Tag: Andrijana Nastić

  • Povlašćeni tužilac: DRŽAVNA POMOĆ I “POPUSTI” BEMAXA

    Povlašćeni tužilac: DRŽAVNA POMOĆ I “POPUSTI” BEMAXA

    Tužilac u Vrhovnom državnom tužilaštvu i bivši privremeni šef te institucije Dražen Burić godinama je rješavao stambeno pitanje po povlašćenim uslovima – kroz aranžmane sa državom, ali i sa kompanijom “Bemaks”, koja mu je omogućila da stan od 119 kvadrata u elitnim “Tološkim apartmanima” stekne po cijeni nižoj od tržišne.

    Autori: Dejan Milovac (MANS) i Tina Popović (ND Vijesti)

    Dokumentacija do koje je došao Istraživački centar Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) ukazuje da to nije bio izolovan slučaj.

    Porodica tužioca imala je i druge aranžmane sa istom kompanijom – na zemljištu u vlasništvu njegovih najbližih srodnika, “Bemaks” je izgradio zgradu u Tološima, a Burići su u tom objektu zadržali više stanova i garažnih mjesta.

    Taj tužilac, međutim, nije i jedini koji je imao privilegovan tretman pri kupovini nekretnina u “Tološkim apartmanima”. MANS je ranije objavio da je “posebna” cijena važila i za Marka Lazovića, sina bivšeg dugogodišnjeg bezbjednosnog operativca Zorana Lazovića.

    Ni Burić ni kompanija “Bemaks” nijesu odgovorili na pitanja u vezi sa aranžmanom prilikom kupovine stana u “Tološkim apartmanima” u Podgorici.

    Ko je bolje pazario – Burić ili Bemaks?

    Do luksuznog stana Burići su došli 2016. godine – zamjenom manje nekretnine u Siti kvartu za znatno veću u kompleksu “Bemaksa”, uz doplatu. Prema ugovoru, za ukupno 119.000 eura dobili su stan od 119 kvadrata i garažu, odnosno kompanija je preuzela prethodni njihov stan od 92 metra kvadratna i doplatili su 27.000 eura u gotovini.

    Na taj način došli su do nekretnine po cijeni koja je niža od 1.000 eura po kvadratu – ispod tadašnjeg prosjeka u Podgorici, ali i znatno ispod realne tržišne vrijednosti nekretnina za taj dio grada, gdje se kvadrat i prije deceniju teško mogao naći ispod 1.600 eura.

    Stan koji je Bemaks na taj način stekao, narednih je godina nekoliko puta mijenjao vlasnika, a podaci podgoričkog katastra do kojih je došao Istraživački centar MANS-a pokazuju da se cijena za bivši Burićev stan u “Siti kvartu” kretala od 870 do 1.300 eura po kvadratu.

    Stan u “Tološkim apartmanima” do 2019. vodio se na tadašnju suprugu tužioca Nelu Tamindžić Burić. Te godine se on upisuje kao vlasnik polovine nekretnine.

    U istom kompleksu stan od 104 kvadrata posjedovao je i Marko Lazović, za koji je MANS ranije takođe utvrdio da je kupljen ispod tržišne cijene. Bivši, zvanični vlasnik “Bemaksa” Veselin Kovačević tada je kazao da je “u kumovskom odnosu sa Markom Lazovićem”…

    Marko Lazović sin je bivšeg uticajnog operativca policije i tajne službe Zorana Lazovića, sada optuženog stvaranje kriminalne organizacije, zloupotrebu službenog položaja, produženo krivično djelo pranje novca i produženo krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.

    Burić nije odgovorio na koji način je ispregovarana cijena za tu nekretninu. Ni kompanija “Bemaks” nije odgovorila na pitanja o cijeni kvadrata u u “Tološkim apartmanima”. Iz “Bemaksa” nijesu odgovorili ni na pitanje da li je, i ako jeste, zbog čega Burićima kvadrat nekretnine prodat ispod tržišne vrijednosti.

    Država ga kućila, on prodavao i poklanjao

    Burić je bio jedan od tužilaca o kojima je i država brinula, pa je tako, gotovo na početku tužilačke karijere, odlukom Vlade iz 2005. dobio stan od 37 metara kvadratnih u podgoričkom naselju Blok pet.

    Ugovor je potpisao sa tadašnjim šefom Uprave za državnu imovinu Blažom Šaranovićem, sada osumnjičenim za zloupotrebu položaja. Prema tom dokumentu, Burić je stan u Bloku pet koristio kao zakupac šest godina – od 1999, a 2005. ga kupuje za tek 3.700, odnosno 3.145 eura zbog popusta na gotovinsko plaćanje. Burić je taj stan prodao 2024. i to za 60.000 eura.

    Komisija Vlade, na čelu sa Predragom Boškovićem, još jednom je pomagala Buriću da poboljša uslove stanovanja i to sa 20.000 eura, u martu 2019. godine. U to vrijeme, prema podacima dostupnim na sajtu Agencije za sprečavanje korupcije, ali i obimnoj dokumentaciji MANS-a, Burić posjeduje stan u Bloku pet, kupljen tek za 3.145 eura, ali i polovinu stana od 119 kvadrata u “Tološkim apartmanima”, koji je njegova bivša supruga dobila u razmjeni sa kompanijom “Bemaks”.

    Gotovo u isto vrijeme – u februaru 2019, tužilac kupuje stan u Budvi od 34 metra kvadratna, po cijeni od 55.000 eura. Burić je pomoć Vlade vjerovatno usmjerio na kupovinu te nekretnine u Budvi, jer je, prema ugovoru, iznos od 34.000 eura platio odmah, uz obavezu da 21.000 eura isplati do 4. aprila 2019. Stan u Budvi, Burić je poklonio ćerci u avgustu iste godine.

    Tužilac u izvještaju o imovini i prihodima za 2018. tvrdi da je vlasnik stana od 37, dok je njegova tadašnja supruga Nela Tamindžić Burić na svoje ime imala stan od 119 kvadrata u “Tološkim apartmanima” i naslijeđeni stan od 50 metara kvadrata. Porodica nije prijavila ušteđevinu te godine.

    Već naredne godine, tužilac u vanrednom izvještaju zbog primjene imovine tvrdi da se kreditno zadužio za rješavanje stambenih pitanja – 20.000 kod Vlade sa ratom od 20 eura i dodatnih 21.000 kod neke od crnogorskih banaka.

    U redovnom godišnjem izvještaju za tu 2019, Dražen Burić nema stambene kredite, a Nela Tamindžić Burić nije vlasnica naslijeđenog stana od 50 kvadrata, ali na računu ima 57.000 eura. Ta prodaja, međutim, bar prema dostupnim podacima ASK-a nije prijavljena posebnim izvještajem.

    Upitani da li je tužilac, u skladu sa propisima, prodaju prijavio posebnim izvještajem, kao i da li su tokom prethodnih godina njegovana imovina i prihodi bili predmet dubinske kontrole, iz ASK-a su odgovorili da će “pokrenuti postupak provjere”.

    “O svim utvrđenim činjenicama i nalazima javnost će biti blagovremeno obaviještena po okončanju postupka”, kazali su iz te Agencije.

    Poznanstvo sa Mijajlovićem

    Burićevo ime pojavljuje se i u spisima Specijalnog državnog tužilaštva – u presretnutim komunikacijama pominje ga uhapšeni Aleksandar Aco Mijajlović, označen kao navodni šef “Grand” klana. Mijajlović je godinama važio za jednu od ključnih figura u “Bemaksu”, iako iz te kompanije tvrde da nikada nije bio njen vlasnik, suvlasnik ili zaposleni.

    Prema sumnjama istražitelja, Mijajlović je navodno počinio više krivičnih djela.

    U komunikaciji, koja je u spisima SDT-a, prenijeli su mediji ranije, Mijajlović razgovara sa svojom rođakom, tada osnovnom tužiteljkom Andrijanom Nastić, o predstojećoj smjeni zamjenika rukovodioca podgoričkog Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) Nikole Boričića.

    On je sa te pozicije smijenjen odlukom Višeg državnog tužilaštva krajem decembra 2021.

    Odluka o smjeni je donijeta samo nekoliko sati nakon što tužioci u podgoričkom ODT-u nijesu izabrali Nastić, koja im je iz Višeg tužilaštva sugerisana kao predlog za novog zamjenika podgoričkog tužilaštva.

    “Da li se smirio harambaša?”, pita, pored ostalog, Mijajlović za Boričića, a Nastić odgovara da je sazvao kolegijum.

    “Sazvao kolegijum ujutro u 8.30 … Prijeti presom sjutra”, poslala je tužiteljka, nakon čega Mijajlović pominje i čelnike tadašnjeg Višeg i Vrhovnog državnog tužilaštva – Lepu Medenicu i Dražena Burića.

    “Ko ga je*e… Znaju Lepa i Dražen za to”, odgovorio joj je Mijajlović.

    Burić nije odgovorio na pitanja od kada poznaje Mijajlovića i da li je to poznanstvo moglo da utiče na cijenu kvadrata stana koji je njegova porodica kupila 2019. u “Tološkim apartmanima”.

    Tužilački savjet je u oktobru 2025. suspendovao Nastić jer je protiv nje, saopšteno je tada, pokrenut krivični postupak za djelo koje je čini nedostojnom za vršenje tužilačke funkcije.

    Prethodno je ta tužiteljka uhapšena u akciji SDT-a i Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO). U istoj akciji uhapšeni su i njen brat od strica – Mijajlović i bivši visoki policijski funkcioneri Milovan Pavićević, Drago Spičanović i Vladan Lazović.

    Protiv Mijajlovića se pred podgoričkim Višim sudom vodi i postupak za šverc cigaretama.

    Mijajlović je u martu, na početku suđenja, rekao da je zbog zdravstvenog stanja napisao testament u kojem je napisao sve do detalja ko je od njega tražio novac.

    “Zbog mog zdravstvenog stanja napisao sam testament i naveo ko će biti kriv ako mi djecu ostave siročadima. Napisao sam sve do detalja što se dešavalo, što je ko od mene tražio, kakav novac i stanove”, izjavio je u svojoj odbrani Mijajlović.

    Od ubistva Vojičića, preko Telekoma do Belivuka

    Aktuelni sudija Višeg suda Boričić i specijalni tužilac Vukas Radonjić ranije su, pred poslanicima u Skupštini Crne Gore, Burića pominjali kao jednog od nadređenih koji su im osporili naredbu za hapšenje policijskih službenika, navodno odgovornih za ukidanja zabrane ulaska u Crnu Goru beogradskim kriminalcima Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću…

    Burić je, kako su nekadašnji zamjenik rukovodioca i tužilac u podgoričkom ODT-u tada ispričali, tražio da predmet predaju specijalnim tužiocima.

    Boričić je prije tri godine, tokom saslušanja pred poslanicima na Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu, rekao je da mu je “pukla pogibija” zbog tog predmeta.

    Prema pisanju medija, Burić je bio i dio više velikih tužilačkih istraga, koje su se uglavnom završavale bez optužnica.

    Istraživao je ubistvo Srđana Vojičića, tjelohranitelja pokojnog akademika CANU Jevrema Brkovića, koji je izgubio život štiteći tada tog crnogoskog pisca. Burić u tom slučaju nikada nije podigao optužnicu, a ubistvo do danas nije razriješeno.

    Bio je jedan od tužilaca koji su istraživali aferu “Telekom”, a tada je izbjegavao da otputuje u SAD i preuzme dokumentaciju o tom slučaju, pravdajući se da ne govori engleski jezik. Ta afera je zatvorena, saopšteno je u ljeto pošle godine, zbog apsolutne zastare krivičnih djela.

    Burić je, prema pisanju medija, rukovodio i izviđajem u slučaju prepisivanja državne imovine koju je koristio FK Mogren u Budvi na kompanije povezane sa osuđenim narko-bosom Darkom Šarićem i u tom predmetu donio odluku da nema elemenata krivičnog djela. Istu odluku donio je i u slučaju Fabrike cigareta “Tara” u Mojkovcu, za koju se godinama spekulisalo da se u njoj proizvode cigarete namijenjene švercu…

  • ASK i dalje bez odluke o imovini sudija i tužilaca

    ASK i dalje bez odluke o imovini sudija i tužilaca

    Dosadašnji doprinos Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) povećanju odgovornosti i integriteta nosilaca pravosudnih funkcija je zanemarljiv, a za većinu prijavljenih slučajeva je istekao zakonski rok u kome je ova institucija morala donijeti odluku.

    Tako ASK već tri mjeseca ne postupa po zahtjevu MANS-a za pokretanje postupka protiv sudija Višeg suda u Podgorici, Sanje Čakanović i Vesne Kovačević, sudije Ustavnog suda Faruka Resulbegovića, kao i sutkinje Vrhovnog suda u penziji, Hasnije Simonović.

    Koristeći Zakon o slobodnom pristupu informacijama, MANS je došao do više dokumenata koji otvaraju sumnju da su pobrojane sudije propustile da u roku prijave promjene svog imovinskog stanja, a sve nakon što su kupili i/ili prodali određenu imovinu.

    Pored pomenutih sudija ASK kasni sa donošenjem odluka u predmetima državnih tužilaca Andrijane Nastić, Veljka Rutovića i Vesne Jovićević (u penziji), ali i sudija Zorana Radovića i penzionisanog Rama Strikovića, i to zbog istovjetne sumnje da su krili promjene u svojoj imovini ili je uopšte nisu prijavljivali. Od novog menadžmenta Agencije javnost sa pravom očekuje zakonito postupanje, ali i zauzimanje drugačijeg kursa u procesuiranju nezakonitog bogaćenja i sukoba interesa javnih funkcionera. Jačanje povjerenja u pravosuđe i izgradnja integriteta sudskih i tužilačkih organa nisu mogući bez javnih i istinitih podataka o imovini sudija i tužilaca, ali i sa njima povezanih lica.

    Sve do nedavno Agencija je zauzimala stav po kom prodaja ili kupovina imovine ne predstavljaju promjenu iste veću od 5.000 eura koja iziskuje da se to mora prijaviti u okviru zasebnog izvještaja o imovini, već je bivša direktorica Jelena Perović ove transakcije tumačila kao prelazak imovine iz „nepokretne u pokretnu“ ili obratno, što je upravo praksa koja je i ohrabrivala javne funkcionere da od ASK-a, a samim tim i javnosti, kriju uvećanje ili umanjenje imovine, odnosno stečen novac od prodaje.

    U grupi pobrojanih slučajeva za koje se očekuje razrješenje nalaze se i predmeti u vezi sa promjenama u imovini bivših visokih funkcionera u pravosuđu, Vesne Medenice i Milivoja Katnića.

    U junu ove godine Komisija za etički kodeks sudija Sudskog savjeta Crne Gore odlučila je da Disciplinskom tužiocu podnese predloge za utvrđivanje disciplinske odgovornosti upravo sutkinja Vesne Kovaćević i Sanje Čakanović, kao i sudije Zorana Radovića, svih iz Višeg suda u Podgorici, jer nisu u roku ili uopšte prijavili promjene u svojoj imovini. Radi se o istim propustima koje je MANS, uz dokumentaciju, osim Sudskom savjetu prijavio i ASK-u.

    U okviru projekta „Odgovorno pravosuđe za osnaženu vladavinu prava u Crnoj Gori“, koji se sprovodi uz podršku Evropske unije, MANS će nastaviti da sve uočene nezakonitosti, sumnje i otvorena pitanja u vezi sa imovinom sudija i tužilaca i sa njima povezanih lica prijavljuje nadležnim organima i o tome obavještava javnost. Samo nezavisno, nepristrasno i objektivno pravosuđe, lišeno uticaja i sumnje u integritet i porijeklo imovine nosilaca pravosudnih funkcija, može garantovati uspostavljanje vladavine prava u državi koja nosi ozbiljan teret tranzicione pljačke i upliva organizovanog kriminala i visoke korupcije u sve pore društva.

    MANS

  • Sudski savjet traži utvrđivanje disciplinske odgovornosti troje sudija po prijavama MANS-a

    Sudski savjet traži utvrđivanje disciplinske odgovornosti troje sudija po prijavama MANS-a

    Komisija za etički kodeks sudija Sudskog savjeta Crne Gore je, na sjednici održanoj sredinom prošlog mjeseca, razmatrala inicijative MANS-a koje se odnose na sudije Višeg suda u Podgorici – Vesnu KovačevićSanju Čakanović i Zorana Radovića, i donijela odluke da Disciplinskom tužiocu podnese predloge za utvrđivanje disciplinske odgovornosti navedenih sudija.

    Naime, MANS je početkom juna 2024. godine Sudskom savjetu predao dokumentaciju koja navodi na sumnju da su Kovačević, Čakanović i Radović propustili da prijave promjenu u svojoj imovini na pravno valjan način ili je nisu uopšte prijavljivali Agenciji za sprječavanje korupcije (ASK-u), što je jasno propisana obaveza Zakonom o sprječavanju korupcije.

    U konkretnom, MANS je koristeći Zakon o slobodnom pristupu informacijama došao do dokumenata koji pokazuju da sutkinja Višeg suda u Podgorici Vesna Kovačević nije u zakonskom roku prijavila da je njen sin dok je još bio član domaćinstva kupio stan vrijedan 116.000 Eura, dok je  Sanja Čakanović propustila da ASK-u prijavi prodaju garsonjere u suvlasništvu i prihod od 35.000 eura koji je tom prilikom stekla . Njihov kolega koji je ujedno i predsjednik tog suda, Zoran Radović nije uopšte prijavio prihode i imovinu za 2022. godinu.

    Zakon o Sudskom savjetu i sudijama kao teži disciplinski prekršaj definiše ako sudija ako, između ostalog, „prihvata poklone ili ne dostavlja podatke o imovini i prihodima u skladu sa propisima kojima se uređuje sprječavanje sukoba interesa“. Disciplinski tužilac sada, sa druge strane, ima rok od 45 dana da sprovede i okonča istragu i donese odluke da li da odbaci ili odbije predloge za utvrđivanje disciplinske odgovornosti, ili da pak podnese optužne predloge za utvrđivanje disciplinske odgovornosti sudije – i to Disciplinskom vijeću Sudskog savjeta. Disciplinsko vijeće čine tri člana Sudskog savjeta, i to dva člana iz reda sudija i jedan član iz reda uglednih pravnika koji je predsjednik disciplinskog vijeća.

    Za teži disciplinski prekršaj, što neprijavljivanje i/ili sakrivanje promjena u imovini predstavlja, za sudije je propisana sankcija u vidu novčane kazne u visini od 20% do 40% od zarade sudije, u trajanju od tri do šest mjeseci, kao i zabrana napredovanja koja se može izreći za teže disciplinske prekršaje.

    Podsjećanja radi, MANS je dokumentaciju za pomenute sudije još ranije dostavio i ASK-u koji nažalost nije u zakonskom roku odlučio po podnijetim inicijativama MANS-a. To je nastavak prakse ove institucije, jer pred ovom institucijom još uvijek nije riješen niti jedna inicijativa koju je podnio MANS, a koja se odnosi na sumnju da su sudije i tužioci skrivali promjene u svojoj. Imovini.

    MANS još uvijek čeka i odgovor Tužilačkog savjeta kome je ranije predata inicijativa za pokretanje disciplinskog postupka protiv Andrijane Nastić, državne tužiteljke u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, takođe znog neprijavljivanja promjena u imovini.

    Od svih pobrojanih organa očekujemo da zauzmu pravilan i zakonit stav i pokažu veću dozu integriteta i kredibiliteta kada je u pitanju postupanje prema sudijama i tužiocima u odnosu na ASK, koji kreativnim tumačenjem zakona ne doprinosi uvećanju povjerenja u pravosuđe.

    MANS će i u narednom periodu nastaviti da prikuplja i obrađuje podatke o imovini i prihodima visokih javnih funkcionera, a naročito sudija i tužilaca i članova njihovih porodica, i prijaviće nadležnim organima svako odstupanje od javno dostupnih registara nadležnim institucijama jer se, od ljudi koji od javnosti kriju imovinu i promjene u istoj, ne može očekivati da mogu iznijeti neophodne tranzicione reforme u oblasti visoke korupcije i organizovanog kriminala. Ovu aktivnost MANS sprovodi kao dio projekta „Odgovorno sudstvo i tužilaštvo za ojačanu vladavinu prava u Crnoj Gori“, podržanog od Evropske unije.

    MANS