Imovina funkcionera | MANS

Author: dejanmilovac

  • ANB i dalje krije podatke o Petru Lazoviću

    ANB i dalje krije podatke o Petru Lazoviću

    Agencija za nacionalnu bezbjednost ni nakon gotovo pet godina i više sudskih postupaka ne odustaje od namjere da od javnosti sakrije informacije o radnom angažmanu, zaradama i drugim primanjima svog bivšeg službenika Petra Lazovića, iako je Ustavni sud Crne Gore jasno utvrdio da oznaka tajnosti ne može biti dovoljna za automatsko uskraćivanje pristupa informacijama.

    MANS je 15. novembra 2021. godine zatražio ugovore o radu Petra Lazovića, prateću dokumentaciju i njegove isplatne liste. Zahtjev je podnijet u okviru istraživanja imovine i životnog stila porodice Lazović, posebno imovine njegovog oca Zorana Lazovića, dugogodišnjeg visokog policijskog funkcionera.

    Podaci koje je MANS tada prikupio pokazivali su da je Petar Lazović kupovao vrijedna vozila još kao veoma mlad. Dokumentovane su kupovine tri vozila ukupne vrijednosti od najmanje 92.500 eura: Mitsubishi Lancer Evolution, kupljen 2009. godine za 40.000 eura, u godini kada je navršio 19 godina; Mini Cooper SD ALL4, kupljen 2013. za 35.000 eura; i Golf VII, kupljen 2018. godine za 17.500 eura. Pored toga, koristio je i BMW X1 čija nabavna vrijednost nije bila poznata.

    Upravo zbog toga je postojao nesumnjiv javni interes da se utvrdi koliko je Lazović zarađivao u državnoj službi i da li je njegov životni stil mogao biti objašnjen njegovim zakonitim prihodima. Taj interes je kasnije postao još izraženiji zbog postupaka koji se vode protiv Petra Lazovića i navoda tužilaštva o njegovim vezama sa pripadnicima kavačkog kriminalnog klana.

    Agencija za nacionalnu bezbjednost je 25. novembra 2021. godine odbila zahtjev MANS-a, pozivajući se na tajnost kadrovskih evidencija, podatke o zaposlenima i zaštitu nacionalne bezbjednosti. Agencija, međutim, nije objasnila kakva bi konkretna šteta nastala objavljivanjem podataka o zaradama jednog javno poznatog službenika, niti je ozbiljno odmjerila tu moguću štetu sa očiglednim interesom javnosti da zna.

    Umjesto da kontrolišu zakonitost takvog postupanja, Upravni sud Crne Gore i Vrhovni sud Crne Gore prvobitno su praktično preuzeli argumentaciju ANB-a. Upravni sud je 18. aprila 2023. godine zaključio da poseban test štetnosti nije potreban jer je šteta navodno već procijenjena prilikom određivanja stepena tajnosti. Vrhovni sud je 8. septembra iste godine potvrdio takvu presudu, bez stvarne analize javnog interesa, proporcionalnosti potpune zabrane pristupa i mogućnosti da se MANS-u omogući makar djelimičan pristup dokumentima.

    Preokret je nastupio tek odlukom Ustavnog suda Crne Gore od 29. septembra 2025. godine. Ustavni sud je utvrdio da redovni sudovi nijesu provjerili svrhu i prirodu traženih informacija, ulogu MANS-a kao čuvara javnog interesa, konkretnu opasnost koja bi nastala njihovim objavljivanjem, proporcionalnost ograničenja prava na pristup informacijama niti mogućnost djelimičnog pristupa. Time je potvrđeno da državna institucija ne može jednostavno staviti oznaku tajnosti na dokument i očekivati da sudovi tu odluku prihvate bez ozbiljne kontrole.

    Postupajući po odluci Ustavnog suda, Vrhovni sud je 11. marta 2026. ukinuo svoju raniju presudu i predmet vratio Upravnom sudu. Upravni sud je zatim 9. juna 2026. poništio rješenje ANB-a, utvrđujući da Agencija nije sprovela odgovarajući test štetnosti, nije dovoljno obrazložila svoju odluku i nije odmjerila moguću štetu sa pravom javnosti da zna.

    Uprkos tome, ANB je 13. avgusta 2026. ponovo u cjelosti odbio zahtjev MANS-a. Agencija je formalno priznala postojanje javnog interesa, ali je ponovo dala prednost opštim i nedovoljno konkretnim tvrdnjama o zaštiti nacionalne bezbjednosti, kadrovske strukture, metoda rada i operativnih kapaciteta. MANS je zbog toga 27. avgusta podnio novu tužbu Upravnom sudu.

    „Ovaj slučaj pokazuje koliko institucije mogu biti uporne kada žele da od javnosti sakriju informacije, ali i koliko sudovi mogu zakazati kada umjesto stvarne kontrole samo prepisuju argumente organa vlasti. Upravni i Vrhovni sud su prvobitno, bez ozbiljne provjere, stali uz ANB i prihvatili oznaku tajnosti kao dovoljan razlog za potpuno uskraćivanje informacija. Tek je Ustavni sud morao da ih podsjeti da njihova uloga nije da budu ovjerivači odluka tajne službe, već da štite Ustavom garantovana prava i kontrolišu zloupotrebu državne moći“, izjavio je direktor Istraživačkog centra MANS-a Dejan Milovac.

    Milovac je ocijenio da je posebno zabrinjavajuće to što ANB nastavlja da krije dokumentaciju i nakon što su Vrhovni i Upravni sud, postupajući po odluci Ustavnog suda, izmijenili svoje ranije odluke.

    „Kada se informacije odnose na službenika bezbjednosnog sektora kojeg tužilaštvo povezuje sa organizovanim kriminalom, na njegovo raspolaganje skupom imovinom i na mogući nesklad između prihoda i životnog stila, javni interes ne može biti jasniji. Ne tražimo operativne planove, identitete tajnih saradnika ili podatke čije bi objavljivanje stvarno moglo ugroziti bezbjednost države. Tražimo podatke o radnom angažmanu i novcu koji je isplaćivan iz javnih sredstava. Tvrdnja da bi njihovo objavljivanje otkrilo metode rada ili operativne kapacitete ANB-a djeluje kao izgovor za zaštitu pojedinca i institucije od legitimne javne kontrole“, naveo je Milovac.

    Prema njegovim riječima, neprihvatljivo je da građani godinama finansiraju sudske postupke samo zato što jedna državna institucija odbija da prihvati da tajnost nije njeno neograničeno pravo.

    „Ako se tajnost koristi da bi se sakrilo ko je bio zaposlen, koliko je primao iz budžeta i da li njegovi zakoniti prihodi mogu objasniti imovinu kojom raspolaže, onda se ne štiti nacionalna bezbjednost — štiti se netransparentnost. Katastrofalno je da ANB, čak i poslije odluke Ustavnog suda, pokušava da proizvede isti rezultat koristeći nešto izmijenjeno obrazloženje. Time Agencija šalje poruku da presude poštuje samo formalno, dok suštinski nastavlja istu praksu skrivanja“, kazao je Milovac.

    MANS podsjeća da pravo na pristup informacijama nije administrativna privilegija, već jedan od osnovnih mehanizama za otkrivanje korupcije, zloupotrebe javnih sredstava i veza između državnih struktura i organizovanog kriminala. Bez dostupnih podataka nema djelotvorne kontrole institucija, kvalitetnog istraživačkog novinarstva niti stvarne odgovornosti nosilaca javnih ovlašćenja.

    Zbog toga očekujemo da Upravni sud dosljedno primijeni standarde koje je postavio Ustavni sud i spriječi ANB da novim rješenjima obesmišljava pravosnažne sudske odluke. Takođe pozivamo Agenciju da bez daljeg odlaganja objavi tražene podatke, uz zaštitu samo onih njihovih djelova za koje može dokazati da bi objavljivanje izazvalo konkretnu, stvarnu i ozbiljnu štetu po nacionalnu bezbjednost.

    Borba protiv korupcije i organizovanog kriminala ne može se voditi iza zatvorenih vrata, a institucije bezbjednosnog sektora ne mogu tražiti povjerenje građana dok istovremeno odbijaju svaku ozbiljnu kontrolu javnosti.

    MANS

  • Satovi samo na ruci, ne i u kartonu

    Satovi samo na ruci, ne i u kartonu

    Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) u ponovnom postupku ocijenila da je bivši šef države kršio propise jer nije prijavio kolekciju satova

    ASK ponovo utvrdio da Đukanović godinama nije prijavljivao šest skupocjenih ručnih satova, čija vrijednost ide do 164.600 eura Đukanovićeva punomoćnica nije se izjasnila o rezultatima ponovljenog postupka.

    Autor: Tina Popović (ND Vijesti)

    Bivši šef države Milo Đukanović prekršio je Zakon o sprečavanju korupcije jer godinama Agenciji za sprečavanje korupcije nije prijavljivao kolekciju skupocjenih ručnih satova.

    To stoji u novoj, juče objavljenoj odluci Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), a nakon što je Upravni sud poništio prethodnu.

    Agencija sada precizira da Đukanović u izvještajima o prihodima i imovini za 2018, 2019, 2020, 2021, 2022, 2023. i 2024. godinu nije prijavio šest satova pojedinačne vrijednosti veće od 5.000 eura.

    Prema procjenama vještaka navedenim u odluci Agencije, ukupna tržišna vrijednost tih satova kreće se od najmanje 86.500 do 164.600 eura.

    Radi se o satovima Franck Muller Mariner, Cartier Pasha de Cartier 2770, Roger Dubuis Excalibur 45 Automatic, Rolex Cosmograph Daytona, Patek Philippe Neptune i Cartier Pasha de Cartier Moonphase Chronograph. Pojedinačno, ASK njihove vrijednosti procjenjuje u rasponu od 6.600 eura, koliko iznosi donja procjena za Roger Dubuis, do 47.500 eura, koliko može vrijediti Cartier Moonphase.

    Agencija je utvrdila i da Đukanović ni u izvještaju za 2025, drugoj godini nakon prestanka predsjedničke funkcije, nije prijavio tri sata čija vrijednost prelazi tada važeći zakonski prag od 10.000 eura – Rolex Cosmograph Daytona, Patek Philippe Neptune i Cartier Pasha de Cartier Moonphase Chronograph. Njihova ukupna procijenjena vrijednost kreće se od 62.800 do 109.100 eura.

    “U ponovnom postupku odlučivanja, u skladu s odredbom člana 111 Zakona o upravnom postupku, Agencija je dostavila rezultate ispitnog postupka na izjašnjenje punomoćnici, radi upoznavanja sa činjenicama utvrđenim nakon ponovne ocjene izvedenih dokaza, postupajući po ukidnim razlozima i pravnom shvatanju izraženom u presudi Upravnog suda U.br. 7686/25 od 8. 6. 2026. godine, koje je imenovana zaprimila 31. 8. 2026. godine, sa ostavljenim rokom za izjašnjenje od 8 dana. Aktom je ukazano na odredbu člana 112 stav 3, da će organ, ukoliko se stranka ne izjasni u ostavljenom roku, donijeti odluku bez izjašnjenja stranke. Kako izjašnjenje nije dostavljeno u ostavljenom roku, to je odlučeno kao u dispozitivu odluke”, naglašava ASK u odluci.

    Nakon prošlogodišnje odluke Agencije, Đukanović je tu instituciju optužio za zlonamjernost, falsifikovanje, pravni diletantizam i zloupotrebu službenog položaja.

    Tu odluku Upravni sud je poništio u junu ove godine, navodeći da ne sadrži dovoljno jasne i potpune razloge o odlučnim činjenicama i pravnim pitanjima.

    Sud je tada zamjerio ASK-u i što nije precizirao na koje se tačno imovinske kartone i periode odnosi utvrđena povreda, kao i način na koji je interpretirao Đukanovićevo izjašnjenje.

    Breguet više nije među šest satova

    Za razliku od prethodne odluke, kojom je Agencija Đukanoviću stavila na teret najmanje sedam satova, u novoj nema Breguet Classique Tourbillon Thermometra.

    Agencija je, nakon ponovne ocjene nalaza vještaka, zaključila da nema dovoljno pouzdanih dokaza da bi utvrdila identitet i vrijednost konkretnog Bregueta, pa ni da bi na osnovu njega utvrdila povredu zakona.

    Đukanović je ranije priznao da posjeduje Breguet Tourbillon Perpetual Calendar, navodeći da ga je dobio na poklon još devedesetih godina prošlog vijeka. Međutim, vještak je utvrdio da sat koji se vidi na fotografijama ne odgovara tom modelu, već Breguet Classique Tourbillon Thermometeru 3767BA/13/2VU.

    ASK u novoj odluci naglašava da to “ne može cijeniti kao dovoljan i pouzdan dokaz za utvrđivanje odlučne činjenice – identiteta konkretnog sata i njegove vrijednosti”.

    Agencija je, međutim, odgovorila i na Đukanovićev navod da Breguet posjeduje još od devedesetih, odnosno iz vremena prije uvođenja obaveze javnih funkcionera da prijavljuju imovinu.

    “Agencija cijeni da obavezu prijavljivanja definiše vrijednost konkretne pokretne imovine, to jeste da li vrijednošću prelazi zakonski prag, te da se ista nalazi u njegovom vlasništvu u vrijeme podnošenja izvještaja, a ne i okolnost kada je ta imovina stečena”, piše u novoj odluci.

    Fotografije od 2008. do 2019.

    ASK je u novoj odluci naveo i kada su nastale fotografije šest satova na kojima sada zasniva povredu Zakona.

    Franck Muller, vrijedan između 8.400 i 26.000 eura, vidi se na fotografijama sa Kongresa DPS-a u novembru 2019. godine. Cartier Pasha de Cartier 2770, procijenjen na 8.700 do 11.000 eura, identifikovan je na fotografiji sa konstitutivne sjednice Skupštine u aprilu 2009. Roger Dubuis Excalibur, procijenjen na 6.600 do 18.500 eura, fotografisan je 2010, kao i Rolex Daytona vrijedan između 13.800 i 34.600 eura. Patek Philippe Neptune, čija tržišna cijena prema nalazu iznosi od 15.000 do 27.000 eura, i Cartier Pasha de Cartier Moonphase Chronograph, procijenjen između 34.000 i 47.500 eura, identifikovani su na fotografijama iz februara 2008. godine.

    Agencija navodi da je Đukanović na tim autentičnim fotografijama “nesporno identifikovan” kako nosi predmetne satove.

    ASK je, navodi se u odluci, fotografije početkom 2025. pribavila od dnevnih novina “Vijesti” i “Dan”, a radi se o materijalu prikupljenom tokom godina za istraživačke tekstove.

    Đukanović je nakon prve odluke ASK-a iz novembra prošle godine javno tvrdio da je vještačenjem dokazano da su fotomontaža fotografije na osnovu kojih su mu pripisivana dva od tri sata iz inicijative MANS-a – Patek Philippe Sky Moon Tourbillon i Ulysse Nardin Classic Skeleton Tourbillon.

    “Iz nalaza i mišljenja je, između ostalog, utvrđeno da je na slici “sat1_14jpg” na kojoj se nalazi časovnik Patek Philippe Sky Moon Turbilion očigledno da su elementi uključujući sat i tekst, naknadno dodavani ili kombinovani kako bi se stvorila određena vizuelna poruka. Nadalje, na slikama “sat_1.jpg” i “sat 2.jpg”, analizom je utvrđeno da su fotografije kombinovane iz dvije odvojene slike čime se stvara vizuelni utisak povezanosti između subjekta i luksuznih satova, ali iste nemaju dokaza o dodatnim manipulacijama koje bi mijenjale njihov originalni sadržaj, dok je za ostale slike utvrđeno da nema dokaza o intervencijama u sadržaju fotografija, te da su zabilježene obrade isključivo osnovnim korekcijama (obrezivanjem i podešavanjem boja fotografija)”, stoji u jučerašnjoj odluci.

    Precizirano je da je “u dopuni svoga nalaza, vještak iz oblasti digitalnih dokaza od 3. 6. 2025. godine naveo je da su kod fotografija koje su naknadno kreirane kao dvije kompozicije fotografija, iste autentične kao posebne cjeline i da je vizuelnom analizom svih dostavljenih dokaza i obrađenih fotografija identifikovano sedam različitih modela ručnih satova na ruci Mila Đukanovića”.

    “Takođe, analizom strukture piksela, slojeva i karakterističnih artefakata, utvrđeno je da na pojedinačnim fotografijama nije izvršeno fotomontažno dodavanje predmeta, odnosno nije dodavan sat, narukvica, ruka ili bilo koji drugi predmet koji bi mijenjao izvornu radnju ili sadržaj slike”, navodi se u odluci.

    Ni Upravni sud, iako je u julu poništio prethodnu odluku ASK-a, tada nije prihvatio argument Đukanovićevog pravnog tima da dokaznu vrijednost fotografija treba odbaciti zato što su satovi fotomontaža.

    U presudi je navedeno da kod pojedinačnih fotografija nije utvrđeno naknadno dodavanje časovnika, ruke ili drugih predmeta, dok su neke od fotografija bile kompozicije nastale spajanjem dvije zasebne fotografije.

    Takva obrada, zaključio je sud, “sama po sebi ne predstavlja fotomontažno dodavanje časovnika na ruku lica prikazanog na fotografiji”.

    Sud je bio izričit – nalaz vještaka “ne potvrđuje tvrdnje tužioca da su časovnici naknadno dodavani na fotografije”, već pokazuje da treba pravilno utvrditi šta se nalazi na izvornim fotografijama i o kojim modelima satova je riječ.

  • ASK: Baković prekršio zakon, nije dostavio detaljne podatke o porijeklu novca za kupovinu vikendice na Žabljaku

    ASK: Baković prekršio zakon, nije dostavio detaljne podatke o porijeklu novca za kupovinu vikendice na Žabljaku

    Agencija za sprečavanje korupcije je još utvrdila da bivši javni funkcioner nije u zakonskom roku prijavio novčana sredstva koja su, prema njegovim tvrdnjama, poslužila za kupovinu te nekretnine.

    Izvor: ND Vijesti

    Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je bivši javni funkcioner Enis Baković prekršio odredbe Zakona o sprečavanju korupcije jer nije dostavio detaljne podatke o porijeklu novca za kupovinu vikendice na Žabljaku, niti je u zakonskom roku prijavio novčana sredstva koja su, prema njegovim tvrdnjama, poslužila za kupovinu te nepokretnosti.

    Tu nekretninu Baković je stekao dok je obavljao funkciju zamjenika Osnovnog državnog tužioca u Podgorici, precizira se u odluci ASK-a.

    Sporna nekretnina odnosi se na vikendicu od 36 kvadrata i zemljište od 267 kvadrata u naselju Borje na Žabljaku, koju je Baković kupio 2015. godine za 15.000 eura.

    ASK je odluku donio postupajući po inicijativi Mreže za afirmaciju nevladinog sektora – MANS, a nakon što je Upravni sud ranije naložio Agenciji ponovno odlučivanje i detaljniju provjeru navoda u predmetu.

    “Utvrđuje se da je Enis Baković, obavljajući javnu funkciju zamjenika Osnovnog državnog tužioca u Podgorici, prekršio član 23 stav 3 alineja 2 tada važećeg Zakona o sprečavanju korupcije, odnosno član 25 stav 3 tačka 5 Zakona o sprečavanju korupcije, jer nije prijavio uvećanje imovine u skladu sa zakonskim odredbama u roku od 30 dana od dana nastanka promjene, odnosno nije prijavio novčana sredstva koja su mu poslužila za kupovinu predmetne nepokretnosti”, navodi se u odluci ASK-a.

    Baković je iz tog tužilaštva prešao u Upravu policije i to na mjesto pomoćnika direktora u Sektoru kriminalističke policije.

    U ponovljenom postupku Baković je tvrdio da je novac za kupovinu vikendice obezbijeđen zajednički sa članovima porodice. Naveo je da su njegov otac i on dali po 5.000 eura, dok su njegove sestre učestvovale sa po 2.500 eura, te da je vikendica kupljena za zajedničko porodično korišćenje.

    ASK-u su dostavljene i ovjerene izjave članova porodice, ali je Agencija ocijenila da one nijesu dovoljne da potvrde porijeklo novca.

    U odluci se navodi da Baković nije dostavio izvode iz banaka niti druge dokaze o prenosu novca sa računa članova porodice na njegov račun, kao ni dokaze koji bi potvrdili da je novac zaista poticao od njih.

    ASK je ukazala i da ni Baković ni njegov otac u izvještajima o prihodima i imovini nijesu prijavili gotov novac ili ušteđevinu kojom bi se mogla opravdati kupovina nekretnine.

    Agencija je konstatovala i da Baković nije dao saglasnost za provjeru bankovnih računa, zbog čega njegovi navodi o porijeklu novca nijesu mogli biti provjereni kod bankarskih i drugih finansijskih institucija.

    U odluci se zaključuje da je Baković prekršio zakon jer nije dostavio detaljne podatke o osnovu sticanja imovine, ali i zato što nije prijavio novčana sredstva koja su mu, prema njegovim tvrdnjama, dali članovi porodice za kupovinu vikendice.

    Protiv odluke ASK-a može se pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom Crne Gore u roku od 20 dana od prijema odluke.