Crna Gora bez rezultata u oduzimanju imovine stečene kriminalom: TRAJNE ZAPLJENE RIJETKE

Piše: Maja Boričić

Dok se čeka novo zakonsko rješenje za efikasnije oduzimanje imovine stečene kriminalom, Crna Gora ove godine trajno nije oduzela ništa, a prošle godine, konfiskovano je samo jedno vozilo.

Jedini primjer gdje je posljednjih godina trajno oduzeta značajnija imovina, je postupak koji je pokrenut prije gotovo dvije decenije, a završen 2023. godine sporazumnim priznanjem krivice.

To se može zaključiti iz izvještaja Tužilačkog savjeta (TS) i uvida u dokumente, koje je analizirao Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG).

Evropska komisija (EK), i u posljednjem izvještaju, upozorava da su slabi rezultati u oduzimanju imovine stečene kriminalom, te da Crna Gora treba da osigura efikasno oduzimanje i konfiskaciju te imovine, kroz sistematsko praćenje tokova novca, sprovođenje posebnih istražnih mjera i dosljednu primjenu proširene konfiskacije.

Dodaje se i da Specijalno državno tužilaštvo (SDT), Specijalno policijsko odjeljenje (SPO) i Specijalizovano odjeljenje Višeg suda, nemaju dovoljno ljudskih resursa, niti adekvatnu infrastrukturu. Navodi se da SPO nema specijalizovanu početnu i kontinuiranu obuku u oblasti finansijskih istraga, a u kurikulumu Policijske akademije ne postoje redovni kursevi na ovu temu.

“ Uprkos povećanju broja otvorenih finansijskih istraga, broj konfiskacija je ostao nizak. Crna Gora mora riješiti problemnepotpunog zemljišnog katastra, koji otežava finansijske istrage i konfiskaciju imovine, i osigurati da se koriste svi dostupni alati za konfiskaciju”, piše u izvještaju EK za 2025.godinu.

U izvještajima TS, posljednjih godina, nabraja se veliki broj privremeno oduzete imovine i novca, koja se, iz iskustva završenih postupaka najčešće vraćala vlasnicima, a država plaćala ogromne odštete.

Direktor istraživačkog centra MANS-a Dejan Milovac za CIN-CG ističe da naše institucije i dalje ponavljaju isti obrazac- privremeno oduzetu imovinu predstavljaju kao konačan uspjeh, iako je već sada jasno da će se veliki dio te imovine na kraju vratiti vlasnicima.

“Nažalost, svjedoci smo da dosadašnje finansijske istrage nisu značajnije onemogućile organizovani kriminal da nastavi skoro pa nesmetano da sprovodi svoje aktivnosti”, ocjenjuje Milovac.

Do toga dolazi, pojašnjava on, zato što se postupci pokreću na osnovu nedovoljno kvalitetnih istraga, slabih dokaza i bez dosljednog sprovođenja finansijskih istraga, koje bi morale da budu temelj svakog ozbiljnog predmeta.

“Kada privremeno oduzimanje padne na sudu, niko u institucijama ne snosi odgovornost, a građani plaćaju odštetu. Zato danas imamo situaciju u kojoj privremeno oduzimanje služi više za medijski utisak, nego za stvarnu borbu protiv kriminala”, naglašava Milovac.

Ni SDT, ali ni Uprava za državnu imovinu, nijesu odgovorili na pitanja CIN-CG koliko je privremeno oduzete imovine vraćeno vlasnicima nakon donošenja pravosnažnih oslobađajućih presuda ili odbacivanja optužnice u posljednjih deset godina.

Iz Vrhovnog državnog tužilaštva (VDT) za CIN-CG kažu da ni oni ne mogu dati detaljnu statistiku oko imovine koja je vraćena vlasnicima, ali da je Vrhovni državni tužilac Milorad Marković, u martu ove godine, donio obavezujuće uputstvo tužiocima o postupanju u finansijskim istragama, koje će obuhvatati i analizu svih predmeta koji su trenutno u radu.

Najpoznatiji slučajevi vraćanja privremeno oduzete imovine su bili predmeti vođeni protiv Safeta Kalića i Duška Šarića, kojima je još 2011. privremeno oduzeta imovina, tada procijenjena na 40.miliona eura, koja im je vraćena, nakon oslobađajućih presuda za pranje novca. Kalić i Šarić i dalje vode više procesa, kojima traže milionske odštete za izgubljenu dobit i navodno propadanje njihove imovine, dok je bila u rukama države. Niko u pravosuđu, ali ni Upravi za imovinu, zbog toga nije odgovarao.

U šest godina oduzet Mercedes, imovina dvije firme, marihuana i 805 eura

Iz Vrhovnog državnog tužilaštva (VDT) je CIN-CG potvrđeno da ni tokom 2025. nema trajno oduzete imovine.

Prema izvještaju Tužilačkog savjeta (TS) iz prošle godine, u 2024. trajno je zbog kriminalne djelatnosti oduzeto vozilo „Mercedes Benz“, tip S600.

U 2022. je trajno oduzeto 805 eura, a u 2021. ništa, a u 2020.godini 61 pakovanje marihuane.

U predmetu iz 2023. godine trajno je oduzeto više nekretnina pravnim licima koja su osuđena zbog pranja novca. U izvještaju TS se ističe se i da je ta imovina znatno više vrijedi od procijenjenih sedam miliona, jer je procjena pravljena 2007. 

Radi se o postupku u kome je, Viši sud u decembru 2023, prihvatio sporazum SDT i dvije firme “ PM Holding” i “ Paradase Properties”, da za pranje novca budu kažnjene gašenjem i oduzimanjem imovine ta dva pravna lica.  Kako je vlasnik firmi preminuo, tužilaštvo i sud su zaključili da predstavnici preduzeća nijesu znali da je on kupovao nekretnine od nelegalno stečenog novca od prodaje narkotika, pa oni nijesu ni odgovarali. Oduzete su nepokretnosti u Perastu, Morinju, ali i okolini Bara, Podgorice, Danilovgrada, Herceg Novog i Nikšića.

U izvještaju Uprave za imovinu za 2023.godinu piše da se radi o kući površine 172m2,  jedan nestambeni prostor, dva dvorišta i garaži u Perastu. U Morinju kuća od 122 m2, dvorište i pašnjak. Kod Herceg Novog nekoliko šuma, livada, pašnjaka, dvorišta i voćnjak. U Ćurilcu kod Danilovgrada kuću, dva pomoćna objekta, dvorišta, njive, livade i šume, a u drugom selu kod Danilovgrada kuća od 113 m2, pomoćni objekat od 46 m2, dvorište, livade, ali i nekategorisani put. U selima kod Nikšića kuće od ukupno 432 m2, dvorišta i njive, livade, pašnjake, šume, ali i neplodna zemljišta, a kod Grbavaca neplodno zemljište, šume, njive, voćnjak i vinograd. U okolini Bara oduzete su kuće od 152 m2, pomoćne objekte od 77 m2, dvorišta, pašnjake, livade, šume, voćnjak, ali i objekte u izgradnji, ruševine i kamenjare.

U izvještaju Uprave za državnu imovinu, za prošlu godinu, piše da je u ovom procesu oduzeta i jedna kuća od 74 m2 u Sutorini kod Herceg Novog.

Iz Uprave za imovinu za CIN-CG nijesu odgovorili šta rade sa privremeno i trajno oduzetom imovinom, koliko je trajno oduzete imovine u posljednje tri godine, ali ni koliko su privremeno oduzete imovine morali da vrate posljednju deceniju.

Ponovni pokušaj oduzimanja imovine bez presude

Prema sadašnjim propisima, imovina u Crnoj Gori se ne može oduzeti bez pravosnažne osuđujuće presude protiv njenog vlasnika.

Zvaničnici u Crnoj Gori već godinama obećavaju da će urediti oblast oduzimanja imovine, tako da ona bude efikasna, ali dalje od inicijativa još nijesmo stigli.

Posljednja je najava Ministarstva pravde da će predložiti izmjenu Zakona o oduzimanju imovine stečene kriminalnom djelatnošću, kako bi se ona mogla oduzimati nezavisno od pravosnažne krivične presude, ali i razmatranje italijanskog modela prilagođenog crnogorskim uslovima i jačanje poreskog sistema i kontrole imovine.

Iz Ministarstva pravde za CIN-CG navode da će narednih dana biti formirana radna grupa, koja će se baviti novim rješenjima za oduzimanje imovine. Dodaju da će i potencijalno uvođenje italijanskog modela biti razmotreno.

“ Ono što mi konstantno radimo jeste unapređenje zakonskog okvira kako bi postupak oduzimanja bio usklađen sa međunarodnim standardima, ali i kako bi se sve prepreke u praksi na koje ukazuju sudovi i tužilaštva mogle riješiti”, ističu iz MP.

Navode i da su izmjene Krivičnog zakonika u toku, te da će tek po dobijanju komentara Evropske komisije, predložiti i mogućnost uvođenja krivičnog djela nezakonitog sticanja bogatstva. Još je kažu rano govoriti o očekivanim efektima novog krivičnog djela u praksi.

Milovac podsjeća da smo i u prošlosti imali pakete reformi koji su ostali samo na nivou inicijativa, jer se stalo pred otporima onih koje bi efikasno oduzimanje imovine najviše pogodilo.

“Crna Gora se i dalje suočava sa organizovanim kriminalnim grupama čiji materijalni i logistički kapaciteti višestruko nadmašuju resurse koje država izdvaja za sektor bezbjednosti. U takvim uslovima, modeli koji zavise isključivo od pravosnažne presude jednostavno nijesu dovoljni”, kaže Milovac.

Zato misli da posebni postupci oduzimanja koji ne zavise od presude nemaju realnu alternativu za Crnu Goru.

“Ne govorimo o bukvalnom kopiranju italijanskog modela, već o prilagođenoj verziji koja je u skladu sa našim ustavnim poretkom i praksom Evropskog suda za ljudska prava. Ali, bez takvog rješenja, teško ćemo napraviti iskorak”, dodaje Milovac.

Vraćanje na čisti, izvorni “italijanski model” danas je teško izvodljivo, ocjenjuje Milovac, ne zato što ne bi bio efikasan, već zato što nijesmo izgradili institucionalni okvir koji bi ga iznio. “Italija ima specijalizovane sudove, jake finansijske istražitelje i profesionalnu agenciju za upravljanje oduzetom imovinom. Kod nas ti kapaciteti ne postoje u dovoljnoj mjeri”, naveo je direktor istraživačkog centra MANS-a.

Neophodno je formirati specijalizovane jedinice koje se bave isključivo identifikacijom, praćenjem i oduzimanjem imovine, uz depolitizovano, profesionalno i tehnički osposobljeno tužilaštvo koje će znati da iznese takve predmete, dodaje on.

“Konačno, Crnoj Gori je potrebna snažna i nezavisna institucija za upravljanje oduzetom imovinom – jer bez adekvatnog upravljanja imovina propada, a efekat oduzimanja se gubi”, upozorava Milovac.

Iz MP kažu da će na radnoj grupi biti razmatrana i potreba jačanja kapaciteta Uprave za državnu imovinu ili formiranje novih institucija.

Loš kvalitet finansijskih istraga

U Izvještaju o praćenju sudskih postupaka na Zapadnom Balkanu, koji uključuje praćenje sudskih postupaka od 2021. do 2024, se zaključuje da nemogućnost pronalaženja imovine koja bi bila zaplijenjena ili zamrznuta u svrhu direktnog ili proširenog oduzimanja imovinske koristi stečene kriminalom ukazuje na to da metode finansijske istrage koje se trenutno koriste nisu efikasne.

“Obzirom na visoku stopu finansijskih istraga s jedne strane i nizak broj predmeta sa zapljenenom imovinom sa druge strane, postoji zabrinutost u vezi sa kapacitetima tužilaca da efikasno pokrenu i sprovode finansijske istrage, sa konačnim ciljem primjene proširene konfiskacije”, navodi se u Izvještaju.

Projektni tim je zaključio da je razlog za nisku stopu oduzimanja imovine loš kvalitet finansijskih istraga i veoma ograničen broj kvalifikovanih finansijskih istražitelja, “dok su navodni počinioci izgleda veoma vješti u prikrivanju svoje nezakonite dobiti”.

 “Tokom konsultacija, tužioci su takođe priznali da je obuka koju su pohađali o finansijskim istragama i oduzimanju imovine imala ograničenu upotrebu u otkrivanju dobro prikrivene nelegalne imovine kriminalaca”, dodaje se u izvještaju.

Preporučuju da Tužilački savjet razmotri stvaranje povoljnijih i atraktivnijih uslova za rad finansijskih istražitelja, te da se prilikom ocjenjivanja rada tužilaca uzimaju u obzir i rezultati u sprovođenju finansijskih istraga.

Uprava čuvala i ribu, namještaj, sokove

U izvještajima Uprave za državnu imovinu piše da je ona, između ostalog, čuvala i jezersku ribu, sokove, pivo, grickalice, namještaj, farmerice, patike…

Uprava za imovinu, ocjenjuje Milovac, nema kapacitete za upravljanje oduzetom imovinom na nivou koji je potreban, u prvo redu nema dovoljno stručnog kadra, ni odgovarajuće procedure,ali ni jasna zakonska ovlašćenja.

“ Efikasno upravljanje oduzetom imovinom je specijalizovana djelatnost i zahtijeva potpuno posvećenu, profesionalnu i tehnički opremljenu instituciju. Dok god se oduzeta imovina tretira usputno, kao sporedni posao jedne službe, teško je očekivati bilo kakve ozbiljne rezultate”, zaključuje Milovac.

CIN-CG je ranije pisao kako se u zemljama EU, ali i susjedne Albanije postupa sa trajno oduzetom imovinom kriminalaca, pa se ona koristi za vrtiće, škole, oporavak i rad žrtava krivičnih djela…

Preuzeto sa https://www.cin-cg.me/