Imovina funkcionera | MANS

Tag: MANS

  • ASK: Baković prekršio zakon, nije dostavio detaljne podatke o porijeklu novca za kupovinu vikendice na Žabljaku

    ASK: Baković prekršio zakon, nije dostavio detaljne podatke o porijeklu novca za kupovinu vikendice na Žabljaku

    Agencija za sprečavanje korupcije je još utvrdila da bivši javni funkcioner nije u zakonskom roku prijavio novčana sredstva koja su, prema njegovim tvrdnjama, poslužila za kupovinu te nekretnine.

    Izvor: ND Vijesti

    Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je bivši javni funkcioner Enis Baković prekršio odredbe Zakona o sprečavanju korupcije jer nije dostavio detaljne podatke o porijeklu novca za kupovinu vikendice na Žabljaku, niti je u zakonskom roku prijavio novčana sredstva koja su, prema njegovim tvrdnjama, poslužila za kupovinu te nepokretnosti.

    Tu nekretninu Baković je stekao dok je obavljao funkciju zamjenika Osnovnog državnog tužioca u Podgorici, precizira se u odluci ASK-a.

    Sporna nekretnina odnosi se na vikendicu od 36 kvadrata i zemljište od 267 kvadrata u naselju Borje na Žabljaku, koju je Baković kupio 2015. godine za 15.000 eura.

    ASK je odluku donio postupajući po inicijativi Mreže za afirmaciju nevladinog sektora – MANS, a nakon što je Upravni sud ranije naložio Agenciji ponovno odlučivanje i detaljniju provjeru navoda u predmetu.

    “Utvrđuje se da je Enis Baković, obavljajući javnu funkciju zamjenika Osnovnog državnog tužioca u Podgorici, prekršio član 23 stav 3 alineja 2 tada važećeg Zakona o sprečavanju korupcije, odnosno član 25 stav 3 tačka 5 Zakona o sprečavanju korupcije, jer nije prijavio uvećanje imovine u skladu sa zakonskim odredbama u roku od 30 dana od dana nastanka promjene, odnosno nije prijavio novčana sredstva koja su mu poslužila za kupovinu predmetne nepokretnosti”, navodi se u odluci ASK-a.

    Baković je iz tog tužilaštva prešao u Upravu policije i to na mjesto pomoćnika direktora u Sektoru kriminalističke policije.

    U ponovljenom postupku Baković je tvrdio da je novac za kupovinu vikendice obezbijeđen zajednički sa članovima porodice. Naveo je da su njegov otac i on dali po 5.000 eura, dok su njegove sestre učestvovale sa po 2.500 eura, te da je vikendica kupljena za zajedničko porodično korišćenje.

    ASK-u su dostavljene i ovjerene izjave članova porodice, ali je Agencija ocijenila da one nijesu dovoljne da potvrde porijeklo novca.

    U odluci se navodi da Baković nije dostavio izvode iz banaka niti druge dokaze o prenosu novca sa računa članova porodice na njegov račun, kao ni dokaze koji bi potvrdili da je novac zaista poticao od njih.

    ASK je ukazala i da ni Baković ni njegov otac u izvještajima o prihodima i imovini nijesu prijavili gotov novac ili ušteđevinu kojom bi se mogla opravdati kupovina nekretnine.

    Agencija je konstatovala i da Baković nije dao saglasnost za provjeru bankovnih računa, zbog čega njegovi navodi o porijeklu novca nijesu mogli biti provjereni kod bankarskih i drugih finansijskih institucija.

    U odluci se zaključuje da je Baković prekršio zakon jer nije dostavio detaljne podatke o osnovu sticanja imovine, ali i zato što nije prijavio novčana sredstva koja su mu, prema njegovim tvrdnjama, dali članovi porodice za kupovinu vikendice.

    Protiv odluke ASK-a može se pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom Crne Gore u roku od 20 dana od prijema odluke.

  • Povlašćeni tužilac: DRŽAVNA POMOĆ I “POPUSTI” BEMAXA

    Povlašćeni tužilac: DRŽAVNA POMOĆ I “POPUSTI” BEMAXA

    Tužilac u Vrhovnom državnom tužilaštvu i bivši privremeni šef te institucije Dražen Burić godinama je rješavao stambeno pitanje po povlašćenim uslovima – kroz aranžmane sa državom, ali i sa kompanijom “Bemaks”, koja mu je omogućila da stan od 119 kvadrata u elitnim “Tološkim apartmanima” stekne po cijeni nižoj od tržišne.

    Autori: Dejan Milovac (MANS) i Tina Popović (ND Vijesti)

    Dokumentacija do koje je došao Istraživački centar Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) ukazuje da to nije bio izolovan slučaj.

    Porodica tužioca imala je i druge aranžmane sa istom kompanijom – na zemljištu u vlasništvu njegovih najbližih srodnika, “Bemaks” je izgradio zgradu u Tološima, a Burići su u tom objektu zadržali više stanova i garažnih mjesta.

    Taj tužilac, međutim, nije i jedini koji je imao privilegovan tretman pri kupovini nekretnina u “Tološkim apartmanima”. MANS je ranije objavio da je “posebna” cijena važila i za Marka Lazovića, sina bivšeg dugogodišnjeg bezbjednosnog operativca Zorana Lazovića.

    Ni Burić ni kompanija “Bemaks” nijesu odgovorili na pitanja u vezi sa aranžmanom prilikom kupovine stana u “Tološkim apartmanima” u Podgorici.

    Ko je bolje pazario – Burić ili Bemaks?

    Do luksuznog stana Burići su došli 2016. godine – zamjenom manje nekretnine u Siti kvartu za znatno veću u kompleksu “Bemaksa”, uz doplatu. Prema ugovoru, za ukupno 119.000 eura dobili su stan od 119 kvadrata i garažu, odnosno kompanija je preuzela prethodni njihov stan od 92 metra kvadratna i doplatili su 27.000 eura u gotovini.

    Na taj način došli su do nekretnine po cijeni koja je niža od 1.000 eura po kvadratu – ispod tadašnjeg prosjeka u Podgorici, ali i znatno ispod realne tržišne vrijednosti nekretnina za taj dio grada, gdje se kvadrat i prije deceniju teško mogao naći ispod 1.600 eura.

    Stan koji je Bemaks na taj način stekao, narednih je godina nekoliko puta mijenjao vlasnika, a podaci podgoričkog katastra do kojih je došao Istraživački centar MANS-a pokazuju da se cijena za bivši Burićev stan u “Siti kvartu” kretala od 870 do 1.300 eura po kvadratu.

    Stan u “Tološkim apartmanima” do 2019. vodio se na tadašnju suprugu tužioca Nelu Tamindžić Burić. Te godine se on upisuje kao vlasnik polovine nekretnine.

    U istom kompleksu stan od 104 kvadrata posjedovao je i Marko Lazović, za koji je MANS ranije takođe utvrdio da je kupljen ispod tržišne cijene. Bivši, zvanični vlasnik “Bemaksa” Veselin Kovačević tada je kazao da je “u kumovskom odnosu sa Markom Lazovićem”…

    Marko Lazović sin je bivšeg uticajnog operativca policije i tajne službe Zorana Lazovića, sada optuženog stvaranje kriminalne organizacije, zloupotrebu službenog položaja, produženo krivično djelo pranje novca i produženo krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.

    Burić nije odgovorio na koji način je ispregovarana cijena za tu nekretninu. Ni kompanija “Bemaks” nije odgovorila na pitanja o cijeni kvadrata u u “Tološkim apartmanima”. Iz “Bemaksa” nijesu odgovorili ni na pitanje da li je, i ako jeste, zbog čega Burićima kvadrat nekretnine prodat ispod tržišne vrijednosti.

    Država ga kućila, on prodavao i poklanjao

    Burić je bio jedan od tužilaca o kojima je i država brinula, pa je tako, gotovo na početku tužilačke karijere, odlukom Vlade iz 2005. dobio stan od 37 metara kvadratnih u podgoričkom naselju Blok pet.

    Ugovor je potpisao sa tadašnjim šefom Uprave za državnu imovinu Blažom Šaranovićem, sada osumnjičenim za zloupotrebu položaja. Prema tom dokumentu, Burić je stan u Bloku pet koristio kao zakupac šest godina – od 1999, a 2005. ga kupuje za tek 3.700, odnosno 3.145 eura zbog popusta na gotovinsko plaćanje. Burić je taj stan prodao 2024. i to za 60.000 eura.

    Komisija Vlade, na čelu sa Predragom Boškovićem, još jednom je pomagala Buriću da poboljša uslove stanovanja i to sa 20.000 eura, u martu 2019. godine. U to vrijeme, prema podacima dostupnim na sajtu Agencije za sprečavanje korupcije, ali i obimnoj dokumentaciji MANS-a, Burić posjeduje stan u Bloku pet, kupljen tek za 3.145 eura, ali i polovinu stana od 119 kvadrata u “Tološkim apartmanima”, koji je njegova bivša supruga dobila u razmjeni sa kompanijom “Bemaks”.

    Gotovo u isto vrijeme – u februaru 2019, tužilac kupuje stan u Budvi od 34 metra kvadratna, po cijeni od 55.000 eura. Burić je pomoć Vlade vjerovatno usmjerio na kupovinu te nekretnine u Budvi, jer je, prema ugovoru, iznos od 34.000 eura platio odmah, uz obavezu da 21.000 eura isplati do 4. aprila 2019. Stan u Budvi, Burić je poklonio ćerci u avgustu iste godine.

    Tužilac u izvještaju o imovini i prihodima za 2018. tvrdi da je vlasnik stana od 37, dok je njegova tadašnja supruga Nela Tamindžić Burić na svoje ime imala stan od 119 kvadrata u “Tološkim apartmanima” i naslijeđeni stan od 50 metara kvadrata. Porodica nije prijavila ušteđevinu te godine.

    Već naredne godine, tužilac u vanrednom izvještaju zbog primjene imovine tvrdi da se kreditno zadužio za rješavanje stambenih pitanja – 20.000 kod Vlade sa ratom od 20 eura i dodatnih 21.000 kod neke od crnogorskih banaka.

    U redovnom godišnjem izvještaju za tu 2019, Dražen Burić nema stambene kredite, a Nela Tamindžić Burić nije vlasnica naslijeđenog stana od 50 kvadrata, ali na računu ima 57.000 eura. Ta prodaja, međutim, bar prema dostupnim podacima ASK-a nije prijavljena posebnim izvještajem.

    Upitani da li je tužilac, u skladu sa propisima, prodaju prijavio posebnim izvještajem, kao i da li su tokom prethodnih godina njegovana imovina i prihodi bili predmet dubinske kontrole, iz ASK-a su odgovorili da će “pokrenuti postupak provjere”.

    “O svim utvrđenim činjenicama i nalazima javnost će biti blagovremeno obaviještena po okončanju postupka”, kazali su iz te Agencije.

    Poznanstvo sa Mijajlovićem

    Burićevo ime pojavljuje se i u spisima Specijalnog državnog tužilaštva – u presretnutim komunikacijama pominje ga uhapšeni Aleksandar Aco Mijajlović, označen kao navodni šef “Grand” klana. Mijajlović je godinama važio za jednu od ključnih figura u “Bemaksu”, iako iz te kompanije tvrde da nikada nije bio njen vlasnik, suvlasnik ili zaposleni.

    Prema sumnjama istražitelja, Mijajlović je navodno počinio više krivičnih djela.

    U komunikaciji, koja je u spisima SDT-a, prenijeli su mediji ranije, Mijajlović razgovara sa svojom rođakom, tada osnovnom tužiteljkom Andrijanom Nastić, o predstojećoj smjeni zamjenika rukovodioca podgoričkog Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) Nikole Boričića.

    On je sa te pozicije smijenjen odlukom Višeg državnog tužilaštva krajem decembra 2021.

    Odluka o smjeni je donijeta samo nekoliko sati nakon što tužioci u podgoričkom ODT-u nijesu izabrali Nastić, koja im je iz Višeg tužilaštva sugerisana kao predlog za novog zamjenika podgoričkog tužilaštva.

    “Da li se smirio harambaša?”, pita, pored ostalog, Mijajlović za Boričića, a Nastić odgovara da je sazvao kolegijum.

    “Sazvao kolegijum ujutro u 8.30 … Prijeti presom sjutra”, poslala je tužiteljka, nakon čega Mijajlović pominje i čelnike tadašnjeg Višeg i Vrhovnog državnog tužilaštva – Lepu Medenicu i Dražena Burića.

    “Ko ga je*e… Znaju Lepa i Dražen za to”, odgovorio joj je Mijajlović.

    Burić nije odgovorio na pitanja od kada poznaje Mijajlovića i da li je to poznanstvo moglo da utiče na cijenu kvadrata stana koji je njegova porodica kupila 2019. u “Tološkim apartmanima”.

    Tužilački savjet je u oktobru 2025. suspendovao Nastić jer je protiv nje, saopšteno je tada, pokrenut krivični postupak za djelo koje je čini nedostojnom za vršenje tužilačke funkcije.

    Prethodno je ta tužiteljka uhapšena u akciji SDT-a i Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO). U istoj akciji uhapšeni su i njen brat od strica – Mijajlović i bivši visoki policijski funkcioneri Milovan Pavićević, Drago Spičanović i Vladan Lazović.

    Protiv Mijajlovića se pred podgoričkim Višim sudom vodi i postupak za šverc cigaretama.

    Mijajlović je u martu, na početku suđenja, rekao da je zbog zdravstvenog stanja napisao testament u kojem je napisao sve do detalja ko je od njega tražio novac.

    “Zbog mog zdravstvenog stanja napisao sam testament i naveo ko će biti kriv ako mi djecu ostave siročadima. Napisao sam sve do detalja što se dešavalo, što je ko od mene tražio, kakav novac i stanove”, izjavio je u svojoj odbrani Mijajlović.

    Od ubistva Vojičića, preko Telekoma do Belivuka

    Aktuelni sudija Višeg suda Boričić i specijalni tužilac Vukas Radonjić ranije su, pred poslanicima u Skupštini Crne Gore, Burića pominjali kao jednog od nadređenih koji su im osporili naredbu za hapšenje policijskih službenika, navodno odgovornih za ukidanja zabrane ulaska u Crnu Goru beogradskim kriminalcima Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću…

    Burić je, kako su nekadašnji zamjenik rukovodioca i tužilac u podgoričkom ODT-u tada ispričali, tražio da predmet predaju specijalnim tužiocima.

    Boričić je prije tri godine, tokom saslušanja pred poslanicima na Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu, rekao je da mu je “pukla pogibija” zbog tog predmeta.

    Prema pisanju medija, Burić je bio i dio više velikih tužilačkih istraga, koje su se uglavnom završavale bez optužnica.

    Istraživao je ubistvo Srđana Vojičića, tjelohranitelja pokojnog akademika CANU Jevrema Brkovića, koji je izgubio život štiteći tada tog crnogoskog pisca. Burić u tom slučaju nikada nije podigao optužnicu, a ubistvo do danas nije razriješeno.

    Bio je jedan od tužilaca koji su istraživali aferu “Telekom”, a tada je izbjegavao da otputuje u SAD i preuzme dokumentaciju o tom slučaju, pravdajući se da ne govori engleski jezik. Ta afera je zatvorena, saopšteno je u ljeto pošle godine, zbog apsolutne zastare krivičnih djela.

    Burić je, prema pisanju medija, rukovodio i izviđajem u slučaju prepisivanja državne imovine koju je koristio FK Mogren u Budvi na kompanije povezane sa osuđenim narko-bosom Darkom Šarićem i u tom predmetu donio odluku da nema elemenata krivičnog djela. Istu odluku donio je i u slučaju Fabrike cigareta “Tara” u Mojkovcu, za koju se godinama spekulisalo da se u njoj proizvode cigarete namijenjene švercu…

  • Milovac: Đukanović će morati da dokazuje porijeklo imovine

    Milovac: Đukanović će morati da dokazuje porijeklo imovine

    Izvor: Portal RTCG

    Bez obzira na aktuelne sudske postupke koje je pokrenuo protiv Agencije za sprečavanje korupcije, bivši predsjednik države Milo Đukanović će na kraju ipak morati da dokazuje porijeklo svoje imovine, ocijenio je za Portal RTCG Dejan Milovac iz MANS-a.

    Prvostepenom presudom Osnovnog suda u Podgorici odbijen je kao preuranjen tužbeni zahtjev Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije, kojim je bivši predsjednik tražio naknadu nematerijalne štete u iznosu od 5.000 eura zbog povrede časti, ugleda i dostojanstva.

    Milovac je komentarisao da li će Đukanović ipak, bez obzira na aktuelne predmete koji su pokrenuti po njegovoj inicijativi, pred sudovima morati da dokazuje porijeklo imovine i istakao je da je važno napraviti jasnu razliku između postupaka koje vodi ASK i pitanja stvarnog porijekla imovine bivšeg predsjednika države.

    “Postupci koje ASK vodi protiv Đukanovića, a koji su predmet njegovih tužbi i privatnih tužbi, ne tiču se dokazivanja porijekla njegove imovine. Riječ je o tome da Đukanović određenu imovinu nije prijavio u trenutku kada je bio u obavezi da to učini Agenciji za sprečavanje korupcije, odnosno ranije Komisiji za sprečavanje sukoba interesa“, naveo je Milovac.

    Kako dodaje, to je isključivo administrativno pitanje, dok bi ključnu ulogu moralo da ima državno tužilaštvo.

    “Ono što bi trebalo da uslijedi, prema našim saznanjima, jeste postupanje tužilaštva, koje je u pojedinim slučajevima i samo saopštilo da je otvorilo određene predmete kada je u pitanju porijeklo njegove imovine. Bez obzira na to da li je imovina prijavljena ili nije, tužilaštvo bi konačno trebalo da ispita odakle ona potiče“, kazao je Milovac.

    Upozorava da važeći zakonski okvir u velikoj mjeri otežava takve postupke.

    “Nažalost, trenutni zakonski okvir znatno otežava tužilaštvu da procesuira Đukanovića po pitanju neprijavljene ili eventualno skrivene imovine koja bi mogla biti otkrivena u budućnosti“, rekao je Milovac.

    Posebno je ukazao na slučajeve poput “Pandora papira“, u vezi s kojima javnost još nema jasne informacije.

    “Podsjetiću da u slučajevima poput Pandora papira još uvijek nemamo konkretne informacije iz tužilaštva dokle se stiglo sa tom, vjerujem, izuzetno komplikovanom istragom koja se vodi u više jurisdikcija. Kada se otkrije imovina za koju postoji sumnja da je Đukanović posjeduje, a čije je porijeklo teško dokazati, po važećem zakonodavstvu tužilaštvo mora da dokaže iz kog krivičnog djela su potekla sredstva za njenu nabavku i da li je ta imovina bila predmet krivičnog djela“, istakao je Milovac.

    Prema njegovim riječima, to predstavlja ozbiljan problem, imajući u vidu dugogodišnju vladavinu.

    “To je mnogo komplikovaniji proces, jer s obzirom na to da je Đukanović gotovo 30 godina bio na vlasti, čak i ako se dokaže neko krivično djelo, vrlo je vjerovatno da će ono biti zastarjelo. Sa druge strane, moguće je i da takvo krivično djelo u to vrijeme nije ni postojalo“, kazao je Milovac.

    Dejan Milovac/MANS

    Podsjeća da su određena krivična djela relativno skoro uvedena u domaće zakonodavstvo.

    “Tek smo nedavno prepoznali pranje novca, kriminalno udruživanje i organizovani kriminal kao krivična djela. Zbog toga Crna Gora mora da dobije tzv. “antimafija zakon”, odnosno zakon u kojem se postupak vodi protiv imovine, a ne protiv osobe“, naglasio je Milovac.

    Takav model, kako dodaje, bio bi ključan ne samo u ovom slučaju.

    “U tom slučaju tužilaštvo ne bi moralo da dokazuje krivično djelo iz kojeg je imovina potekla. Imali bismo potpuno drugačiju situaciju, ne samo kada je u pitanju Đukanović, već i drugi javni funkcioneri i tzv. bezbjednosna lica koja raspolažu ogromnom imovinom čije porijeklo ne mogu da objasne“, rekao je Milovac.

    Zaključuje da je Crnoj Gori potreban model kakav postoji u Italiji.

    “MANS već godinama govori da je tzv. ‘italijanski model’ neophodan. Crna Gora se danas nalazi tamo gdje je Italija bila prije nekoliko decenija, na početku borbe protiv mafije. Iako je riječ o drastičnoj mjeri, ona je nužna imajući u vidu stanje pravosuđa, pritiske organizovanog kriminala i slabe kapacitete za finansijske istrage“, kazao je Milovac.

    On ističe da se do tada ne mogu očekivati ozbiljni sudski epilozi.

    “U tom smislu, očekujem da će Đukanović u dogledno vrijeme imati određene obaveze pred sudovima, ali bez suštinskog rješenja dok ne dođemo do modela koji omogućava da se vodi postupak protiv imovine“, zaključio je Milovac.

  • ASK ponovo da provjeri Abazovićev put u Dubai

    ASK ponovo da provjeri Abazovićev put u Dubai

    Piše: Tina Popović (ND Vijesti)

    Agencija za sprečavanje korupcije, kojom je tada rukovodila Jelena Perović, netačno je tumačila Zakon o sprečavanju korupcije, kada je odlučila da put bivšeg premijera i aktuelnog lidera Građanskog pokreta URA Dritana Abazovića u Ujedinjene Arapske Emirate (UAE) 2021. godine nije poklon i da nije morao da ga prijavi.

    To je stav Upravnog suda Crne Gore, u presudi koju su donijeli nakon što je Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) osporila takvu odluku Agencije.

    Abazović je, u pratnji tadašnjeg savjetnika Filipa Adžića boravio u UAE u decembru 2021, a na društvenim mrežama je, pored ostalog, tada objavio i fotografiju sa trke Formule 1 u Abu Dabiju, zahvaljujući domaćinima što su “ispunili jedan od dječačkih snova”.

    “U ponovnom postupku, tuženi organ će postupiti po primjedbama iz ove presude i donijeti novu, zakonitu odluku u ovoj upravnoj stvari”, stoji u presudi Upravnog suda.

    Iz Agencije su “Vijestima” kazali da su primili tu presudu.

    “Odmah po prijemu predmetne presude, javnom funkcioneru na kojeg se odnosi Vaš upit upućen je poziv da se izjasni o navodima iz inicijative i presude Upravnog suda. Nakon dostavljenog izjašnjenja javnog funkcionera, naloženo mu je da dostavi i dokaze na koje se u svom izjašnjenju pozvao. Tokom jaanuara biće nastavljen upravni postupak, a Agencija će, postupajući u skladu sa rokovima propisanim odredbama Zakona o upravnom postupku, postupiti po nalogu iz presude Upravnog suda”, odgovorili su “Vijestima” iz institucije, kojom rukovodi vršilac dužnosti direktora Dušan Drakić.

    Bivši premijer je juče redakciji kratko kazao da nema “poseban komentar”.

    “ASK je gori nego u vremenu Jelene Perović, vidimo se na sudu”, poručio je Abazović.

    Perović tvrdila da putovanje nije poklon

    U presudi se, pored ostalog, navodi da je Upravni sud ocijenio da su “razlozi dati u obrazloženju rješenja nejasni i u suprotnosti sa stanjem u spisima predmeta i ne upućuju na odluku datu u dispozitivu, da tuženi organ (Agencija) pogrešno tumači materijalno pravo, te da činjenično stanje nije pravilno i potpuno utvrđeno”.

    “…Pogrešan je zaključak tuženog organa da Zakon jasno definiše da poklon čini novac, hartije od vrijednosti ili dragocjeni metal, kod činjenice da je članom 6 stav, 1, tačka 5 predviđeno da poklon obuhvata stvar, pravo ili uslugu stečenu, odnosno izvršenu bez naknade i svaku drugu korist koja se daje javnom funkcioneru ili povezanom licu sa javnim funkcionerom, u vezi sa vršenjem javne funkcije. Dakle, iz navedene odredbe jasno proizilazi da pomenuti Zakon definiciju poklona postavlja mnogo šire nego što to proizilazi iz tumačenja tuženog organa u osporenoj odluci, pa je samim tim rezonovanje tuženog, a koje predstavlja jedan od ključnih razloga za donošenje odluke, da se u konkretnom slučaju ne radi o poklonu u smislu predmetnog Zakona, netačno”, upozorava u presudi predsjednica Vijeća Upravnog suda Tatjana Krpović.

    Prema ocjeni suda, pogrešno tumačenje materijalnog prava imalo je za posljedicu da Agencija u konkretnom slučaju nije pravilno i potpuno utvrdila činjenično stanje, jer se nije podrobnije bavila ispitivanjem okolnosti u vezi sa predmetnim putovanjem u UAE.

    “…Te ko je, na koji način i zbog kojeg razloga platio troškove istog. Naime, tuženi organ svoj zaključak da je imenovani javni funkcioner na predmetno putovanje išao u svojstvu građanina, a ne javnog funkcionera, temelji na dopisu Generalnog sekretarijata Vlade Crne Gore od 31.08.2022. godine, ne upuštajući se u ispitni postupak koji je normiran odredbama člana 36 Zakona o sprečavanju korupcije, kao i odredbom člana 107 stav 1 Zakona o upravnom postupku, kojim je propisano da se u upravnom postupku mogu koristiti sva sredstva pogodna za utvrđivanje činjeničnog stanja koja odgovaraju konkretnom slučaju, kao što su isprave, iskazi svjedoka, izjave stranaka, nalazi i mišljenja vještaka, tumača i uviđaj”, stoji u presudi.

    Sud još naglašava da je Agencije tada, na čelu sa Perović, imala na raspolaganju “sva dokazna sredstva, pa se samim ‘istražna funkcija’ ne može iscrpjeti, odnosno svesti na puku provjeru evidencije odnosno registra poklona”.

    “…Posebno pri činjenici da se imenovanom javnom funkcioneru tužbenim navodima upravo ‘stavlja na teret’ da nije prijavio poklon koji se odnosi na plaćene troškove pomenutog putovanja”, zaključak je Upravnog suda.

    ASK: Adžić kršio zakon

    Agencija je nakon slične presude Upravnog suda, u maju 2025. objavila da je utvrdila je Filip Adžić kršio Zakon o sprečavanju korupcije, jer je pošao na darovani put u Dubai i Abu Dabi u decembru 2021. godine, što je morao da odbije ili da stranom poklonodavcu saopšti da takav poklon ne može da primi. Adžić je u UAE putovao sa Abazovićem.

    “Utvrđuje se da je javni funkcioner Filip Adžić prekršio član 18 stav 1 i član 19 stav 1 Zakona o sprečavanju korupcije jer je u vezi sa vršenjem javne funkcije primio poklon koji nije ni protokolarni ni prigodni, a koji se odnosio na plaćanje troškova puta u radnoj posjeti u Dubai i Abu Dabi (UAE) u decembru 2021. godine, a dužan je bio da isti odbije ili saopšti poklonodavcu da poklon ne može da primi”, naglašeno je u odluci ASK.

    Agencija je takvu odluku donijela nakon što je Upravni sud po tužbi MANS-a utvrdio da prethodno rukovodstvo ASK-a nije pravilno utvrdilo činjenično stanje.

    Perović je u odluci koja je osporena pred Upravnom sudu navela da Adžić nije kršio propise jer predmetno putovanje nije bilo u vezi sa vršenjem javne funkcije, već da je isključivo riječ o privatnoj organizaciji, te da mu je nejasno da pored toga što obavlja javnu funkciju, ne može imati svoju privatnost…”

    Nakon što je Drakić potpisao odluku da je Adžić kršio Zakon, iz URA su najavili tužbu protiv Agencije i poručili da je ta institucija podlegla političkom pritisku i da se koristila neistinama.

    “Nastavlja se hajka, plasiranje laži i zloupotreba institucija u svrhu obračuna sa političkim neistomišljenicima. Obaveza nam je da skrenemo pažnju na neistinite i maliciozne tvrdnje Agencije za sprečavanje korupcije(ASK) koja usljed nedostatka hrabrosti da se obračuna sa funkcionerima koji su napravili višemilionsku štetu državi jeftino konstruiše priču oko smještaja, hrane i pića potpredsjednika Građanskog pokreta URA Filipa Adžića”, poručili su tada iz URA.

  • Informacije o imovini djece i povezanih lica i dalje van domašaja javnosti

    Informacije o imovini djece i povezanih lica i dalje van domašaja javnosti

    Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu odbio je juče amandmane na Predlog zakona o slobodnom pristupu informacijama kojima se javnosti omogućava pristup podacima o prihodima i imovini povezanih lica javnih funkcionera – uključujući djecu i druge članove porodice, bez obzira na to da li su formalno dio zajedničkog domaćinstva. Suština tih amandmana bila je da se unaprijedi transparentnost sistema evidentiranja imovine javnih funkcionera, ali i demotiviše praksa da se imovina “izmjesti” na djecu i rodbinu čim izađu iz domaćinstva, čime prestaje obaveza prijavljivanja i kontrola.

    Ove amandmane su podnijeli poslanici Demokrata, Momčilo Leković, Duško Stijepović i Anđela Vojinović, ali je ipak većina poslanika aktuelne vlasti pokazala da im je postalo važnije da ostave mogućnost da se nastavi sa starom praksom skrivanja imovine i prihoda, nego da se zaista uspostavi sistem koji jednako važi za sve – i za bivše i za sadašnje funkcionere.

    Ovakva odluka Odbora znači da će javnost i dalje biti uskraćena za ključne informacije o imovini i prihodima članova porodica današnjih funkcionera, ali i o imovini koja je godinama skrivana upravo kroz “povezana lica”. To je posebno problematično jer je, kako je MANS više puta dokumentovao, postoji značajan broj slučajeva da djeca funkcionera odmah po punoljetstvu “izađu iz domaćinstva”, a zatim postanu vlasnici vrijednih nekretnina i druge imovine, bez jasnog i provjerljivog porijekla.

    Da je riječ o realnom, a ne teorijskom problemu, najbolje pokazuju konkretni primjeri iz prakse koje je MANS godinama objavljivao. U slučaju porodice bivšeg predsjednka, Mila Đukanovića, podaci o prihodima od rente koje je ostvarivao njegov sin, Blažo Đukanović, prestaju da budu javno vidljivi upravo nakon što je on “izašao iz domaćinstva”, iako je ranije evidentirano da su ti prihodi bili desetine i stotine hiljada eura godišnje, dok je već 2008. godine kupljena nekretnina (stan i garaža) za 132.000 eura. Danas Đukanović upravo prihode svoje porodice koji nigdje nisu prijavljeni navodi kao porijeklo imovine koja značajno prevazilazi njegove zvanične prihode.

    Međutim, Pandora papiri su dodatno ogolili koliko su “povezana lica” ključna za razumijevanje stvarnog vlasništva i kontrole imovine. Dokumentacija koju je MANS obradio pokazala je da su Milo i Blažo Đukanović zaključivali tajne ugovore o upravljanju imovinom i uspostavljali strukture poput trustova (navodi se “Victoria Trust” i “Capecastel Trust”), uz mrežu kompanija i posrednika kroz više država i offshore jurisdikcija. Upravo takve šeme – gdje se vlasništvo i tokovi novca sakrivaju iza složenih aranžmana i povezanih subjekata – čine transparentnost o povezanim licima još važnijom, jer bez nje javnost ostaje bez mogućnosti da prati gdje završava imovina i ko njome stvarno upravlja.

    Posebno ilustrativan je i slučaj Miloša Medenice, sina bivše predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore, Vesne Medenice, u kome je MANS otkrio luksuznu vilu na primorju vrijedne 700.000 eura čiju izgradnju Medenica nije objasnio zvaničnim prihodima. U predmetima koji se tiču porodice Vesne Medenice, MANS je ukazivao i na mehanizam “poklona” i uvećanja imovine u krugu porodice: maloljetna unuka je 2018. godine dobila na poklon parcelu u centru Kolašina, nakon čega je na tom zemljištu izgrađena luksuzna kuća. Poklon je obezbjeđen od Rada Arsića čije se ime pominje u postupku koji se vodi protiv Medenice zbog zloupotrebe službenog položaja i vršenje nezakonitog uticaja.

    Svi ovi slučajevi pokazuju isto: kada se sistem nadzora i transparentnosti svede samo na ono što je formalno u domaćinstvu, ostaje ogroman prostor da se imovina i prihodi sklone od javnosti – legalno, “na papiru”, a suštinski koruptivno.

    Zato je odbijanje amandmana o dostupnosti podataka o povezanim licima ozbiljan udar na ideju da će novi Zakon o slobodnom pristupu informacijama ojačati borbu protiv korupcije. Bez mogućnosti da javnost vidi i provjeri imovinu koja se vodi na djecu i druge povezane osobe, država zapravo štiti najčešći mehanizam prikrivanja nezakonitog bogaćenja.

    Pozivamo skupštinsku većinu da pokaže minimum odgovornosti prema obećanjima koja su davali građanima i spremnost da se zaista bore protiv korupcije – pa i u sopstvenim redovima – tako što će do plenuma preispitati ovu odluku i podržati rješenja koja sužavaju prostor za skrivanje imovine, umjesto da je podstiču.

    Dejan Milovac

    Direktor Istraživačkog centra

    MANS

  • MANS predstavlja portal Imovinafunkcionera.me

    MANS predstavlja portal Imovinafunkcionera.me

    MANS je pokrenuo portal www.imovinafunkcionera.me, javno dostupan i pretraživ onlajn registar imovine i prihoda crnogorskih javnih funkcionera. Portal je zamišljen kao alat za građane, novinare i institucije da na jednom mjestu, brzo i jasno, provjere kako se imovina nosilaca javnih funkcija mijenja i da li je u skladu sa njihovim zvaničnim prihodima.

    MANS već više od dvije decenije radi na otkrivanju konflikta interesa, neprijavljene imovine i sumnji na nezakonito bogaćenje, kroz istraživanja, terenski rad i inicijative pred nadležnim organima. Portal Imovinafunkcionera.me je nastavak tog rada i mjesto gdje se objedinjuju imovinski kartoni, istraživački nalazi i praćenje postupanja institucija u konkretnoj praksi.

    Nesrazmjerna imovina, odnosno ona koja se ne može objasniti zvanično prijavljenim prihodima, prva je „crvena zastavica“ koja ukazuje na moguće koruptivno ponašanje javnih funkcionera. Zbog toga MANS ovu bazu gradi kao detaljan izvor podataka o vrijednosti i porijeklu imovine funkcionera, njihovih porodica i povezanih lica.

    Daleko prije nego što su bili optuženi za teška krivična djela, MANS je istraživao imovinu Vesne Medenice i Milivoja Katnića, Duška Golubovića i Zorana Lazovića, i mnogih drugih čija imovina i životni stil nije mogao biti finansiran iz redovnih zarada.

    Šta portal sadrži?

    • Bazu imovine – pregled imovinskih kartona i promjena u imovini funkcionera kroz godine. MANS je prikupljao podatke i o srodnicima javnih funkcionera koji nisu nisu prijavljeni ASK-u (npr djeca koja više ne žive u domaćinstvu) zbog nerijetkih slučajeva skrivanja imovine;
    • Profile funkcionera iz izvršne vlasti, sudstva, tužilaštva, policije i drugih institucija – trenutno je dostupno više od stotinu profila, a baza se stalno dopunjava javnim funkcionerima čije pozicije su posebno osjetljive na korupciju;
    • Saopštenja i istraživačke priče koje objašnjavaju sumnjive slučajeve uvećanja imovine, neprijavljene prihode i moguće sukobe interesa.

    MANS po prvi put donosi informacije o stvarnoj vrijednosti imovine koju prijavljuju javni funkcioneri, što je značajan iskorak u pravcu povećanja transparentnosti i odgovornosti u procesu prijavljivanja prihoda i imovine.

    Svi podaci na portalu zasnovani su na zvaničnoj dokumentaciji prikupljenoj od državnih organa putem Zakona o slobodnom pristupu informacijama, kao i na iscrpnom terenskom istraživanju i pratećem foto/video materijalu. Kada postoje osnovi sumnje na kršenje zakona, MANS podnosi inicijative Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK) i prati njen rad u tim predmetima.

    Građani imaju pravo da znaju kako funkcioneri stiču imovinu i da li je prijavljuju u skladu sa zakonom. Imovinafunkcionera.me je alat koji tu kontrolu čini lakšom i dostupnom svima.

    Zato pozivamo medije i zainteresovanu javnost da koriste portal, dijele njegove sadržaje i šalju sugestije za dopunu baze, kako bi kontrola imovine funkcionera postala stalna i zajednička obaveza cijelog društva.

    MANS

  • Radulović kršio zakon jer nije prijavljivao plate supruge

    Radulović kršio zakon jer nije prijavljivao plate supruge

    Bivši predsjednik Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije Momčilo Radulović kršio je propise jer nije prijavljivao tačne i potpune podatke koji se odnose na prihode njegove supruge.

    To je utvrdila Agencija za sprečavanje korupcije (ASK).

    “Utvrđuje se da je Momčilo Radulović, kao javni funkcioner prekršio član 25 stav 2 Zakona o sprečavanju korupcije jer u izvještaju o prihodima i imovini za 2021. godinu nije prijavio tačne i potpune podatke, a koji se odnose na prihode supruge kao člana zajedničkog domaćinstva javnog funkcionera”, stoji u odluci ASK.

    Agencija je postupala po prijavi Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), a nakon što je to naložio Upravni sud u decembru prošle godine.

    Prethodno je bivšra direktorica ASK Jelena Perović odbacila inicijativu MANS-a, nakon čega se ta NVO obratila Upravnom sudu.

    “… Imajući u vidu da je članom 26 stav 1 tačka 3 Zakona propisano da Izvještaj između ostalog mora sadržati podatke o imovini i prihodima kako javnog funkcionera tako i članova zajedničkog domaćinstva, u konkretnom slučaju supruge, kao i da prihodi supružnika javnog funkcionera ne spadaju u podatke iz člana 29 Zakona, koji se ne objavljuju, Agencija je utvrdila da je imenovani bio u obavezi da navede tačne i potpune podatke u Izvještaju o prihodima i imovini za 2021. godinu br. 02-02-4-3224 od 24.03.2022.godine, što imenovani nije učinio, pa Agencija konstatuje da je u konkretnom slučaju prekršen član 25 stav 2 Zakona o sprečavanju korupcije odnosno kako je prethodnim Zakonom o sprječavanju korupcije bila propisana obaveza članom 23 stav 2”, piše u odluci ASK..

    Tokom ispitnog postupka Radulović je tvrdio da su navodi iz prijave neosnovani, da prijava obiluje polovičnim informacijama i “neistinama koje vode zloupotrebi državnih institucija od strane podnosioca, što je dovelo i do pokretanja ovog postupka”.

    “U odnosu na podatke supruge, kazao je da je dostavio u jedinoj mogućoj zakonitoj formi, poštujući međunarodne ugovore koje je naša država ratifikovala i koji su obavezujući, a koje tvrdnje Agencija nije mogla prihvatiti jer su isti suprotni međunarodnim standardima i pozitivno pravnim propisima, pa iz tog razloga nijesu ni mogli biti potkrijepljeni materijalno pravnim dokazima, koji bi išli u prilog tvrdnjama javnog funkcionera”, stoji u odluci Agencije.

  • Nema više skrivanja para u poreskim rajevima

    Nema više skrivanja para u poreskim rajevima

    Autor: ND Vijesti

    Funkcioneri će ubuduće Agenciji za sprečavanje korupcije morati da prijavljuju digitalnu imovinu u svim oblicima, ali i trast fondove (prenos stvarnog vlasništva nad imovinom) u zemlji i inostranstvu, kao i stvarno vlasništvo.

    Agencija će imati mogućnost da provjerava i životni stil funkcionera, ukoliko posumnja da su njegovi i prihodi i imovina članova domaćinstva značajno manji od prijavljene i neprijavljene imovine i rashoda.

    “… Teret dokazivanja osnova sticanja imovine i prihoda je na javnom funkcioneru”, novi je stav člana 33 Nacrta zakona o sprečavanju korupcije.

    Ministarstvo pravde juče je objavilo izvještaj sa javne rasprave o tom Nacrtu zakona, a ključne sugestije zainteresovane javnosti su uvažene, pa tako neće biti “gomilanja” članstava u upravnim odborima, ali ni zastare za kršenje propisa.

    Da su brojne sugestije uglavnom opravdane, početkom mjeseca je “Vijestima” potvrdio i ministar pravde Bojan Božović.

    Ministar pravde, Bojan Božović

    On je tada “Vijestima” kazao da će se “lično založiti za njihovo integrisanje u konačni tekst Zakona, sa posebnom pažnjom na ključne odredbe koje se tiču ograničenja, definicije sukoba interesa i nadležnosti nadležnih tijela”.

    Nema zastare, nema gomilanja fotelja

    Direktorat za krivično i građansko zakonodavstvo Ministarstva pravde, koji je pripremao Nacrt zakona, prihvatio je sugestiju Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (NVO) da “radi nedvosmislenog tumačenja digitalna imovina u svim oblicima i trastovi u zemlji i inostranstvu, kao i stvarno vlasništvo” postanu posebno propisani kao podaci koje funkcioneri moraju prijaviti.

    Prihvaćen je i predlog MANS-a, prema kojem je “član koji uvodi zastarjelost za kršenje zakona od strane javnih funkcionera u pogledu skrivanja imovine ili prihoda predstavlja jednu od najproblematičnijih odredbi ovog zakonskog akta”.

    “Prvobitno uvođenje roka zastarjelosti od pet godina, a sada njegovo produženje na deset godina, i dalje predstavlja značajan korak unazad u borbi protiv korupcije. Važno je naglasiti da prethodni zakon nije predviđao institut zastarjelosti za ova djela, što je omogućavalo efikasnije procesuiranje slučajeva nezakonitog bogaćenja bez vremenskog ograničenja. Uvođenje bilo kakvog roka zastarjelosti u ovoj oblasti otvara prostor za izbjegavanje odgovornosti i potencijalno ohrabruje koruptivno ponašanje”, stoji u predlogu MANS-a, koji je Ministarstvo prihvatilo, pa će ta odredba biti brisana.

    Resor Božovića odustao je i od odredbe koja je omogućavala članstvo u više upravljačkih tijela ustanova, institucija državnih, odnosno opštinskih preduzeća funkcionerima koji funkciju obavljaju na neprofesionalnoj osnovi.

    “….Postoji realna opasnost da se veliki broj javnih funkcionera iz upravnih odbora i savjetodavnih tijela, koja imaju velika ovlašćenja čime su i podložni korupciji, izostave iz ograničenja predviđenih ovim zakonom”, obrazložili su iz MANS-a sugestiju, što je za Ministarstvo pravde bilo opravdano, pa je ova odredba izbrisana iz Nacrta zakona.

    Djelimično je uvažen predlog MANS-a da se vrati rješenje iz prethodne verzije zakona – umjesto podignute vrijednosti uvećanja imovine za koju se mora podnijeti poseban izvještaj sa 10.000 na 5.000 eura. MANS je tražio i da se vrati obaveza funkcionerima da izvještaje o imovini i prihodima podnose u roku od dvije godine od prestanka funkcije – na dan kad mu je funkcija prestala, a ne do kraja marta za prethodnu godinu, kako je sada predviđeno Zakonom.

    “Predlog se djelimično prihvata u dijelu vremena kada se izvještaj podnosi. U odnosu na vrijednost koja se prijavljuje, predlog se ne prihvata jer je ista usklađena sa Direktivom (EU) 2015/849 Evropskog parlamenta i Savjetom o sprečavanju korištenja finansijskog sistema u svrhu pranja novca ili finansiranja terorizma”, pojasnili su iz Ministarstva pravde.

    Prihvaćeni su i predlozi da se u definiciju sukoba interes uključe i interesi povezanih lica, da se javnim funkcionerima omogući preispitivanje mišljenja Agencije pred nadležnim sudom, ali da su, istovremeno, pravni poslovi koji su zaključeni uz postojanje konflikta interesa ništavi.

    Zabrana primanja poklona, na predlog MANS-a, proširena je i na “povezana lica”.

    Taj NVO je bio stava da se neopravdano termin “povezano lice” mijenja “srodnikom javnog funkcionera u pravoj liniji i pobočnoj do drugog stepena srodstva, srodnikom po tazbini do prvog stepena srodstva, bračnim i vanbračnim supružnikom, partnerom u zajednici života lica istog pola, usvojiocem i usvojenikom, članom zajedničkog domaćinstva”, jer to “u potpunosti obesmišljava smisao ove odredbe i onemogućava ASK da procesuira sukob interesa”. Ministarstvo je i ovu sugestiju uvažilo.

    Djelimično je uvažen predlog te NVO koji se odnosio na trajno ograničenje za javne funkcionere u pogledu zastupanja pravnih ili fizičkih lica pred organima vlasti u predmetima u kojima su kao javni funkcioneri učestvovali u donošenju odluka.

    “Ograničenja u pogledu zastupanja pravnih ili fizičkih lica pred organima vlasti u predmetima u kojima su kao javni funkcioneri učestvovali u donošenju odluka se povećavaju na dvije godine. Trajno ograničenje nije moguće uspostaviti jer bi se time prekršilo pravo na rad, imajući u vidu da javni funkcioneri kao rukovodioci često potpisuju ogroman broj odluka u kojima nisu imali aktivno učešće. Takođe, ograničenja određenog trajanja su i međunarodni standard”, smatraju u resoru Božovića.

    Prijavljivaće i vanknjižna vlasništva

    Ministarstvo je prihvatilo i sugestiju zamjenika predsjednika Agencije za sprečavanje korupcije Mladena Tomovića da je povezano lice sa javnim funkcionerom, pored srodnika do određenog stepena srodstva i “drugo fizičko ili pravno lice sa kojim javni funkcioner uspostavlja ili je uspostavio poslovni ili poslovni ili drugi odnos za sticanje ličnog interesa”.

    Prihvaćen je i njegov predlog da se mora prijavljivati i “vanknjižno vlasništvo na nepokretnim i pokretnim stvarima”.

    Tomović je tražio, a Ministarstvo pravde prihvatilo da se doda i novi član prema kojem “Agencija može pokrenuti postupak upoređivanja prijavljenih prihoda i rashoda javnog funkcionera i članova domaćinstva od početka obavljanja javne funkcije javnog funkcionera”.

    “Ukoliko Agencija u postupku provjere utvrdi da su prijavljeni prihodi i imovina javnog funkcionera i članova zajedničkog domaćinstva, značajno manji od prijavljene i neprijavljene imovine i rashoda javnog funkcionera i članova zajedničkog domaćinstva, teret dokazivanja osnova sticanja imovine i prihoda je na javnom funkcioneru. Pod značajno manjim prihodima podrazumijeva se razlika između prihoda koje je ostvario javni funkcioner i prijavljene i neprijavljene imovine i rashoda javnog funkcionera, a koja razlika je veća od 50.000 eura”, prihvaćena je sugestija Tomovića.

    On je sugerisao i da se “postupak razrješenja direktora Agencije pokreće se na predlog Savjeta, a odluku o razrješenju direktora Agencije Savjet donosi većinom od najmanje tri glasa”, što je takođe prihvaćeno.

    Tomović je tražio i da, ako u predlogu godišnjeg zakona o budžetu izvrši izmjene predloga nacrta budžeta Agencije utvrđenog od strane nadležnog tijela Skupštine, Vlada o tome dostavlja Skupštini pisano obrazloženje, što je, takođe, prihvaćeno.

    Udruženje mladih sa hendikepom i Unija slobodnih sindikata tražili su da se “javnim funkcionerom ne smatra lice na čiji izbor, imenovanje ili postavljenje je dao saglasnost organ vlasti na predlog reprezentativnog sindikata, reprezentativnog udruženja poslodavaca ili civilnog sektora”. Resor pravde je uvažio njihove argumente.

    Moraće štetu da plate

    MANS je tražio, a Ministarstvo odobrilo, uvođenje obaveze da funkcioner koji, kršenjem ovog zakona prouzrokuje štetu za državu, tu štetu mora nadoknadi. “Takođe, neophodno je propisati nadležnost institucije koja bi bila odgovorna za pokretanje postupka za obeštećenje države u takvim slučajevima”, obrazloženo je.

    Iako je MANS tražio, Ministarstvo nije bilo saglasno sa stavom da treba propisati nadležnost Savjeta da odlučuje po žalbama na odluke direktora Agencije i utvrditi da su odluke Savjeta konačne, a da se protiv njih može pokrenuti upravni spor.

    “Predlog se ne prihvata, na ovaj način bi se smanjila efikasnost i prolangiralo konačno odlučivanje o odlukama koje donosi direktor Agencije”, pojasnili su iz resora pravde.

  • Upravni sud poništio još jednu odluku ASK-a: Ponovo se provjerava Adžićev put u Emirate

    Upravni sud poništio još jednu odluku ASK-a: Ponovo se provjerava Adžićev put u Emirate

    Autor: Tina Popović (ND Vijesti)

    Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) nije pravilno i potpuno utvrdila činjenično stanje kada je konstatovala da nekadašnji savjetnik potpredsjednika Vlade Filip Adžić nije kršio propise ne prijavljujući putovanje u Ujedinjene Arapske Emirate (UAE).

    To piše u presudi Upravnog suda po tužbi MANS-a protiv odluke ASK.

    Odluku prema kojoj Adžić nije kršio propise jer, kako je tada obrazloženo, “nije službeno boravio u UAE”, svojevremeno je donijela Jelena Perović, ali je Upravni sud krajem prošle godine poništio taj stav i naložio novom rukovodstvu ASK da donese novo rješenje.

    Sud naglašava i da je Agencija tada propustila da utvrdi ko je, na koji način i iz kojeg razloga platio troškove putovanja Adžića.

    “ASK postupa po presudi Upravnog suda, a o svim nalazima javnost će biti blagovremeno obaviještena, uz dosljedno poštovanje principa zakonitosti i nepristrasnosti”, rečeno je “Vijestima” iz ASK, kojom sada rukovodi vršilac dužnosti direktora Dušan Drakić.

    Tadašnji potpredsjednik Vlade Dritan Abazović i njegov savjetnik Adžić boravili su u UAE u decembru 2021. godine.

    MANS je u aprilu 2022. godine inicirao postupak pred Agencijom, naglašavajući da su Abazović i Adžić boravili u Ujedinjenim Arapskim Emiratima o trošku Mohameda Al Šaibanija, koji je na čelu Kraljevskog suda i izvršni direktor “Investment Corporation of Dubai” (ICD), kompanije koja je vlasnik Porto Montenegra u Tivtu.

    U inicijativi su obrazložili da je, shodno Zakonu o sprečavanju korupcije, javnim funkcionerima zabranjeno primanje poklona mimo protokolarnih, i prigodnih – vrijednosti do 50 eura, a naročito poklona koji su u vezi sa vršenjem javne funkcije. Istakli su i da su ti funkcioneri morali odbiti poklon u vidu plaćenog putovanja i troškova boravka, i o tome sačiniti pisani izvještaj, koji bi potom predali organu vlasti u kom vrše javnu funkciju, u ovom slučaju Vladi Crne Gore, odnosno Generalnom sekretarijatu Vlade (GSV).

    Prethodno rukovodstvo ASK, na čelu sa Perović, konstatovalo je da ni Abazović nije kršio Zakon, navodeći da su vjeru poklonili navodima tog funkcionera da “predmetno putovanje nije bilo u vezi sa vršenjem javne funkcije, već da je isključivo riječ o privatnoj organizaciji, te da mu je nejasno da, pored toga što obavlja javnu funkciju, ne može imati svoju privatnost…”.

    Upravni sud u presudi, međutim, ističe da je ASK počinio povredu pravila postupka, a da su razlozi dati u obrazloženju rješenja “nejasni i u suprotnosti sa stanjem u spisima predmeta i ne upućuju na odluku datu u dispozitivu”.

    “Tuženi organ (Agencija) pogrešno tumači materijalno pravo, a činjenično stanje nije pravilno i potpuno utvrđeno. Prije svega, sud ukazuje na to da je pogrešan zaključak tuženog organa da Zakon o sprečavanju korupcije jasno definiše da poklon čini novac, hartije od vrijednosti ili dragocjeni metal, kod činjenice da je članom 6 stav 1 tačka 5 Zakona predviđeno da poklon obuhvata stvar, pravo ili uslugu stečenu, odnosno izvršenu bez naknade i svaku drugu korist koja se daje javnom funkcioneru ili povezanom licu sa javnim funkcionerom, u vezi sa vršenjem javne funkcije”, precizirano je u presudi.

    Pogrešno tumačenje materijalnog prava, prema ocjeni Upravnog suda, imalo je za posljedicu da ASK nije pravilno i potpuno utvrdila činjenično stanje “budući da se nije podrobnije bavila ispitivanjem okolnosti u vezi sa predmetnim putovanjem u UAE, te ko je, na koji način i iz kojeg razloga platio troškove istog”.

    “Takođe, tuženi organ prilikom utvrđivanja odlučne činjenice da li se u konkretnom slučaju radi o poklonu u vezi sa vršenjem javne funkcije nije u potpunosti razjasnio sve okolnosti. Naime, tuženi organ svoj zaključak da je imenovani javni funkcioner na predmetno putovanje išao u svojstvu građanina, a ne javnog funkcionera, temelji prvenstveno na dopisu Generalnog sekretarijata Vlade Crne Gore, iz kojeg proizlazi da isti u decembru 2021. godine nije bio u radnoj posjeti Emiratima, pri čemu tuženi nije cijenio štampanu verziju objave – teksta sa zvaničnog sajta Vlade Crne Gore koju je MANS dostavio uz zahtjev za pokretanje postupka, a prema kojoj je potpredsjednik Vlade Dritan Abazović sa članovima svog kabineta u sklopu radne posjete UAE posjetio EXPO Dubai”, navodi Upravni sud.

    Abazović je tada, po povratku iz UAE, na pitanje novinara u Skupštini Crne Gore saopštio da je njega i dio njegovog kabineta pozvao Šaibani.

    “To nije sat, nije činija, knjiga, koja je dobijena. Ja svoja privatna putovanja imam, nijesam dosad bio u saznaju da treba da ih prijavim ASK-u. Dakle, ako odem u Sarajevo za Novu godinu, znači treba to da prijavim ASK-u. Ja to stvarno ne mogu da razumijem. Ako treba da se prijavi, nemam ništa protiv. Nas su i ranije pozivali, kad smo boravili u Turskoj, taj put je isto Vladu koštao nula eura, zato što su domaćini javili unaprijed da će oni da pokrivaju troškove prevoza, boravka, itd. Možda su nekom isplaćene dnevnice za Tursku, ali ovdje je bilo nula eura”, objašnjavao je tada Abazović.

    Ni Đukanovićeva putovanja nijesu poklon

    Agencija je u oktobru 2022. godine donijela odluku da ni bivši predsjednik Crne Gore nije kršio Zakon u Dubai u UAE putovao u martu 2010. godine, o trošku predsjedika Atlas grupe Duška Kneževića.

    “Đukanović je istakao da je tačno da je u periodu od od 25. do 30. marta 2010. godine bio na putovanju u UAE – Dubai, da je troškove putovanja snosio organizator. Objasnio je da je na predmetno putovanje bio pozvan sa suprugom na privatno druženje, te da u konkretnom javna funkcija koju je obavijao u tom momentu ni na koji nadin nije bila povezana sa putovanjem”, piše u obrazloženju.

    Dalje se navodi da se u konkretnom slučaju ne može govoriti o kršenju Zakona o sprečavanju sukoba interesa, jer putovanje ne spada u novac, hartije od vrijednosti ili dragocjeni marerijal, pa je predložio da se prijava odbaci kao neosnovana.

    “Uvidom u registar poklona, za 2010. i 2011. godinu utvrđeno je da se u njoj ne nalazi to putovanje, kao i da nema sačinjenog izvještaja o njegovom odbijanju. Ovo je nova odluka nakon što je Upravni sud poništio prethodno rješenje Agencije”, stoji u odluci Perović iz oktobra 2022. godine.