Dosadašnji doprinos Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) povećanju odgovornosti i integriteta nosilaca pravosudnih funkcija je zanemarljiv, a za većinu prijavljenih slučajeva je istekao zakonski rok u kome je ova institucija morala donijeti odluku.
Tako ASK već tri mjeseca ne postupa po zahtjevu MANS-a za pokretanje postupka protiv sudija Višeg suda u Podgorici, Sanje Čakanović i Vesne Kovačević, sudije Ustavnog suda Faruka Resulbegovića, kao i sutkinje Vrhovnog suda u penziji, Hasnije Simonović.
Koristeći Zakon o slobodnom pristupu informacijama, MANS je došao do više dokumenata koji otvaraju sumnju da su pobrojane sudije propustile da u roku prijave promjene svog imovinskog stanja, a sve nakon što su kupili i/ili prodali određenu imovinu.
Pored pomenutih sudija ASK kasni sa donošenjem odluka u predmetima državnih tužilaca Andrijane Nastić, Veljka Rutovića i Vesne Jovićević (u penziji), ali i sudija Zorana Radovića i penzionisanog Rama Strikovića, i to zbog istovjetne sumnje da su krili promjene u svojoj imovini ili je uopšte nisu prijavljivali. Od novog menadžmenta Agencije javnost sa pravom očekuje zakonito postupanje, ali i zauzimanje drugačijeg kursa u procesuiranju nezakonitog bogaćenja i sukoba interesa javnih funkcionera. Jačanje povjerenja u pravosuđe i izgradnja integriteta sudskih i tužilačkih organa nisu mogući bez javnih i istinitih podataka o imovini sudija i tužilaca, ali i sa njima povezanih lica.
Sve do nedavno Agencija je zauzimala stav po kom prodaja ili kupovina imovine ne predstavljaju promjenu iste veću od 5.000 eura koja iziskuje da se to mora prijaviti u okviru zasebnog izvještaja o imovini, već je bivša direktorica Jelena Perović ove transakcije tumačila kao prelazak imovine iz „nepokretne u pokretnu“ ili obratno, što je upravo praksa koja je i ohrabrivala javne funkcionere da od ASK-a, a samim tim i javnosti, kriju uvećanje ili umanjenje imovine, odnosno stečen novac od prodaje.
U grupi pobrojanih slučajeva za koje se očekuje razrješenje nalaze se i predmeti u vezi sa promjenama u imovini bivših visokih funkcionera u pravosuđu, Vesne Medenice i Milivoja Katnića.
U junu ove godine Komisija za etički kodeks sudija Sudskog savjeta Crne Gore odlučila je da Disciplinskom tužiocu podnese predloge za utvrđivanje disciplinske odgovornosti upravo sutkinja Vesne Kovaćević i Sanje Čakanović, kao i sudije Zorana Radovića, svih iz Višeg suda u Podgorici, jer nisu u roku ili uopšte prijavili promjene u svojoj imovini. Radi se o istim propustima koje je MANS, uz dokumentaciju, osim Sudskom savjetu prijavio i ASK-u.
U okviru projekta „Odgovorno pravosuđe za osnaženu vladavinu prava u Crnoj Gori“, koji se sprovodi uz podršku Evropske unije, MANS će nastaviti da sve uočene nezakonitosti, sumnje i otvorena pitanja u vezi sa imovinom sudija i tužilaca i sa njima povezanih lica prijavljuje nadležnim organima i o tome obavještava javnost. Samo nezavisno, nepristrasno i objektivno pravosuđe, lišeno uticaja i sumnje u integritet i porijeklo imovine nosilaca pravosudnih funkcija, može garantovati uspostavljanje vladavine prava u državi koja nosi ozbiljan teret tranzicione pljačke i upliva organizovanog kriminala i visoke korupcije u sve pore društva.
Komisija za etički kodeks sudija Sudskog savjeta Crne Gore je, na sjednici održanoj sredinom prošlog mjeseca, razmatrala inicijative MANS-a koje se odnose na sudije Višeg suda u Podgorici – Vesnu Kovačević, Sanju Čakanović i Zorana Radovića, i donijela odluke da Disciplinskom tužiocu podnese predloge za utvrđivanje disciplinske odgovornosti navedenih sudija.
Naime, MANS je početkom juna 2024. godine Sudskom savjetu predao dokumentaciju koja navodi na sumnju da su Kovačević, Čakanović i Radović propustili da prijave promjenu u svojoj imovini na pravno valjan način ili je nisu uopšte prijavljivali Agenciji za sprječavanje korupcije (ASK-u), što je jasno propisana obaveza Zakonom o sprječavanju korupcije.
U konkretnom, MANS je koristeći Zakon o slobodnom pristupu informacijama došao do dokumenata koji pokazuju da sutkinja Višeg suda u Podgorici Vesna Kovačević nije u zakonskom roku prijavila da je njen sin dok je još bio član domaćinstva kupio stan vrijedan 116.000 Eura, dok je Sanja Čakanović propustila da ASK-u prijavi prodaju garsonjere u suvlasništvu i prihod od 35.000 eura koji je tom prilikom stekla . Njihov kolega koji je ujedno i predsjednik tog suda, Zoran Radović nije uopšte prijavio prihode i imovinu za 2022. godinu.
Zakon o Sudskom savjetu i sudijama kao teži disciplinski prekršaj definiše ako sudija ako, između ostalog, „prihvata poklone ili ne dostavlja podatke o imovini i prihodima u skladu sa propisima kojima se uređuje sprječavanje sukoba interesa“. Disciplinski tužilac sada, sa druge strane, ima rok od 45 dana da sprovede i okonča istragu i donese odluke da li da odbaci ili odbije predloge za utvrđivanje disciplinske odgovornosti, ili da pak podnese optužne predloge za utvrđivanje disciplinske odgovornosti sudije – i to Disciplinskom vijeću Sudskog savjeta. Disciplinsko vijeće čine tri člana Sudskog savjeta, i to dva člana iz reda sudija i jedan član iz reda uglednih pravnika koji je predsjednik disciplinskog vijeća.
Za teži disciplinski prekršaj, što neprijavljivanje i/ili sakrivanje promjena u imovini predstavlja, za sudije je propisana sankcija u vidu novčane kazne u visini od 20% do 40% od zarade sudije, u trajanju od tri do šest mjeseci, kao i zabrana napredovanja koja se može izreći za teže disciplinske prekršaje.
Podsjećanja radi, MANS je dokumentaciju za pomenute sudije još ranije dostavio i ASK-u koji nažalost nije u zakonskom roku odlučio po podnijetim inicijativama MANS-a. To je nastavak prakse ove institucije, jer pred ovom institucijom još uvijek nije riješen niti jedna inicijativa koju je podnio MANS, a koja se odnosi na sumnju da su sudije i tužioci skrivali promjene u svojoj. Imovini.
MANS još uvijek čeka i odgovor Tužilačkog savjeta kome je ranije predata inicijativa za pokretanje disciplinskog postupka protiv Andrijane Nastić, državne tužiteljke u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, takođe znog neprijavljivanja promjena u imovini.
Od svih pobrojanih organa očekujemo da zauzmu pravilan i zakonit stav i pokažu veću dozu integriteta i kredibiliteta kada je u pitanju postupanje prema sudijama i tužiocima u odnosu na ASK, koji kreativnim tumačenjem zakona ne doprinosi uvećanju povjerenja u pravosuđe.
MANS će i u narednom periodu nastaviti da prikuplja i obrađuje podatke o imovini i prihodima visokih javnih funkcionera, a naročito sudija i tužilaca i članova njihovih porodica, i prijaviće nadležnim organima svako odstupanje od javno dostupnih registara nadležnim institucijama jer se, od ljudi koji od javnosti kriju imovinu i promjene u istoj, ne može očekivati da mogu iznijeti neophodne tranzicione reforme u oblasti visoke korupcije i organizovanog kriminala. Ovu aktivnost MANS sprovodi kao dio projekta „Odgovorno sudstvo i tužilaštvo za ojačanu vladavinu prava u Crnoj Gori“, podržanog od Evropske unije.
Direktorica Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) Jelena Perović sakrila je od javnosti prodaju stana i prihod od 70.000 eura.
Zvanični podaci na sajtu Agencije pokazuju da Perović nije podnijela poseban izvještaj 30 dana nakon što je prodala naslijeđenu nekretninu.
Prema dokumentaciji, Perović je stan prodala u septembru 2022. godine, a prije zaključenja ugovora o kupoprodaji nekretnine, direktorici Agencije je isplaćeno 22.000 eura.
Taj novac nije prijavljen posebnim izvještajem, dok je ostatak od 48.000 iskorišćen za zatvaranje kredita koje je Perović imala u jednoj od komercijalnih banaka koje posluju u Crnoj Gori.
Izvod iz kupoprodajnog ugovora, foto: MANS
Perović je u avgustu 2021. godine dostavila vanredni izvještaj, kojim je prijavila da je naslijedila stan od 43 metra kvadratna. Istu nekretninu prodala je godinu kasnije.
Podatke o prodaji stana Perović, „Vijesti” su pribavile uz pomoć MANS platforme za podršku istraživačkim novinarima.
“Direktorica Agencije za sprečavanje korupcije Jelena Perović nije imala zakonsku obavezu, kao što je nema niti jedan drugi javni funkcioner, da prilikom prodaje nekretnine dostavi izvještaj o uvećanju imovine preko 5.000 eura, jer se u konkretnom slučaju ne radi o uvećanju imovine, već o njenom prelasku iz nepokretne u pokretnu. Direktorica Perović je obavijestila Agenciju o prodaji predmetnog stana i dostavila ugovor”, odgovorili su iz Agencije na pitanje “Vijesti” zbog čega Perović nije prijavila promjenu imovine nakon prodaje stana, odnosno zbog čega ta transakcija nije evidentirana u zvaničnoj bazi, dostupnoj javnosti.
Zakon o sprečavanju korupcije je jasan – vanredni izvještaj podnosi se u slučaju promjena iz izvještaja koje se odnose na uvećanje imovine preko 5.000 eura, u roku od 30 dana od dana nastanka promjene. Taj propis, takođe, predviđa novčanu sankciju u rasponu od 500 eura do 2.000 eura za javne funkcionere koji nijesu ispunili zakonske obaveze.
Direktor Istraživačkog centra Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Dejan Milovac kazao je “Vijestima” da ASK nastavlja da radi na uspostavljanju prakse, u najmanju ruku, kreativnog tumačenja zakona, na šta je MANS već ranije upozoravao.
“Još na primjeru bivše predsjednice Vrhovnog suda, Vesne Medenice smo ukazivali da postoji realna opasnost da tumačenje o ‘promjeni oblika imovine’ bude neformalno usvojeno od strane ASK-a kao pravilo po kojem će se odlučivati u sličnim slučajevima i kada to nekome bude odgovaralo”, kazao je Milovac.
Iz MANS iznova ukazuju na potrebu da ASK kao institucija bude iz temelja reformisana, a zakonski okvir bude usklađen sa onime što su evropski standard i uzme u obzir ono što su specifičnosti konteksta Crne Gore.
“Mi već godinama imamo instituciju čiji rukovodeći kadar ne može biti model ponašanja bilo kom javnom funkcioneru kada je u pitanju profesionalni integritet, ali kako i na ovom slučaju vidimo, ni bazično poštovanje zakona i propisa ove države. Posebno je problematično što govorimo o jednoj od institucija koja bi, kada je u pitanju provjera imovine, trebalo da bude prva odbrana od konflikta interesa i korupcije”, upozorava Milovac.
VESNA MEDENICA “NULTI SLUČAJ”
Odgovorom koji se odnosi na Perović, Agencija je i zvanično obavijestila funkcionere da prodaja nepokretnosti ne predstavlja promjenu imovine.
Međutim, Agencija je takav stav prvi put obznanila u novembru 2019. godine u slučaju bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice. Agencija je tada tvrdila da Medenica nije prekršila zakon kada nije prijavila da je prodala zemljište u Kolašinu za oko 140.000 eura.
U obrazloženju odluke, koju potpisuje tadašnji pomoćnik direktora Savo Milašinović, stoji da je za tadašnju šeficu Vrhovnog suda u 2016. godini izvršena provjera i da nijesu utvrđena bilo kakva odstupanja u odnosu na podatke koji se vode u zvaničnim evidencijama drugih državnih organa.
Medenica je u julu 2015. prodala više od 27.000 metara kvadratnih za 139.000 eura, a nikada nije podnijela vanredni izvještaj o uvećanju imovine, iako je tadašnji Zakon o konfliktu interesa propisivao da je, zbog promjene u imovini većoj od 5.000 eura, morala podnijeti posebni imovinski karton.
Podaci kolašinskog Sekretarijata za privredu i finansije, u koje je 2019. imao uvid Istraživački centar MANS-a, pokazuju da je Medenica svoje parcele u selu Ravni prodala po cijeni koja je čak deset puta bila veća od tržišne procjene.
Kolašinski Sekretarijat za privredu i finansije 2015. je utvrdio da je tržišna vrijednost oko 27.000 metara bila nešto više od 12.000 eura, odnosno u prosjeku oko 0,40 eura po kvadratu. Medenica je to zemljište prodala za oko pet eura po kvadratu, odnosno deset puta više od tržišne cijene po kojoj je Opština Kolašin obračunala porez.
Ona je, nakon što je MANS objavio istraživačku priču, u reagovanju tvrdila da je zemljište prodala “ispod cijene”.
Specijalno državno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv bivše šefice Vrhovnog suda Vesne Medenice, njenog sina Miloša i više drugih osoba, za krivična djela – stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, davanje i primanje mita, protivzakoniti uticaj i navođenje na protivzakoniti uticaj, zloupotreba službenog položaja, šverc droge, nedozvoljeno držanje oružja, nanošenje teške tjelesne povrede i sprečavanje dokazivanja.
SLUČAJ BIVŠEG DIREKTORA ASK SRETENA RADONJIĆA
Ni Perovićkin prethodnik, bivši direktor Agencije Sreten Radonjić nije prijavljivao kredit od 40.000 eura, koji je dobio od Vlade pod povoljnim uslovima. Radonjić je kredit dobio u januaru 2018. godine, a prvi put ga je prijavio 2020.
Tako je tek nakon dvije godine postalno poznato da Radonjić vraća mjesečno 73,5 eura za kredit koji mu je Vladina Komisija za stambena pitanja dodijelila u januaru 2018. godine, a kojim, kako je prijavio, raspolaže od 21. decembra iste godine.
Iz Agencije su tada “Vijestima” kazali da je Radonjić sve uradio po Zakonu, odnosno da je naknado prijavio kredit. Radonjić je u avgustu kazao da do tada “nijesam realizovao navedena kreditna sredstva (adaptacijom, kupovinom i sl.), pa samim tim to nije ni moglo biti evidentirano kao promjena u imovinskom kartonu za 2018. godinu”.
SLUČAJ IVANA BRAJOVIĆA
Nedavno je Perović stavila potpis i na odluku prema kojoj ni bivši visoki državni funkcioner Ivan Brajović nije imao obavezu da prijavi da je prodao nešto oko 4.500 metara kvadratnih zemljišta u blizini Danilovgrada za 150.000 eura.
Obrazloženje je bilo isto – radi se o “promjeni oblika imovine – iz nepokretne u pokretnu”.
U odluci stoji da se Brajović nije ogriješio o tadašnji Zakon o sprečavanju sukoba interesa i da nije imao obavezu da podnese vanredni izvještaj usljed promjene imovine više od 5.000 eura, iako je zemljište u Kosiću 2013. prodao za 150.000.
Perović još navodi da je, tokom ispitnog postupka, Brajović saopštio da je zemlju prodao “da bi vratio dugove koje je imao”.
“…Odnosno da je u potpunosti vratio dugove koje je imao kod Podgoričke banke. Smatra da je tu promjenu prijavio kroz izvještaj o imovini i prihodima za 2013. gdje nije naveo da postoji kredit kod Podgoričke banke, koji je prijavio u izvještaju za 2012. godinu”, stoji u odluci Perović, koja je anonimizirana, ali se iz sadržine zaključuje o kojem je funkcioneru riječ.
Dalje se navodi da je Agencija izvršila uvid u svoju bazu podataka, Ugovor o kupoprodaji zemljišta, uvid u kreditni nalog o izmirenju dugova prema Podgoričkoj banci od 30. decembra 2013, ali i kreditni nalog prema Atlas banci od istog datuma.
“Uvidom u Ugovor o kupoprodaji od 26. oktobra 2013. utvrđeno je da je bivši javni funkcioner … prodao privrednom društvu ‘Free energy’ imovinu označenu u listu nepokretnosti br. 39 KO Jastreb, kao katastarska parcela 3005, Kosić, livada 3. klase, površine 4.467 kvadrata, za iznos od 150.000 eura. Uvidom u kreditni nalog o izmirenju dugovanja prema Podgoričkoj banci, utvrđeno je da je bivši javni funkcioner uplatio na račun Podgoričke banke 49.097 eura na ime stambenog kredita”, navodi se u odluci.
Agencija je, stoji u odluci, uvidom u kreditni nalog o izmirenju dugovanja prema Atlas banci, sada u stečaju, utvrdila da je Brajović na račun te banke uplatio 70.535,93 eura. Agencija, međutim, ne navodi koja je svrha uplate Brajovića Atlas banci.
Prema dostupnim podacima, Brajović je u godišnjem izvještaju o imovini i prihodima za 2012. godinu prijavio tri kreditna zaduženja i to u Podgoričkog (50.000 eura), Hypo Alpe adria (60.000 eura) i Crnogorskoj komercijalnoj banci (30.000). Nije imao zaduženja u Atlas banci, u vlasništvu odbjeglog biznismena Duška Kneževića.
Godinu kasnije, nakon prodaje zemljišta, prijavljuje kreditna zaduženja u Hypo Alpe Adria i Crnogorskoj komercijalnoj banci.
Duško Knežević je početkom 2019. doveo u vezu prodaju zemljišta u Kosiću sa otplatom duga Brajovića po rivolving kartici u Atlas banci. Taj dug Brajović nikada nije prijavio Agenciji za sprečavanje korupcije, a prema tadašnjim tvrdnjama Kneževića, radilo se o oko 50.000 eura.
“Još od 2013. godine prema Atlas banci nemam nikakvih dugovanja. Na novinarsko interesovanje sam već odgovorio da sam dugovanje na kartici izmirio prodajom dijela naslijeđene zemlje. O tome postoji dokumentacija kod svih nadležnih organa, kojima sam ovu transakciju blagovremeno prijavio. Zemlju sam prodao zainteresovanom pravnom licu, o čemu je sačinjen notarski akt. I o tome posjedujem urednu dokumentaciju”, saopštio je tada Brajović.
On od 2013. do danas nije prijavio gotovinu ili ušteđevinu, iako bi trebalo da je u plusu tridesetak hiljada eura nakon izmirenja dugovanja prema dvije banke, što je kao dokaze u postupku dostavio Agenciji.
“Ugovor nije ugovor…”
Pred podgoričkim Osnovnim sudom prošle sedmice održano je pripremno ročište po tužbi države Crne Gore protiv Jelene Perović.
Država Crna Gora traži da direktorica Agencije za sprečavanje korupcije nadoknadi tržišnu vrijednost stana koji je dobila po povoljnim uslovima jer je prekršila ugovor koji je, kao tadašnji sudija, početkom 2018. potpisala sa Osnovnim sudom Cetinje.
Prema dokumentima sa suđenja, do kojih su “Vijesti” došle, punomoćnik Perović, advokat Nikola Martinović tvrdio je da taj ugovor “nije ugovor o kupoprodaji nepokretnosti stana”.
“…Jer u tom trenutku predmet ugovora ne postoji, kao ni zgrada, kao ni stan. Stoga se tim ugovorom ne može riješiti stambeno pitanje”, kazao je Martinović, stoji u zapisniku sa pripremnog ročišta.
Sud je odredio vještačenje po vještaku građevinske struke, koji treba da izvrši procjenu nepokretnosti od skoro 87 kvadrata, koju je Perović dobila po posebnim uslovima, a onda prodala.
Država je spor protiv direktorice Agencije pokrenula nakon inicijative MANS-a krajem novembra 2022. MANS je tada apelovao na instituciju Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa da u ime države zatraži naknadu štete zbog neispunjavanja ugovorene obaveze prilikom kupovine stana po povoljnim uslovima.
Prema ugovoru, koji je tada MANS dostavio instituciji Zaštitnika, Perović nije ispunila obavezu predviđenu ugovorom – nije ostala na funkciji sudije pet godina, odnosno do 2023. godine, već je prešla na čelo Agencije, a stan prodala.
Šta je Perović prijavila za 2022. godinu
Plata direktorice Agencije za sprečavanje korupcije (AKS) Jelene Perović tokom 2022. godine uglavnom je iznosila 1.715 eura, dok je tokom deset mjeseci primala varijabilu od oko 440 eura.
Prema izvještaju o prihodima i imovini, Perović je kao članica Radne grupe za utvrđivanje liste javnih funkcionera primala mjesečno dodatnih 400 eura.
U njenom imovinskom kartonu piše da je kao predavač u Centru za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu u februaru i julu prošle godine primila 100 i 200 eura, a u septembru kao predavač u “Congres travelu” naknadu od 150 eura.
Direktorica ASK-a navela je da je vlasnica dvosobnog stana od 69 kvadrata. Prijavila je da ima 7.000 eura gotovine i da ima stambeni kredit od 75.000 eura, koji vraća u mjesečnim ratama od 494 eura. U imovinskom kartonu piše i da ima dva kredita po osnovu kartica visa gold i master gold, u iznosu od 2.000 i 1.000 eura, koje vraća u ratama od 367,21 i 32,30 eura.
U odnosu na godišnji izvještaj o imovini i prihodima za 2021, Perović je izostavila hipotekarni kredit u iznosu od 36.000 eura.
Funkcioneri, prema Zakonu, godišnji izvještaj o imovini i prihodima za prethodnu treba da predaju najkasnije do kraja marta tekuće godine.
Višemjesečno istraživanje MANS-a o imovini i prihodima penzionisanog službenika Agencije za nacionalnu bezbjednost i Uprave policije, Duška Golubovića, pokazalo je da je njegova porodica u periodu od desetak godina za kupovinu više nekretnina i luksuznih vozila izdvojila preko milion eura. Golubović tvrdi da je svu imovinu stekao legalno i uz pomoć porodice, te da se nikada nije bavio kriminalnim poslovima.
Duško Golubović, foto: Boris Pejović
Tokom 2013. godine Luka Golubović, stariji sin Duška Golubovića, za kupovinu vozila i nekretnina potpisao više kupoprodajnih ugovora, ukupne vrijednosti od blizu 200.000 eura. Golubović je u tom momentu bio dvadesetogodišnji student.
Svoj stan od 98 m2 u podgoričkom City kvartu Luka je kupio od kompanije „Čelebić“, zaključivši u novembru 2013. godine predugovor koji je predvidio cijenu od 115.000 eura, a samo mjesec dana prije toga je, iz podgoričkog salona kompanije „Rokšped“, izvezao tada novi automobil Audi S3 Sportback, nakon što je za njega izdvojio 42.000 eura. Iste godine, dao je još oko 42.000 eura kako bi postao suvlasnik dva poslovna prostora od 52 i 74 m2, kao i tri garaže u zgradi „Razvršje“ u centru Žabljaka.
Već naredne godine, Golubovići postaju vlasnici još jedne nekretnine u City kvartu, nakon što je supruga Duška Golubovića – Danijela, za iznos od 45.000 eura kupila poslovni prostor od 33 m2. Ovu nekretninu ona i Duško kasnije poklanjaju svom najmlađem djetetu, kćerki Sari.
Novi ugovor sa kompanijom „Čelebić“ sklopljen je 2015. godine, kada Luka Golubović u garaži zgrade u kojoj već posjeduje stan, za 13.000 eura kupuje dva garažna mjesta, koja je isplatio u naredne dvije godine.
Vozni park porodice Golubovića obogaćen je već sredinom 2016. godine, kada je njegova supruga iz Njemačke uvezla luksuzni Mercedesov terenac G klase. Prema podacima koji su MANS-u po Zakonu o slobodnom pristupu informacijama dostavljeni iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), ovo vozilo plaćeno je 105.000 eura.
Na ime supruge Danijele u periodu do 2010. godine bila su registrovana još tri vozila, i to dva terenca marke BMW i Mercedes, kao i jedan Volkswagen Golf. Detaljnije informacije o tome kako su i po kojoj cijeni nabavljena ta vozila nisu dostupne, imajući u vidu da je MUP tu dokumentaciju zbog protoka vremena uništio.
Sredinom 2018. godine, Duško Golubović kupuje stan od 69 m2 u zgradi „Normal Company“, u blizini podgoričkog hrama, po cijeni od 93.000 eura. U kupoprodajnom ugovoru Golubović navodi da je ta sredstva dobio na poklon od svog starijeg sina Luke, dok podaci iz žabljačkog katastra pokazuju da je prethodno Luka Golubović za isti taj iznos prodao svoju imovinu u tom gradu, što je moglo predstavljati izvor sredstava za kupovinu pomenutog stana. Pravo svojine nad ov nekretninom kasnije takođe je prebačeno na ime kćerke Sare.
Samo tri mjeseca nakon kupovine stana, u oktobru 2018. godine, Duško Golubović stiče i poslovni prostor u zgradi do Capital Plaze u Podgorici, površine 127 m2, kao i dvije garaže, po ukupnoj cijeni od skoro 180.000 eura. U kupoprodajnom ugovoru do kog je došao Istraživački centar MANS-a, Golubović se obavezuje da dio od skoro 80.000 eura isplati na dan potpisivanja, a ostatak od 100.000 eura u roku od godinu dana. Za razliku od ugovora za kupovinu stana, u ovom Golubović nije naveo porijeklo novca kojim je stečen poslovni prostor sa garažama. Krajem 2019. godine Golubović poklanja poslovni prostor i jednu garažu u ovoj zgradi svom mlađem sinu, Igoru.
Po povratku u sistem bezbjednosti 2019. godine, kada ga tadašnji direktor Uprave policije, Veselin Veljović, imenuje za zamjenika načelnika Odsjeka za suzbijanje teških krivičnih djela, u okviru Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, Golubović nastavlja da stiče vrijednu imovinu. Tako u razmaku od nepuna tri mjeseca 2019. godine godine, on za iznos od ukupno 56.000 eura kupuje dva vozila modela Volkswagen Passat, od kojih je jedno blindirano i sa specifičnim karakteristikama. Podaci iz prvog izvještaja o prihodima i imovini, koje je po dolasku u Upravu policije predao Agenciji za sprječavanje korupcije, pokazuju da je mjesečna zarada Golubovića u policiji te godine iznosila 840 eura, a da je za svoju suprugu prijavio platu od okvirno 450 eura.
Iako je, sudeći po očevom imovinskom kartonu, bila bez zvanično prijavljenih prihoda, Golubovićeva kćerka je te, 2019. godine, kupila novi BMW X4. Faktura, koju je za ovaj automobil visoke klase njemačke proizvodnje izdala kompanija „Voli Motors“, iznosila je 57.000 eura.
I pored svih opisanih ulaganja u nekretnine i vozila tokom 2019. godine, Duško Golubović je u imovinskom kartonu za tu godinu prijavio ušteđevinu od 20.000 eura.
Iste godine kada je stekla ovaj poslovni prostor, kćerka Golubovića je za u podgoričkom salonu automobila kompanije „Rokšped“, za 78.000 eura kupila Porsche Macan.
Odgovarajući na pitanja o porijeklu novca za kupovinu više luksuznih vozila, Duško Golubović naveo je da je trenutno na nekog od članova porodice registrovano svega jedno vozilo, na ime kćerke Sare, staro „tri, četiri godine“, vjerovatno misleći na opisani Porsche.
SPA centar, bazen, vikendice na Žabljaku
U podgoričkom naselju Gornja Gorica Golubovići privode kraju radove na izgradnji stambeno poslovnog objekta površine od oko 900 m2. Na prizemlju je planiran poslovni prostor sa kamin salom, zonom za opuštanje, kuhinjom, te SPA centrom i bazenom, dok je na spratu predviđen trosoban stambeni objekat od 350 m2. Upitan iz kojih sredstava se gradi ovaj velelepni objekat, Duško Golubović naglasio je da se radi o udruženim sredstvima cijele porodice. Iako ne postoje precizni podaci o tome koliko je do sada koštala izgradnja ovog objekta, podaci iz podgoričkog katastra pokazuju da su Golubovići zemljište na kom se gradi ova vila krajem 2020. godine platili 100 hiljada eura.
Odgovarajući na pitanja oko porijekla imovine Golubović ističe da se nikada nije bavio kriminalom, a da je sva imovina njegove porodice stečena legalno, naglašavajući da je njegova supruga imala rent-a-car agenciju, a da djeca imaju svoje firme, kao i da ne žive u istom domaćinstvu. Međutim, finansijski izvještaji tih kompanija, koje je MANS analizirao, pokazuju da njihovo poslovanje nije moglo biti izvor sredstava potrošenih za kupovinu pobrojanih vozila i nekretnina.
Kao jedan od izvora finansiranja, Duško Golubović naveo je da je u periodu dok nije bio u državnoj službi, „rudario“ bitkoine.
MANS će kompletnu dokumentaciju o imovini Golubovića proslijediti nadležnom državnom tužilaštvu i MUP-u na dalje postupanje, a naglašavaju da su svi podaci do kojih su došli tokom istrage pribavljeni korišćenjem Zakona o slobodnom pristupu informacijama.
Ko je Duško Golubović?
Duško Golubović je dugi niz godina bio operativac Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), gdje je bio najbliži saradnik Zorana Lazovića. Nakon što su 2015. napustili ANB, u sistem bezbjednosti vraćen je sa Lazovićem 2019. godine, kada ga je Veselin Veljović, bivši direktor Uprave policije, imenovao za zamjenika načelnika Odsjeka za suzbijanje teških krivičnih djela, u okviru Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije Uprave policije. U penziju je zvanično otišao u toku 2023. godine.
Njegovu karijeru prate brojne kontroverze i medijske spekulacije o vrijednosti njegove imovine, a ističe se telefonski listing koji je pokazao da je Golubović imao komunikaciju sa Naserom Keljmendijem, optuženim za međunarodnu trgovinu narkoticima. Golubović je 2011. godine, u izjavi za dnevne novine „Dan“, te kontakte i potvrdio, rekavši da Nasera Keljmendija poznaje, ali da nije imao bilo kakve zajedničke poslove sa njim. Za „Dnevne novine“, sa druge strane, tada izjavljuje “Poznajem Keljmendija, ali licitiranjem okolnosti tog poznanstva zadirali bismo u profesionalni dio, o čemu ne mogu da govorim”, kazao je on.
Da Golubović jeste bio u kontaktu sa Keljmendijem, potvrdili su i Veselin Veljović i Vladan Joković 23. decembra na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. Joković, bivši direktor ANB-a, tada je objasnio da je veza sa licima kalibra Keljmendija sastavni dio Golubovićevog posla, kako krajem 2011. godine prenosi nedjeljnik “Monitor”.
U samo nekoliko mjeseci 2015. godine, kada je i napuštao ANB, aktivirane su eksplozivne naprave ispred ugostiteljskog objekta kojim je gazdovala firma povezana sa njegovom suprugom, ali i na ogradi porodične kuće u Podgorici.
Privatni biznis i državna služba
Duškova supruga Danijela u prošlosti bila je među osnivačima dvije kompanije, „Ideal Group“ i „Macchiato Co“. „Ideal Group“ poslovala je kao rent-a-car agencija „Ideal Car“, a Golubovićeva supruga bila je suvlasnik kompanije od kraja decembra 2009, do februara 2022. godine, kada je prenijela osnivački udio na sina Luku, koji je sredinom prošle godine takođe izašao iz te kompanije.
Iako je Duško Golubović u razgovoru sa novinarom TV Vijesti dio prihoda porodice objasnio i činjenicom da je supruga imala privatnu firmu, analiza finansijskih iskaza ove firme pokazala je da se opisane transakcije, odnosno kupovina nekretnina i luksuznih vozila od strane porodice, nije mogla finansirati iz prihoda od ovog preduzeća, imajući u vidu da je isto uglavnom poslovalo sa gubitkom. Isti slučaj je i sa preduzećem „Macchiato Co“, u kom je doduše Golubovićka bila među osnivačima u kratkom periodu između 2014. i 2015. godine.
Kćerka Sara Golubović je početkom 2021. godine osnovala kompaniju „Saras’ Space“ koja se bavi dizajnom enterijera, sudeći po objavama na društvenim mrežama. Kompanija ima jednog zaposlenog i ostvaruje godišnje prihode od par hiljada eura. „Saras’ Space“ je registrovana na adresi na kojoj se nalazi poslovni prostor u podgoričkom City kvartu koji je Golubovićka dobila na poklon od roditelja. Na istoj adresi je u decembru prošle godine registrovana još jedna kompanija u njenom vlasništvu, “Muro Decor”.
Mlađi sin, Igor Golubović, u novembru 2020. godine primljen je u Upravu policije, gdje je rješenjem tadašnjeg direktora, Veselina Veljovića, raspoređen na radno mjesto policijskog službenika za privredni kriminal u Centru bezbjednosti Podgorica. Podaci o njegovoj zaradi do novembra 2022. godine pokazuju da je bruto zarada najmlađeg Golubovića mjesečno iznosila oko 1000 eura.
Potrošački kredit od 250.000 eura
U maju 2022. godine Luka Golubović zaključio je sa Hipotekarnom bankom ugovor o potrošačkom kreditu na iznos od 250.000 eura koje se obavezao da vrati kroz dvadeset otplata, do oktobra 2026. Rata je određena na iznos od 12.500 eura, bez pripadajućih kamata. Imajući u vidu podatke o plati Golubovića u Vojsci Crne Gore, nije jasno iz kojih izvora se finansira otplata ovog kredita. Kao sudužnik na ovom kreditu upisana je njegova sestra, a vraćanje kredita je garantovano i dijelom porodične imovine koja je opterećena hipotekom.
Analiza prikupljene dokumentacije iz državnog katastra koja se odnosi na sve nekretnine koje su bile ili jesu u vlasništvu porodice Golubović nije pokazala da su u naznačenom periodu članovi porodice podizali druge kredite kojima su opterećivali svoju imovinu, odnosno na osnovu kojih su sticali istu.
Podaci o vozilima se nakon deset godina čuvanja uništavaju
MANS nije bio u mogućnosti da dođe do svih podataka o tome po kojoj cijeni su Golubovići nabavljali vozila u prethodnom periodu jer je dio te dokumentacije već bio uništen u skladu sa unutrašnjim pravilnicima MUP-a. „U postupku po ovom zahtjevu, prvostepeni organ je utvrdio da shodno tačci 72 Liste kategorija registraturske građe sa rokovima čuvanja Ministarstva unutrašnjih poslova 01 broj: 067/19-36985 od 16.10.2019. godine, propisano je da se zahtjevi za registraciju vozila, izdavanje saobraćajnih dozvole i tehničke ispravnosti vozila, čuvaju 10 godina, a s obzirom da su registracije navedenih vozila bile 2009. i 2010. godine, navedena dokumentacija nije dostupna“, navodi se u odgovoru MUP-a za dio vozila koja su bila u vlasništvu supruge Duška Golubovića.
Neobična istorija jednog stana
Stan od 46m2 koji je Danijela Golubović kupila u zgradi pored podgoričkog hrama, bio je u vlasništvu porodice Valentine Pavličić, Zastupnice Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu, prije nego što su ga prodali supruzi bivšeg operativca ANB-a. Ovaj stan Pavličići su stekli kroz posao sa podgoričkom kompanijom „Bemax“, nakon što je suprug Valentine Pavličić toj kompaniji prodao vlasništvo nad offshore kompanijom „Blueray Limited“, registrovanom u Saint Vincent i Grenadinima, jednom od ostrva iz Karipskog arhipelaga. Istražujući ovaj slučaj, MANS je tada otkrio da je u roku od osam godina kroz različite kompenzacije vlasništvo nad tom nekretninom promijenjeno čak šest puta.
Porodica dugogodišnjeg javnog funkcionera, Božidara Vuksanovića, za dvije godine potrošila je preko 270 hiljada eura za kupovinu više nekretnina, što je novac koji nije bio prijavljen u zvaničnim izvještajima o prihodima i imovini. Na ime najstarijeg sina, Bojana, kupljeni su stan i garaža, te poslovni prostor u Podgorici, dok je Vuksanović na svoje ime uknjižio zemljište na Žabljaku na kome se danas nalazi vikendica.
Vuksanović je rekao da da ne želi da komentariše dokumenta Istraživačkog centra MANS-a i da je tačno ono što je prijavio nadležnim organima. Kratko je kazao i da je trgovina nekreninama njegovog sina „pitanje nasljedstva“. Međutim, podaci sa sajta Agencije za sprječavanje korupcije pokazuju da u periodu kada su kupovali nekretnine, Vuksanovići nisu prijavili postojanje bilo kakvog nasljeđa iz koga bi se mogle finansirati pomenute nekrenine.
Dokumentacija do koje je došao Istraživački centar MANS-a pokazuje da je Bojan Vuksanović još početkom 2008. godine od kompanije „Normal Company“ kupio stan od 156 kvadratnih metara i garažu u zgradi pored podgoričkog hrama, za šta je platio iznos od 171.600 eura. Sin javnog funkcionera je tada imao 23 godine, a u imovinskom kartonu svog oca se vodio kao nezaposleno lice. Krajem te godine Božidar Vuksanović je kupio plac na Žabljaku, površine 200 kvadratnih metara i platio ga 22 hiljade eura.
Izvod iz kupoprodajnog ugovora u kome se navodi da je Vuksanović još 2008. godine kupio stan od kompanije “Normal Company”, FOTO: MANS
Već naredne godine, mlađi Vuksanović sa istom građevinskom kompanijom sklapa još jedan kupoprodajni ugovor, ovog puta za poslovni prostor na Starom Aerodromu, površine 129 kvadratnih metara. U ugovoru se navodi da se radi o nekretnini u takozvanim „grubim građevinskim radovima“, te da je mlađi Vuksanović već isplatio ugovoreni iznos od 78.600 eura.
Niti jedna od ovih transakcija tada nije prijavljena nadležnoj Komisiji sa sprječavanje konflikta interesa, iako je za to postojala zakonska obaveza. Nije poznato iz kojih sredstava se finansirana kupovina nekretnina vrijednih preko 270 hiljada eura, jer Vuksanovići u tom periodu nisu imali prijavljenu ušteđevinu ili nasljedstvo, niti su prijavili postojanje kredita koji bi poslužili u tu svrhu.
Vuksanović je kupovinu nekretnina na Žabljaku Komisiji prijavio tek 2011. godine, kada je na placu uknjižio i vikendicu, za sada nepoznate vrijednosti. Sa druge strane, kupovina stana i poslovnog prostora nikada nije prijavljena nadležnim organima, a Božidar je od 2011. godine prestao da prijavljuje starijeg sina kao člana domaćinstva.
Mlađi Vuksanović se kao vlasnik nekretnina koje je kupio od 2008. do kraja 2009. godine, uknjižio 2012. godine, nakon što je napustio očevo domaćinstvo.
Od posla sa Poštom Vuksanović zaradio blizu 74 hiljade eura
„Pošta Crne Gore“ je u periodu od 2014. do 2021. godine sklopila više ugovora o rentiranju poslovnog prostora koji je Bojan Vuksanović kupio u podgoričkom naselju Stari aerodrom. Dokumentacija o pojedinačnim isplatama do kojih je Istraživački centar MANS-a došao zahvaljujući Zakonu o slobodnom pristupu informacijama, pokazuje da je Pošta po osnovu zakupa poslovnog prostora mlađem Vukanoviću ukupno isplatila iznos od blizu 74 hiljade eura, te da je mjesečni zakup kretao u rasponu od oko 600 do 1000 eura.
Iz jednog od ugovora se vidi da je nakon kupovine poslovnog prostora u takozvanoj „sivoj fazi“ od kompamije „Normal Company“, kompletirao sve zanatske radove, te da je poslovni prostor bio u potpunosti funkcionalan prije izdavanja „Pošti Crne Gore“.
Funkcije Božidara Vuksanovića
U periodu od 2008. do 2010. godine kada su realizovane transakcije koje nije prijavio nadležnim organima, Božidar Vuksanović je obavljao funkciju poslanika u Skupštini Crne Gore. Pored te funkcije, Vuksanović je obavljao funkciju direktora ZIKSa (postavljen 2005. godine), ali i člana odbora direktora „Pošte Crne Gore“. Na poziciju direktora Uprave Carina Vuksanović je imenovan sredinom 2009. godine gdje se nalazio do 2011. godine kada je postavljen za vršioca dužnosti direktora Uprave policije.
MANS tražio provjeru imovine djece nakon napuštanja domaćinstva
MANS je, kao dio Radne grupe prethodnog saziva Skupštine Crne Gore koja je radila na izmjenama Zakona o sprječavanju korupcije, u prvoj polovini ove godine, predložio da javni funkcioneri prijavljuju imovinu i prihode za supružnike i djecu nezavisno od toga da li su članovi domaćinstva ili ne.
Trenutno, Zakon o sprječavanju korupcije predviđa da funkcioneri ASK-u prijavljuju imovinu i prihode samo za članove domaćinstva, odnosno najčešće supružnike i djecu koji sa njima žive u zajednici. Takva odredba omogućava da djeca javnih funkcionera najčešće stiču imovinu po izlasku iz domaćinstva, tačnije da u istoj godini kada funkcioner prestaje da ih prijavljuje kupe nekretninu ili vozilo. U praksi, transakcije ove vrste prolazile su neopaženo od strane ASK-a, ali i skrivene od javnosti.
Zbog svega navedenog, u nacrt izmjena Zakona o sprječavanju korupcije, koji još uvijek čeka mišljenje Evropske komisije i održavanje javne rasprave, uvršten je predlog MANS-a da se odredba o članovima domaćinstva iz sadašnjeg zakona izmijeni na način da funkcioneri ubuduće prijavljuju prihode i imovinu supružnika i djece bez obzira na to da li sa njima žive u zajednici, ili ne. Takvo rješenje, ukoliko se usvoji, omogućiće konkretniju kontrolu ASK-a i smanjiti prostor za manipulacije u vidu sakrivanja (porijekla) imovine.
Predsjednik Skupštine Opštine Budva, Nikola Jovanović, sredinom prošle godine postao je vlasnik trosobnog stana površine 109 kvadratnih metara koji se nalazi u budvanskom naselju Lazi. Prema kupoprodajnom ugovoru do kog je došao Istraživački centar MANS-a, Jovanović je stan platio 85.350 eura, odnosno 783 eura po kvadratnom metru. Stan je kupljen uz pomoć stambenog kredita od 70 hiljada eura, dok je ostatak uplatio direktno prodavcu, ruskom državljaninu, Ismagilovu Rashitu.
straživački centar MANS-a je, analizirajući ovaj posao, došao da podatka da je vrijednost stana koji je Jovanović stekao, i koji je stavio pod hipoteku, procijenjena na značajno veći iznos, i to na 143.000 eura.
Kako je „oborena“ cijena stana
Prema dostupnim podacima agencija za nekretnine, prosječna cijena stana u budvanskom naselju Lazi se kreće od 1.500 do 2.500 eura po kvadratnom metru, što je višestruko veći iznos od onog po kojem je predsjednik budvanske Skupštine Opštine platio stečenu nekretninu.
Upitan da prokomentariše nisku cijenu po kojoj je kupio stan i prirodu odnosa sa prodavcem stana, Jovanović je rekao da Rašita nije poznavao prije zaključenja kupoprodajnog ugovora, te da je o cijeni stana pregovarao sa njegovim punomoćnikom. U vezi sa cijenom stana, Jovanović tvrdi da je na nju uticalo nekoliko faktora koji su u konačnom doveli do toga da ona bude niža od tržišne.
Nikola Jovanović je za Istraživački centar MANS-a izjavio da se stan nalazi u neposrednoj blizini groblja, da dugo vremena stan nije mogao biti prodat, kao i da je sama nekretnina imala brojne građevinske nedostatke zbog kojih je i snižena njena cijena.
– Stan je imao višegodišnje probleme sa vlagom, zbog čega je bilo potrebno uraditi izolaciju na terasi, te zamjenu podova u trpezariji i dnevnoj sobi i ostali građevinski radovi“, rekao je Jovanović za MANS.
Ipak, podaci iz procjene do koje je došao MANS ne prepoznaju nedostatke na koje se poziva Jovanović.
„Stambeni prostor je u odličnom stanju, dobro održavan, nema vidljivih nedostataka. Stambeni prostor je orjentisan put jugo-istoka, ima pogled na more… Svakom stambenom prostoru pripada po jedno parking mjesto“, navodi se u izvještaju o procjeni imovine koja je urađena u junu 2022. godine, neposredno prije nego što je Jovanović kupio stan.
Izvod iz Izvještaja o procjeni vrijednosti nepokretnosti. Foto: MANS
Upitan koliko su iznosili troškovi rekonstrukcije stana, Jovanović je rekao da ne zna precizan iznos jer je većinu radova izvodio sam.
Procjenu naručio Jovanović, sad ne zna koliko vrijedi stan
Na pitanje u vezi sa procjenom vrijednosti stana, Jovanović ističe da ne zna na koji iznos je njegov stan procijenjen, da mu nije poznato kako je procjena rađena, i da je ne posjeduje jer ju je naručila banka kao sredstvo obezbjeđenja – hipoteke za davanje kredita.
Ipak, u izvještaju o procjeni do kojeg je došao MANS eksplicitno se navodi da je krajem juna 2022. godine „na zahtjev gospodina Nikole Jovanovića izvršena procjena vrijednosti nepokretnosti radi utvrđivanja tržišne vrijednosti za potrebe kredita…Tržišna vrijednost predmetne nepokretnosti, shodno podacima prezentovanim u izvještaju, na dan procjene iznosi 143.000 eura.“
Izvod iz izvještaja procjene vrijednosti nepokretnosti Foto: MANS
Neprijavljena štednja na tekućem računu
Pored kredita, dio sredstava za kupovinu stana pod opisanim uslovima, Jovanović tvrdi da je obezbijedio iz sopstvene štednje. Iznos razlike između kupoprodajne cijene od 85.350 eura i dobijenog kredita od 70 hiljada eura, predsjednik Skupštine Opštine Budva je prodavcu stana isplatio sa svog žiro računa.
Iznos od 15.350 eura Jovanović je prodavcu uplatio početkom avgusta prošle godine. Upitan za porijeklo tog novca, Jovanović je rekao da se radi o sredstvima koja potiču iz njegove redovne mjesečne zarade.
Potvrda o uplati, Foto: MANS
Podaci o njegovoj mjesečnoj zaradi pokazuju da Jovanović ovaj iznos od plate nije mogao obezbijediti čak ni u slučaju da njegova petočlana porodica od januara do avgusta prošle godine nije imala bilo kakvih troškova života.
Ukoliko se ipak radi o višegodišnjoj štednji, ona je morala biti prijavljena do marta prošle godine u okviru redovnog izvještaja o prihodima i imovini koji se podnosi Agenciji za sprječavanje korupcije (ASK). Ipak, podaci sa sajta ASK-a pokazuju da Jovanović redovan izvještaj podnio 29. marta 2022, a potom još dva vanredna izvještaja u avgustu iste godine kada je imenovan za vd-a menadžera Opštine Budva. Niti jedan od tih izvještaja nije sadržao podatke o bilo kakvoj štednji.
Na pitanje Istraživačkog centra MANS da li osim zvanične zarade ima druga primanja, te da li ima još neku štednju, Jovanović je rekao da osim plate u Opštini nema drugih primanja, a negirao je da ima druge račune ili oročenu štednju. Podaci sa sajta ASK-a pokazuju i to da Jovanović nije dao saglasnost za pristup podacima na računima bankarskih i drugih finansijskih institucija.
MANS je još krajem prethodne godine sve opisane podatke proslijedio Ageciji za sprječavanje korupcije, ali za sada nema informacije da je ova institucija nešto preduzela u ovom slučaju.
Zloupotreba službenih vozila u privatne svrhe postala je dio crnogorske svakodnevnice, ali slučaj direktorice ASK-a pokazuje da se nastavlja urušavanje kredibiliteta te institucije i jasan je znak da se konkretni rezultati ne mogu očekivati sa adrese koja se ne samo ne bori protiv korupcije, već je umnogome usvojila takav obrazac ponašanja kao prihvatljiv.
Crni luksuzni BMW registarskih tablica PG CGL48, samo je jedan od više stotina službenih automobila koje svakodnevno srijećemo na crnogorskim ulicama. Ipak, ovo vozilo je posebno po tome što ga koristi Jelena Perović, direktorica Agencije za sprječavanje korupcije, institucije koja bi trebala da bude prva linija odbrane javnog interesa od korupcije i zloupotrebe državnih resursa.
Službeno vozilo ASKa, Foto: MANS
Podaci do kojih je došao Istraživački centar MANS-a ukazuju na brojne sumnje u zakonitost nabavke i korišćenja ovog vozila.
ASK je ovo vozilo kupio u martu prošle godine po cijeni od 35.000 eura, nakon sprovedenog postupka javne nabavke na kome se kao jedini ponuđač pojavila kompanija „Voli-Motors“, zvanični uvoznik marke BMW za Crnu Goru.
Ugovor o kupovini vozila za potrebe ASK-a, Foto: MANS
Podaci iz tenderske dokumentacije upućuju na sumnju da su i prije okončanja postupka nabavke, u ASK-u znali koje auto želi da vozi njihova direktorica. Tako je ponuda koja je predao „Voli-Motors“ u tehničkim detaljima bila identična onome što su bili zahtjevi ASK-a u tenderskoj dokumentaciji, što se najčešće dešava onda kada je model automobila odabran i prije tendera.
Uredba propisuje da ovakvu povlasticu imaju samo Predsjednik Crne Gore, Predsjednik i potpredsjednici Skupštine, Predsjednik i članovi Vlade Crne Gore, predsjednici Vrhovnog i Ustavnog suda, Vrhovni državni tužilac i Specijalni tužilac za borbu protiv organizovanog kriminala, te Zaštitnik ljudskih prava i sloboda.
Ovim dokumentom je definisano da se stalna upotreba može odobriti i licima koji su pod posebnim mjerama zaštite na osnovu procjene organa nadležnog za poslove bezbjednosti.
Međutim, na upit o tome da li je direktorica ASK-a štićena ličnost, te da li je za nju rađena bezbjednosna procjena, iz Ministarstva unutrašnjih poslova i Agencije za nacionalnu bezbjednost su odgovorili odrično.
“Sektor policije posebne namjene, shodno svojim nadležnostima, nije upućivao zahtjeve za izradu bezbjednosne procjene stepena ugoženosti Jelene Perović nadležnom organu Agenciji za nacionalnu bezbjednost, pa samim tim bezbjednosne procjene imenovane ne posjeduju. Takođe smo obavješteni da direktorica Agencije za sprječavanje korupcije nema status štićene ličnosti,” navodi se u odgovoru Ministarstva unutrašnjih poslova na pitanja MANS-a.
“Poštovani, shodno vašem aktu, obavještavamo vas da Agencija za nacionalnu bezbjednost nije vršila procjenu potrebe zaštite ličnosti za Jelenu Perović, direktoricu Agencije za sprečavanje korupcije”, kazali su MANS-u i u Agenciji za nacionalnu bezbjednost.
Jelena Perović, direktorica ASK-a, Foto: ASK
ASK posjeduje više putničkih vozila o čijoj upotrebi se vodi zvanična evidencija, ali se samo za BMW koji koristi direktorica ne navodi broj registarskih tablica. Istraživački centar MANS je otkrio da je ASK nedavno na skupocjenom BMW službene tablice zamijenio takozvanim „civilnim“ tablicama sa brojem PG KT033, čime je ono postalo manje upadljivo u svakodnevnoj upotrebi.
Službeni BMW sada nosi “civilne” registarske tablice
Za oko deset mjeseci koliko ima ovo vozilo na raspolaganju, direktorica ASK-a je BMW koristila kao privatno i nakon radnog vremena, a tokom vikenda je prelazila na stotine kilometara. Podaci iz putnih naloga pokazuju i da je Perovićeva službeni BMW koristila i za put do Slovenije gdje je otputovala 30. decembra prošle godine i tamo provela novogodišnje praznike. Nakon toga, BMW je putovao od Ljubljane do Beograda, da bi uoči božićnih praznika, vozilo bilo vraćeno u Crnu Goru.
Iz MANS upozoravaju da se nastavlja urušavanje kredibiliteta institucije u koju bi građani trebali da imaju najviše povjerenja kada je u pitanju borba protiv korupcije.
“Ovdje govorimo o mnogo većem problemu od toga da je direktorica ASK-a prigrabila za sebe beneficije koje joj ne pripadaju. Ovakav odnos prema državnoj imovini zapravo pokazuje zbog čega u ovoj instituciji nisu bili u stanju da procesuiraju zloupotrebe državnih resursa i teško je očekivati da direktorica Agencije ispita privatno-službena putovanja u inostranstvo predsjednika države Mila Đukanovića ili premijera Dritana Abazovića, kada je i sama takav obrazac ponašanja usvojila kao prihvatljiv. Problem korupcije u Crnoj Gori je sistemske prirode i kao takav se mora rješavati kroz jačanje institucija u kojima nema mjesta za one kojima javni interes nije na prvom mjestu”, naveli su u MANSu.
Na pitanja Istraživačkog centra MANS-a o „novogodišnjem službenom putu“ za Sloveniju i da li su do sada i kako u toj instituciji sankcionisali zloupotrebu službenih vozila, iz ASK-a nisu dali odgovor.
Početkom prošle godine Miloš Medenica je prodao svoju nezavršenu vilu u Krašićima za iznos od 700.000 eura, a podaci do kojih je došao Istraživački centar MANS-a pokazuju da je sin bivše predsjednice Vrhovnog suda, Vesne Medenice, u izgradnju tog objekta uložio tek 16.000 eura, dok je ostatak finansirao tivatski biznismen, Rado Arsić.
Ministarstvo održivog razvoja i turizma (MORT) je sredinom 2012. godine izdalo građevinsku dozvolu kojom se Milošu Medenici, Radu Arsiću i njihovom poslovnom partneru, Željku Koviniću, omogućava izgradnja tri turističke vile na samoj obali mora u tivatskom naselju Krašići, ukupne bruto površine od oko 440 kvadratnih metara. Ova dozvola se odnosila na katastarske parcele koje su bile u vlasništvu Medenice i njegovih partnera.
Dokumentacija do koje je došao Istraživački centar MANS-a pokazuje da su Miloša Medenicu u ovaj posao uveli upravo Arsić i Kovinić tako što su mu još 2006. godine prodali djelove svojih parcela, ukupne površine od 160 kvadratnih metara, čime je sin Vesne Medenice dobio svoje mjesto u ovoj investiciji. Kupoprodajni ugovori pokazuju da je Miloš Medenica ove parcele platio tek 16 hiljada eura.
Ugovori o kupovini parcela, foto: MANS
Nakon što je dobijena građevinska dozvola i započeti radovi, Arsić i Medenica u septembru 2016. godine naknadno zaključuju Ugovor o zajedničkoj investicionoj izgradnji kojim je regulisano finansiranje gradnje Miloševe vile u Krašićima.
Ugovor o zajedničkoj izgradnji, FOTO: MANS
Ugovorom je predviđeno da Medenica u ovaj poslovni poduhvat ulaže dvije parcele koje je ranije kupio od Arsića i Kovinića, dok je obaveza Arsića bila da obezbijedi novčana sredstva za izgradnju objekta.
Arsić se ovim ugovorom obavezao da snosi troškove izrade projekta i plaćanja naknada za uređenje zemljišta, te pribavljanja svih saglasnosti i dozvola. Obaveza Arsića je bila i da izvrši pripremu Miloševe parcele za građenje, reguliše priključke za struju, vodu i kanalizacionu mrežu, te snosi kompletne troškove izvođenja svih radova.
Na Miloševim parcelama je bila previđena izgradnja jedne turističke vile, ukupne površine od 116 kvadratnih metara, a ugovorom o zajedničkoj izgradnji je bilo previđeno da od izgrađene kvadrature Arsiću pripadne 75%, a Medenici preostalih 25%. Arsić i Medenica su dogovorili da investicija izgradnje pomenute vile, zajedno sa parcelama koje je Miloš unio u projekat, iznosi tek 69.000 eura.
Ipak, iako je ugovorom bilo previđeno da dobije tek jednu četvrtinu izgrađene vile, Miloš Medenica se, uz saglasnost Arsića, 2018. godine uknjižio na kompletnom objektu. Stanje na terenu je pokazalo da je Arsić sagradio objekat koji je za oko 50 kvadratnih metara veći (167m2) nego što je bilo predviđeno projektom, zbog čega je u listu nepokretnosti unijeta zabilježba „prekoračenje građevinske dozvole“.
Koliko je vrijedan poklon koji je Medenica na taj način dobio od Arsića, pokazalo se početkom 2021. godine kada je Miloš svoju vilu prodao jednom turskom državljaninu za sumu od 700 hiljada eura.
Ugovor o prodaji vile, Foto:MANS
Istraživački centar MANS-a je od tivatskog biznismena pokušao da dobije komentar na posao koji je imao sa sinom Vesne Medenice, uključujući i okolnosti pod kojima je Miloš Medenica postao vlasnik tako vrijedne imovine, ali na poslata pitanja Arsić nije odgovorio.
Odgovora nije bilo ni na pitanje da li je osim pomenute parcele, Miloš Medenica imao još neka ulaganja u izgradnju vile čime bi se opravdala činjenica da se i pored zajedničkog ugovora o izgradnji, on ipak uknjižio na 100% objekta, a ne na jednu četvrtinu kako je bilo predviđeno ugovorom.
Vesna Medenica je prije par sedmica uhapšena pod sumnjom da je kao član kriminalne organizacije koju je formirao njen sin Miloš, počinila krivično djelo protivzakonit uticaj. Miloš Medenica je ranije napustio Crnu Goru i nije dostupan crnogorskim organima.
Danas se na terenu nalazi objekat koji je identičan onome koji je Arsić planirao da gradi, dok se u listu nepokretnosti navodi da je stečen poklonom. Planska dokumentacija za taj objekat je pokazala da je vrijednost investicije bila najmanje 125.000 erua, dok Arsić tvrdi da nije učestvovao u izgradnji kuće .
Krivična prijava zbog nelegalne gradnje, MORT krio podatke o nadzoru
MANS je još 2020. godine protiv Miloša Medenice i Rada Arsića nadležnom tužilaštvu podnio krivičnu prijavu zbog nelegalne gradnje i uzurpacije zemljišta u zoni Morskog dobra u Krašićima, ali i nadležnim inspekcijama MORT-a. Osnovno državno tužilaštvo je tada odbacilo krivičnu prijavu protiv Medenice, dok za Arsića još uvijek nije poznat ishod postupka.
Na okolnosti iz krivične prijave MANS-a, krajem 2020. godine je u Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) u Kotoru saslušan i Miloš Medenica koje je izjavio da je posljednji put na gradilištu svoje vile bio 2017. godine kada su bili završeni grubi građevinski radovi, te da je Arsiću povjerio sve poslove oko dobijanja saglasnosti i izgradnje tog projekta. Medenica je pred tužiocem potvrdio da zna za građevinsku dozvolu koja je izdata na njegovo ime, Rada Arsića i Željka Kovinića.
Međutim, iako je prethodno od njega kupio parcelu sa kojom je ušao u posao izgradnje vile u Krašićima, Medenica je pred nadležnim tužiocem izjavio da Kovinića ne poznaje. Iako se formalno vodi kao investitor objekta koji je nelegalno sagrađen, ODT u Kotoru je povjerovalo Medenici da nije bio upoznat sa detaljima gradnje, i zbog toga odbacilo krivičnu prijavu protiv njega.
Kćerka bivše predsjednice Vrhovnog suda, Vesne Medenice, Marija, sredinom 2018. godine je od kontroverznog tivatskog biznismena Rada Arsića dobila na poklon zemljište u Kolašinu vrijedno 21 hiljadu eura, pokazuju podaci do kojih je došao Istraživački centar MANS-a. Danas se na toj parceli nalazi velelepna vila, a Arsić tvrdi da se radi o kumovskom, a ne poslovnom odnosu.
Kćerka Vesne Medenice, bivše predsjednice Vrhovnog suda, Marija Medenica, krajem jula 2018. godine stavila je svoj potpis na ugovor kojim potvrđuje da je u ime svoje maloljetne kćerke D.D. primila poklon od tivatskog biznismena Rada Arsića, vrijedan 21 hiljadu eura.
Poklon se sastojao od parcele površine 586 kvadratnih metara, u samom centru Kolašina. U ugovoru o poklonu do kojeg je došao Istraživački centar MANSa navodi se da Arsić maloljetnoj D.D. parcelu poklanja “kao izraz zahvalnosti”.
Izvod iz Ugovora o poklonu, Foto: MANS
Ovaj poklon je došao svega deset dana nakon što je Arsić pribavio građevinsku dozvolu za izgradnju kuće na pomenutoj parceli, što potvrđuje i zvanična dokumentacija kolašinskog Sekretarijata za urbanizam.
U njoj se nalazi i potvrda da je Arsić prethodno platio oko 9 hiljada eura na ime komunalija, ali i detaljni projekat dvospratne kuće od oko 340 kvadratnih metara, sa Arsićem kao investitorom izgradnje tog objekta.
Nakon što je zemljište poklonjeno maloljetnoj D.D, u kolašinskom Sekretarijatu za urbanizam je izvršen i prenos građevinske dozvole na unuku Vesne Medenice.
Izvod iz građevinske dozvole, Foto: MANS
Stanje na terenu danas pokazuje da je na poklonjenoj parceli izgrađen objekat identičan onome za koji je Arsić pribavio dozvolu i izradio glavni projekat. Prema onome što su istraživači MANS-a zatekli na terenu, objekat je u potpunosti završen i useljen.
Izvod iz glavnog projekta kuće: Foto: MANS
Podaci iz tehničke dokumentacije pokazuju da je vrijednost radova na izgradnji ovog objekta iznosila oko 125 hiljada eura, bez njegovog unutrašnjeg opremanja.
Odgovarajući na pitanja Istraživačkog centra MANS-a, Rado Arsić je rekao da je njegovog gesta isključivo izraz zahvalnosti, da poklon nije imao nikakav “uzvratni karakter”. Arsić dodaje i da je zemljište poklonjeno sa ciljem da se pomogne maloljetnoj D.D, te da ga sa porodicom Vesne Medenice vežu kumovski odnosi.
Pored kumovskih odnosa, Arsića za Medenice vezuje i zajednički projekat izgradnje luksuznih vila u tivatskom zalivu iz kojeg je Miloš Medenica nedavno izašao. MANS je još 2020. godine protiv Arsića i Miloša Medenice podnio krivičnu prijavu zbog nelegalne gradnje u zoni morskog dobra.
Ovaj tivatski biznismen je široj javnosti poznat još 2007. godine kada je uz ljude bliske porodici Đukanović učestvovao u dokapitalizaciji Prve banke Crne Gore. Nedavno je ponovo dospio u fokus javnosti nakon prijetnji upućenih tivatskom predsjedniku opštine, Željku Komnenoviću, nakon što je ovaj protiv njega krajem februara ove godine podnio krivičnu prijavu Osim toga, Arsić je 2019. godine novčano kažnjen zbog fizičkog napada na direktora Radio Tivat.
Na pitanje MANS-a da li je i izgradnja kuće u vrijednosti od najmanje 125 hiljada eura bila takođe dio tog poklona, te zašto je samo deset dana od dobijanja građevinske dozvole zvanično odustao od gradnje, a projekat poklonio porodici Medenice, Arsić je rekao da nije učestovao u izgradnji kuće.
Ipak, u listu nepokretnosti za nekretnine koje su uknjižene na maloljetnu D.D. se navodi da su i parcela i kuća stečene poklonom. Osim ove nekretnine, na maloljetnu unuku Vesne Medenice je još 2016. godine uknjižen i stan u Podgorici od 86m2 koji je uz pomoć kredita plaćen 95.000 eura.
Izvod iz lista nepokretnosti, Foto: MANS
“Kćerka Vesne Medenice je nesporno povezano lice u smislu Zakona o sprječavanju korupcije i u tom smislu Agencija za sprječavanje korupcije ima direktnu nadležnost za provjeru porijekla ove i druge imovine. Nažalost, nakon odlaska iz domaćinstva javnog funkcionera, ASK gotovo uošte ne bavi njihovom djecom ili drugim povezanim licima, što otvara ogroman prostor za zloupotrebe i skrivanje imovine i prihoda iz nepoznatih izvora”, upozoravaju iz MANS-a.
Marija Medenica, Foto: Instagram
Odgovor na pitanje o vezama sa Arsićem, te porijeklu novca iz kojeg se finansirala izgradnja i opremanje kuće u Kolašinu, MANS je pokušao da dobije i od Marije Medenice, ali ona nije odgovarala na poslate poruke.
Dok u Upravi policije već duže vremena najavljuju provjeru porijekla imovine svojih službenika, Istraživački centar MANSa je došao do podataka koji upućuju na neobične poslovne transakcije između porodice bivšeg uticajnog operativca policije i tajne službe, Zorana Lazovića i kompanije Bemax.
Sa druge strane, istraživanje porijekla kompletne imovine i prihoda Zorana Lazovića i njegove porodice je bilo opstruirano upravo od Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) i Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) odbijanjem da učine javnim podatke o zaradama Lazovića i njegovih sinova. Stariji Lazovićev sin, Marko, zaposlen je u MUP-Uprava policije dok mlađi sin, Petar, radi u ANB-u.
Za kuma kvadrati ispod tržišne cijene
Istraživanje MANS je pokazalo da je Marko Lazović, krajem 2018. godine sa kompanijom „Bemax“ sklopio ugovor o kupovini stana od 104 m2 u tzv. tološkim apartmanima u Podgorici. Ova kompanija je nekretninu mlađem Lazoviću prodala po cijeni od 1000 eura/m2, daleko ispod tržišne vrijednosti ne samo za taj dio grada, već i u odnosu na objekat u kom se ovaj stan nalazi.
Osim povoljnije cijene, ugovorom je predviđeno da Lazović ovaj stan može uknjižiti na svoje ime nakon što u roku od 30 dana uplati svega 20.000 eura, odnosno tek jednu petinu kupoprodajne cijene. Preostalih 84.000 eura mlađi Lazović obavezao se da će platiti u roku od tri godine, bez informacije da li se isplata vrši u cjelosti, ili u ratama koje bi iznosile preko 2.300 eura mjesečno. Rok za otplatu stana „Bemaxu“ istekao je u oktobru prošle godine.
U momentu sticanja stana, Marko Lazović imao je 33 godine i bio zaposlen kao stariji policajac u Sektoru za obezbjeđenje ličnosti i objekata, da bi ubrzo prešao na radno mjesto mlađeg policijskog inspektora u Sektoru kriminalističke policije u Upravi policije.
Istraživački centar MANS-a kontaktirao je kompaniju „Bemax“ ovim povodom, a Veselin Kovačević, formalni vlasnik kompanije, daje sljedeće pojašnjenje: „Kao prvo želio bih da napomenem da su porodice Lazović i Kovačević iz Bijelog Polja i da se može lako provjeriti da su to kumovske porodice tj. da sam ja, Veselin Kovačević u kumovskom odnosu sa Markom Lazovićem. Imajući u vidu da se u našoj firmi vrednuju i poštuju pomenuti odnosi kao i činjenicu da mi kao firma imamo pravo da formiramo cijenu za nešto što je u našem vlasništvu, prilikom formiranja cijene i uslova plaćanja pomenutog stana to je imalo uticaja.“
Na pitanje da li je Marko Lazović i kada isplatio ostatak od 84.000 eura, iz „Bemaxa“ nisu pružili odgovor.
Ipak, to nije jedina veza porodice Lazović i „Bemaxa“. Naime, početkom prošle godine, i Lazovićeva supruga – Ljiljana, razmijenila je stan sa Željkom Garićem, koji ima višestruke poslovne veze sa neformalnim vlasnicima „Bemaxa“ i njihovim drugim kompanijama.
Ljiljana Lazović tada ustupa svoj stan od 64 m2 u Bulevaru Jola Piletića u zamjenu za stan od 84 m2 i garažu u zgradi u centru Podgorice, iza Hotela „Hilton“. Dokumentacija o razmjeni nepokretnosti do koje je došao MANS pokazuje da je Ljiljanin stan preko Morače bio procijenjen na 89.600 eura. Sa druge strane stan od 84m2 i garaža u samom centru Podgorice bili su procijenjeni na 100 hiljada eura. Na taj način Lazović dobija značajno veći stan po cijeni koja je ispod tržišne za taj dio grada, dok joj je parking mjesto praktično poklonjeno.
Ljiljana Lazović obavezala se ugovorom da razliku od desetak hiljada eura uplati odmah po zaključenju istog, dok se Garić saglasio da svojinu nad stanom i garažom prenese na Lazovićku bez obzira na to što nije primio ugovorenu razliku u vrijednosti nekretnina.
Veze Garića sa kompanijom Bemax i njenim osnivačima su višestruke. Garić je vlasnik kompanija „Gufo“ i Ženskog košarkaškog kluba „Budućnost Bemax“, i jedan od suvlasnika kompanije „Saprom“, u kojoj se nalazio i Ranko Ubović. Gostojući u emisiji „Načisto“ na TV Vijesti, zvanični vlasnik „Bemaksa“, Veselin Kovačević, upravo je Ubovića označio kao „neformalnog vlasnika“ kompanije.
Kompanija „Gufo“ bila je jedan od investitora u izgradnji zgrade poznate kao „Južna kapija grada“, koja se nalazi na obodu Podgorice, a koju je gradio upravo „Bemax“. Drugi investitor na tom projektu je „Master Inženjering“, vlasnik zgrade u kojoj je supruga Lazovića stekla stan i garažu pod povlašćenim uslovima. „Master Inženjering“ je i investitor izgradnje objekta „Hotel Cruiser“ u Budvi, koji takođe gradi „Bemax“.
Stan sa garažom u strogom centru Podgorice su krajem prošle godine prepisani u vlasništvo Snežane Lazović, kćerke Zorana Lazovića. U ugovoru o poklonu navodi se da je vrijednost stana i garaže sada 85.000 eura.
Za dva placa 76. 000 eura
Marko Lazović, dok je bio zaposlen na određeno vrijeme u nekadašnjoj Specijalnoj antiterorističkoj jedinici (SAJ), u februaru 2007. godine kupio je plac od blizu 900m2 u podgoričkom naselju Zabjelo, po cijeni od 67 hiljada eura. Lazović, koji je tada imao 22 godine, kaparu od 40.000 eura isplatio je prije ovjere ugovora, a ostatak od skoro 27 hiljada eura nakon iste.
Samo dvije godine kasnije – 2009., Marko Lazović je dokupio i polovinu puta koji vodi do porodične kuće na Zabjelu, po cijeni od 9.000 eura. Marka Lazovića je su stalni radni odnos u Sektor za obezbjeđenje ličnosti i objekata primio Veselin Veljović, tada u prvom mandatu direktora Uprave policije. Podaci o zaradi Marka Lazovića iz tog perioda nisu poznati, imajući u vidu da je MUP odbio da ih dostavi MANS-u.
Sa 19 godina kupio auto od 40 hiljada
Dok je Marko kupovao nekretnine, njegov brat Petar je značajne sume novca izdvajao za kupovinu novih automobila.
Dokumentacija pokazuje da je Petar Lazović, kao 19ogodišnjak, 2009. godine izdvojio 40 hiljada eura za „Mitcubischi Lancer Evolution 2.0“, a nakon četiri godine i vozilo Mini Cooper SD ALL4, po cijeni od 35.000 eura. U tom periodu on je imao i vozilo BMW X1, za koje MUP nije dostavio druge podatke, pa se ne zna koliko je koštalo.
Krajem 2018. godine, za 17.500 eura kupio je i polovni Golf VII. MANS ne raspolaže podacima otkad je Petar Lazović zaposlen u ANB-u, niti koja su mu primanja, iako su te informacije zvaničnim putem zatražene od te institucije, koja je odbila da ih dostavi, pravdajući se povjerljivošću i tajnošću. On nema upisane nekretnine na svoje ime.
Sa druge strane Marko Lazović je 2009. kupio i prvo novo vozilo za sebe – i to Suzuki SX4, po cijeni od 16.000 eura koje je potom otplaćivao na lizing. Već u martu naredne godine, proširio je svoj vozni park vozilom Golf VI, takođe novim, koje je koštalo 24.000 eura. Marko Lazović u svom vlasništvu sada ima i Volkswagen Passat, za koji MUP tvrdi da je zagubio podatke prilikom seljenja na drugu lokaciju, te tako nije moguće utvrditi koliko ga je koštala nabavka tog vozila.
Od poljoprivrede 30 hiljada, ušteđeno još 67.000
U rodnom selu Orahovica u Bijelom Polju, njegov otac Zoran Lazović raspolaže sa skoro 50.000 m2 zemljišta i više objekata. Osim dijela imovine koju je naslijedio, Lazović je posljednjih godina kupovao i okolne parcele, na šta je u periodu između 2015. i 2016. godine potrošio oko 20.000 eura.
U Podgorici, Zoran Lazović ima porodičnu kuću od 250m2 sa pomoćnim objektom, koje je stekao 2000ih godina. Ipak, podaci koje je MANS-u dostavio podgorički katastar nisu potpuni, i ne mogu odgovoriti na pitanje koliko je Lazović tada platio za kuću sa dvorištem. Od automobila, Lazović koristi Toyotu Hillux, 2007. godište, a u imovinskom kartonu je i prijavio dvocifren broj pištolja i pušaka.
U imovinskom kartonu za prošlu godinu Zoran Lazović je prijavio i značajnu ušteđevinu od oko 67 hiljada eura, ali i godišnji prihod od poljoprivrede od 30 hiljada eura
Burna karijera Lazovića
Zoran Lazović je dugogodišnji visoki operativac ANB-a, koji je posljednjih godina angažman našao i u Upravi policije, kao Veljovićev pomoćnik, nakon što je u tajnoj službi bio prinuđen da se penzioniše. Za vrijeme mandata Duška Markovića u ANB-u, Lazović je bio načelnik Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala i terorizma, a afera oko njegovog prisustva na svadbi međunarodnog narko bosa Safeta Kalića nikada nije do kraja rasvijetljena.
Zoran Lazović, Foto: ND Vijesti
Tada su, osim Lazovića i Ljubiše Mijatovića, takođe policijskog operativca, na svadbi usnimljeni i Ljubiša Buha „Čume“, nekadašnji vođa „surčinskog klana“, predstavnici „zemuskog klana“, ali i Darko Šarić, kome se u Srbiji i dalje sudi za šverc kokaina iz Južne Amerike. Iako je ANB tvrdio da je Lazović na svadbi po službenoj dužnosti, tadašnji direktor tajne policije Duško Marković odbio je da podatke o tome podijeli sa javnošću, pravdajući to službenom tajnom.
Lazovićevo ime je nedavno ponovo dospjelo u žižu javnosti nakon optužbi da je obezbijedio ukidanje zabrane ulaska u Crnu Goru Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću koji se u Srbiji sumnjiče za teška krivična djela.
