore protiv Jelene Perović.
Država Crna Gora traži da direktorica Agencije za sprečavanje korupcije nadoknadi tržišnu vrijednost stana koji je dobila po povoljnim uslovima jer je prekršila ugovor koji je, kao tadašnji sudija, početkom 2018. potpisala sa Osnovnim sudom Cetinje.
Prema dokumentima sa suđenja, do kojih su “Vijesti” došle, punomoćnik Perović, advokat Nikola Martinović tvrdio je da taj ugovor “nije ugovor o kupoprodaji nepokretnosti stana”.
“…Jer u tom trenutku predmet ugovora ne postoji, kao ni zgrada, kao ni stan. Stoga se tim ugovorom ne može riješiti stambeno pitanje”, kazao je Martinović, stoji u zapisniku sa pripremnog ročišta.
Sud je odredio vještačenje po vještaku građevinske struke, koji treba da izvrši procjenu nepokretnosti od skoro 87 kvadrata, koju je Perović dobila po posebnim uslovima, a onda prodala.
Država je spor protiv direktorice Agencije pokrenula nakon inicijative MANS-a krajem novembra 2022. MANS je tada apelovao na instituciju Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa da u ime države zatraži naknadu štete zbog neispunjavanja ugovorene obaveze prilikom kupovine stana po povoljnim uslovima.
Prema ugovoru, koji je tada MANS dostavio instituciji Zaštitnika, Perović nije ispunila obavezu predviđenu ugovorom – nije ostala na funkciji sudije pet godina, odnosno do 2023. godine, već je prešla na čelo Agencije, a stan prodala.
Šta je Perović prijavila za 2022. godinu
Plata direktorice Agencije za sprečavanje korupcije (AKS) Jelene Perović tokom 2022. godine uglavnom je iznosila 1.715 eura, dok je tokom deset mjeseci primala varijabilu od oko 440 eura.
Prema izvještaju o prihodima i imovini, Perović je kao članica Radne grupe za utvrđivanje liste javnih funkcionera primala mjesečno dodatnih 400 eura.
U njenom imovinskom kartonu piše da je kao predavač u Centru za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu u februaru i julu prošle godine primila 100 i 200 eura, a u septembru kao predavač u “Congres travelu” naknadu od 150 eura.
Direktorica ASK-a navela je da je vlasnica dvosobnog stana od 69 kvadrata. Prijavila je da ima 7.000 eura gotovine i da ima stambeni kredit od 75.000 eura, koji vraća u mjesečnim ratama od 494 eura. U imovinskom kartonu piše i da ima dva kredita po osnovu kartica visa gold i master gold, u iznosu od 2.000 i 1.000 eura, koje vraća u ratama od 367,21 i 32,30 eura.
U odnosu na godišnji izvještaj o imovini i prihodima za 2021, Perović je izostavila hipotekarni kredit u iznosu od 36.000 eura.
Funkcioneri, prema Zakonu, godišnji izvještaj o imovini i prihodima za prethodnu treba da predaju najkasnije do kraja marta tekuće godine.
Početkom prošle godine Miloš Medenica je prodao svoju nezavršenu vilu u Krašićima za iznos od 700.000 eura, a podaci do kojih je došao Istraživački centar MANS-a pokazuju da je sin bivše predsjednice Vrhovnog suda, Vesne Medenice, u izgradnju tog objekta uložio tek 16.000 eura, dok je ostatak finansirao tivatski biznismen, Rado Arsić.
Ministarstvo održivog razvoja i turizma (MORT) je sredinom 2012. godine izdalo građevinsku dozvolu kojom se Milošu Medenici, Radu Arsiću i njihovom poslovnom partneru, Željku Koviniću, omogućava izgradnja tri turističke vile na samoj obali mora u tivatskom naselju Krašići, ukupne bruto površine od oko 440 kvadratnih metara. Ova dozvola se odnosila na katastarske parcele koje su bile u vlasništvu Medenice i njegovih partnera.
Dokumentacija do koje je došao Istraživački centar MANS-a pokazuje da su Miloša Medenicu u ovaj posao uveli upravo Arsić i Kovinić tako što su mu još 2006. godine prodali djelove svojih parcela, ukupne površine od 160 kvadratnih metara, čime je sin Vesne Medenice dobio svoje mjesto u ovoj investiciji. Kupoprodajni ugovori pokazuju da je Miloš Medenica ove parcele platio tek 16 hiljada eura.
Ugovori o kupovini parcela, foto: MANS
Nakon što je dobijena građevinska dozvola i započeti radovi, Arsić i Medenica u septembru 2016. godine naknadno zaključuju Ugovor o zajedničkoj investicionoj izgradnji kojim je regulisano finansiranje gradnje Miloševe vile u Krašićima.
Ugovor o zajedničkoj izgradnji, FOTO: MANS
Ugovorom je predviđeno da Medenica u ovaj poslovni poduhvat ulaže dvije parcele koje je ranije kupio od Arsića i Kovinića, dok je obaveza Arsića bila da obezbijedi novčana sredstva za izgradnju objekta.
Arsić se ovim ugovorom obavezao da snosi troškove izrade projekta i plaćanja naknada za uređenje zemljišta, te pribavljanja svih saglasnosti i dozvola. Obaveza Arsića je bila i da izvrši pripremu Miloševe parcele za građenje, reguliše priključke za struju, vodu i kanalizacionu mrežu, te snosi kompletne troškove izvođenja svih radova.
Na Miloševim parcelama je bila previđena izgradnja jedne turističke vile, ukupne površine od 116 kvadratnih metara, a ugovorom o zajedničkoj izgradnji je bilo previđeno da od izgrađene kvadrature Arsiću pripadne 75%, a Medenici preostalih 25%. Arsić i Medenica su dogovorili da investicija izgradnje pomenute vile, zajedno sa parcelama koje je Miloš unio u projekat, iznosi tek 69.000 eura.
Ipak, iako je ugovorom bilo previđeno da dobije tek jednu četvrtinu izgrađene vile, Miloš Medenica se, uz saglasnost Arsića, 2018. godine uknjižio na kompletnom objektu. Stanje na terenu je pokazalo da je Arsić sagradio objekat koji je za oko 50 kvadratnih metara veći (167m2) nego što je bilo predviđeno projektom, zbog čega je u listu nepokretnosti unijeta zabilježba „prekoračenje građevinske dozvole“.
Koliko je vrijedan poklon koji je Medenica na taj način dobio od Arsića, pokazalo se početkom 2021. godine kada je Miloš svoju vilu prodao jednom turskom državljaninu za sumu od 700 hiljada eura.
Ugovor o prodaji vile, Foto:MANS
Istraživački centar MANS-a je od tivatskog biznismena pokušao da dobije komentar na posao koji je imao sa sinom Vesne Medenice, uključujući i okolnosti pod kojima je Miloš Medenica postao vlasnik tako vrijedne imovine, ali na poslata pitanja Arsić nije odgovorio.
Odgovora nije bilo ni na pitanje da li je osim pomenute parcele, Miloš Medenica imao još neka ulaganja u izgradnju vile čime bi se opravdala činjenica da se i pored zajedničkog ugovora o izgradnji, on ipak uknjižio na 100% objekta, a ne na jednu četvrtinu kako je bilo predviđeno ugovorom.
Vesna Medenica je prije par sedmica uhapšena pod sumnjom da je kao član kriminalne organizacije koju je formirao njen sin Miloš, počinila krivično djelo protivzakonit uticaj. Miloš Medenica je ranije napustio Crnu Goru i nije dostupan crnogorskim organima.
Danas se na terenu nalazi objekat koji je identičan onome koji je Arsić planirao da gradi, dok se u listu nepokretnosti navodi da je stečen poklonom. Planska dokumentacija za taj objekat je pokazala da je vrijednost investicije bila najmanje 125.000 erua, dok Arsić tvrdi da nije učestvovao u izgradnji kuće .
Krivična prijava zbog nelegalne gradnje, MORT krio podatke o nadzoru
MANS je još 2020. godine protiv Miloša Medenice i Rada Arsića nadležnom tužilaštvu podnio krivičnu prijavu zbog nelegalne gradnje i uzurpacije zemljišta u zoni Morskog dobra u Krašićima, ali i nadležnim inspekcijama MORT-a. Osnovno državno tužilaštvo je tada odbacilo krivičnu prijavu protiv Medenice, dok za Arsića još uvijek nije poznat ishod postupka.
Na okolnosti iz krivične prijave MANS-a, krajem 2020. godine je u Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) u Kotoru saslušan i Miloš Medenica koje je izjavio da je posljednji put na gradilištu svoje vile bio 2017. godine kada su bili završeni grubi građevinski radovi, te da je Arsiću povjerio sve poslove oko dobijanja saglasnosti i izgradnje tog projekta. Medenica je pred tužiocem potvrdio da zna za građevinsku dozvolu koja je izdata na njegovo ime, Rada Arsića i Željka Kovinića.
Međutim, iako je prethodno od njega kupio parcelu sa kojom je ušao u posao izgradnje vile u Krašićima, Medenica je pred nadležnim tužiocem izjavio da Kovinića ne poznaje. Iako se formalno vodi kao investitor objekta koji je nelegalno sagrađen, ODT u Kotoru je povjerovalo Medenici da nije bio upoznat sa detaljima gradnje, i zbog toga odbacilo krivičnu prijavu protiv njega.
Kćerka bivše predsjednice Vrhovnog suda, Vesne Medenice, Marija, sredinom 2018. godine je od kontroverznog tivatskog biznismena Rada Arsića dobila na poklon zemljište u Kolašinu vrijedno 21 hiljadu eura, pokazuju podaci do kojih je došao Istraživački centar MANS-a. Danas se na toj parceli nalazi velelepna vila, a Arsić tvrdi da se radi o kumovskom, a ne poslovnom odnosu.
Kćerka Vesne Medenice, bivše predsjednice Vrhovnog suda, Marija Medenica, krajem jula 2018. godine stavila je svoj potpis na ugovor kojim potvrđuje da je u ime svoje maloljetne kćerke D.D. primila poklon od tivatskog biznismena Rada Arsića, vrijedan 21 hiljadu eura.
Poklon se sastojao od parcele površine 586 kvadratnih metara, u samom centru Kolašina. U ugovoru o poklonu do kojeg je došao Istraživački centar MANSa navodi se da Arsić maloljetnoj D.D. parcelu poklanja “kao izraz zahvalnosti”.
Izvod iz Ugovora o poklonu, Foto: MANS
Ovaj poklon je došao svega deset dana nakon što je Arsić pribavio građevinsku dozvolu za izgradnju kuće na pomenutoj parceli, što potvrđuje i zvanična dokumentacija kolašinskog Sekretarijata za urbanizam.
U njoj se nalazi i potvrda da je Arsić prethodno platio oko 9 hiljada eura na ime komunalija, ali i detaljni projekat dvospratne kuće od oko 340 kvadratnih metara, sa Arsićem kao investitorom izgradnje tog objekta.
Nakon što je zemljište poklonjeno maloljetnoj D.D, u kolašinskom Sekretarijatu za urbanizam je izvršen i prenos građevinske dozvole na unuku Vesne Medenice.
Izvod iz građevinske dozvole, Foto: MANS
Stanje na terenu danas pokazuje da je na poklonjenoj parceli izgrađen objekat identičan onome za koji je Arsić pribavio dozvolu i izradio glavni projekat. Prema onome što su istraživači MANS-a zatekli na terenu, objekat je u potpunosti završen i useljen.
Izvod iz glavnog projekta kuće: Foto: MANS
Podaci iz tehničke dokumentacije pokazuju da je vrijednost radova na izgradnji ovog objekta iznosila oko 125 hiljada eura, bez njegovog unutrašnjeg opremanja.
Odgovarajući na pitanja Istraživačkog centra MANS-a, Rado Arsić je rekao da je njegovog gesta isključivo izraz zahvalnosti, da poklon nije imao nikakav “uzvratni karakter”. Arsić dodaje i da je zemljište poklonjeno sa ciljem da se pomogne maloljetnoj D.D, te da ga sa porodicom Vesne Medenice vežu kumovski odnosi.
Pored kumovskih odnosa, Arsića za Medenice vezuje i zajednički projekat izgradnje luksuznih vila u tivatskom zalivu iz kojeg je Miloš Medenica nedavno izašao. MANS je još 2020. godine protiv Arsića i Miloša Medenice podnio krivičnu prijavu zbog nelegalne gradnje u zoni morskog dobra.
Ovaj tivatski biznismen je široj javnosti poznat još 2007. godine kada je uz ljude bliske porodici Đukanović učestvovao u dokapitalizaciji Prve banke Crne Gore. Nedavno je ponovo dospio u fokus javnosti nakon prijetnji upućenih tivatskom predsjedniku opštine, Željku Komnenoviću, nakon što je ovaj protiv njega krajem februara ove godine podnio krivičnu prijavu Osim toga, Arsić je 2019. godine novčano kažnjen zbog fizičkog napada na direktora Radio Tivat.
Na pitanje MANS-a da li je i izgradnja kuće u vrijednosti od najmanje 125 hiljada eura bila takođe dio tog poklona, te zašto je samo deset dana od dobijanja građevinske dozvole zvanično odustao od gradnje, a projekat poklonio porodici Medenice, Arsić je rekao da nije učestovao u izgradnji kuće.
Ipak, u listu nepokretnosti za nekretnine koje su uknjižene na maloljetnu D.D. se navodi da su i parcela i kuća stečene poklonom. Osim ove nekretnine, na maloljetnu unuku Vesne Medenice je još 2016. godine uknjižen i stan u Podgorici od 86m2 koji je uz pomoć kredita plaćen 95.000 eura.
Izvod iz lista nepokretnosti, Foto: MANS
“Kćerka Vesne Medenice je nesporno povezano lice u smislu Zakona o sprječavanju korupcije i u tom smislu Agencija za sprječavanje korupcije ima direktnu nadležnost za provjeru porijekla ove i druge imovine. Nažalost, nakon odlaska iz domaćinstva javnog funkcionera, ASK gotovo uošte ne bavi njihovom djecom ili drugim povezanim licima, što otvara ogroman prostor za zloupotrebe i skrivanje imovine i prihoda iz nepoznatih izvora”, upozoravaju iz MANS-a.
Marija Medenica, Foto: Instagram
Odgovor na pitanje o vezama sa Arsićem, te porijeklu novca iz kojeg se finansirala izgradnja i opremanje kuće u Kolašinu, MANS je pokušao da dobije i od Marije Medenice, ali ona nije odgovarala na poslate poruke.
